Odjeci

03.02.2005.

Kronika događaja

siječanj


MOSTAR
Predsjedništvo Matice hrvatske Mostar na svečanosti održanoj 11. siječnja u Galeriji kraljice Katarine Kosače u Mostaru, u nazočnosti velikoga broja gostiju iz kulturnog i političkog života Mostara i Bosne i Hercegovine, uručilo je posebne zahvalnice za vrijedan prinos utemeljenju i održavanju međunarodne kulturne manifestacije Dani Matice hrvatske Mostar.
slikaZahvalnice su dodijeljene dr. Draganu Čoviću, hrvatskom članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine i visokom pokrovitelju manifestacije, maestru Vjekoslavu Šuteju, umjetničkom ravnatelju manifestacije, Draganu Vrankiću, potpredsjedniku Vlade Federacije, Gavrilu Grahovcu, ministru kulture u Vladi Federacije i mr. Boži Biškupiću, ministru kulture u Vladi Republike Hrvatske. Zahvalnice i monografiju Mostara, autora dr. Ante Miškovića i Alije Cigića, zaslužnima je, u ime Predsjedništva Matice hrvatske Mostar, uručio Josip Muselimović, predsjednik. U ime maestra Vjekoslava Šuteja zahvalnicu je primio Miljenko Puljić, član Organizacijskog odbora mani festacije, dok je u ime mr. Biškupića priznanje primio Srećko Šestan, njegov pomoćnik. Dr. Ljerka Ostojić, članica Predsjedništva, kazala je kako je razvitak Dana Matice hrvatske od jednotjedne pa do prošlogodišnje, koja je trajala 79 dana, put od samo šest godina. »Matica hrvatska Mostar i njezina manifestacija u ovih je šest godina postala središte oko koga se okupljaju najbolji pojedinci našeg doba.« Dr. Dragan Čović nije krio zadovoljstvo dobivenim priznanjem: »Zadovoljstvo mi je biti uz ovakvu kulturnu manifestaciju, koja promiče kulturu svih naroda Bosne i Hercegovine i koja na svoj način pokušava osvijetliti Bosnu i Hercegovinu uza sve probleme kojima je izložena«, kazao je dr. Čović.
Ovogodišnji će se Dani Matice hrvatske Mostar održati od 28. ožujka do 16. svibnja.

ZABOK
Obilježavajući obljetnicu smrti osnivača i prvoga predsjednika samostalne Hrvatske, dugogodišnjega člana Matice hrvatske, člana upravnog i izvršnog odbora Matice hrvatske za vrijeme Hrvatskoga proljeća, člana uredništva »Hrvatskoga tjednika« i predsjednika Odjela za povijest Matice hrvatske dr. Franje Tuđmana te, 15. siječnja, obljetnicu priznavanja Republike Hrvatske Ogranak Matice hrvatske Zabok 10. siječnja predstavio je knjigu Milana Vukovića Dr. Franjo Tuđman u sudskim dosjeima (11. siječnja 1971. - 10. lipnja 1990), koju je objavila Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata »Podravka« iz Koprivnice. O knjizi su govorili Stjepan Bučar, predsjednik zabočkoga ogranka Matice hrvatske, Mladen Pavković, predsjednik UBIDUR-a koprivničke Podravke te autor Milan Vuković.
»Budući da sam bio dugogodišnji poznavatelj Tuđmana, jer mi smo se družili od 11. siječnja 1972. do njegove smrti, i budući da sam shvaćao značaj njegovih kaznenih progona, a prateći neka događanja koja su našla odraz u nekoliko knjiga napisanih u zadnje vrijeme koje žele skrenuti povijesni put kojim je predsjednik Tuđman išao, smatrao sam potrebnim napisati ovu knjigu o njegova tri procesa koja su protiv njega vođena u posljednjih dvadeset i pet godina njegove političke djelatnosti prije nego je Hrvatska postala samostalna. Uz petu obljetnicu njegove smrti kao Tuđmanov dugogodišnji znanac i suradnik mislio sam da je potrebno napisati tu knjigu. Nedavno sam dobio pismo iz Madrida koje je dodatno potvrdilo moje mišljenje, gdje neki ljudi ovo djelo ocjenjuju kao vrlo dobar i veliki prinos spoznaji dr. Franje Tuđmana«, rekao je autor, Milan Vuković, dodajući kako je u dva sudska dosjea koja obrađuje u svojoj knjizi sadržan cijeli Tuđmanov život, filozofija i misao te ih je nemoguće zaobići u pisanju njegove biografije. Govoreći o knjizi, Mladen Pavković, predsjednik UBIUDR-a Podravka, te urednik knjige, naglasio je kako je djelo pisano razumljivim stilom te je namijenjeno širokoj publici, a posebno ga je preporučio učenicima završnih razreda osnovne škole, srednjoškolcima te studentima. »Postoji mnogo povijesnih knjiga, no malo je onih koje su pisane na osnovi dokumenata i je dnostavnim jezikom poput ove Vukovićeve, gdje svatko može razumjeti na koji je način nastala slobodna i samostalna hrvatska država te koju je ulogu u svemu tome imao dr. Tuđman«, prokomentirao je Pavković. Stjepan Bučar iznio je pogled na prilike odnosno neprilike u Hrvatskoj od objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika do siječnja 1972, kada su, u ranim jutarnjim satima, uhapšeni članovi uprave Matice hrvatske, među kojima je bio i Franjo Tuđman.
U glazbenom dijelu nastupila je Leila Younis na violini te Ana Pavlina na klaviru.

BJELOVAR
Predstavnici Bjelovarsko-bilogorske županije položili su vijenac i zapalili svijeće na posljednjem počivalištu prof. Stanislava Pavlića, istaknuta sudionika Hrvatskoga proljeća i dugogodišnjega člana Matice hrvatske, u povodu osme godišnjice njegove smrti.
Na sjednici, održanoj 24. siječnja, osnovano je Županijsko vijeće ogranaka Matice hrvatske bjelovarsko-bilogorske županije, koje će koordinirati rad svih pet gradskih ogranaka. Prema usvojenoj Odluci o radu Županijsko će vijeće imati predsjednika i tajnika koji će se birati na dvije godine. Kako su sa sjednice izostali predstavnici Matičinih ogranaka iz Daruvara i Grubišnoga Polja, biranje čelnih ljudi odgođeno je za jednu od idućih sjednica vijeća.
ČAKOVEC
Ovogodišnju sezonu tribina čakovečki ogranak Matice hrvatske započeo je 18. siječnja u dvorani Udruženja obrtnika. Dr. sc. Zvonimir Bartolić, predsjednik ogranka, izrazio je zadovoljstvo što je čast otvaranja tribine pripala mr. sc. Zvonimiru Gerberu, povijesno-kulturološkoj temi i videoprezentaciji Nepoznata slikovna građa za poznavanje Zrinskih i Frankopana, osobito u doba nakon njihova smaknuća u Bečkom Novom Mjestu, 30. travnja 1671) Gerber je, sa suradnicima, uložio višegodišnji trud obilazeći povijesne lokalitete - gradove, mjesta, samostane, crkve, spomenike - po Hrvatskoj i šire, uz koje su životom, radom, pa i smrću bili vezani čelnici pokušaja političkog osamostaljenja Hrvatske u 17. stoljeću. U istraživanjima iskazali su poseban interes za životne sudbine njihovih potomaka te na taj način prikupili su i sustavno sredili veliku količinu raznovrsne video građe i prilagodili ga za videoprezentacije.
U Katoličkom domu u Čakovcu 20. siječnja predstavljena je knjiga Milana Vukovića Dr. Franjo Tuđman u sudskim dosjeima. O knjizi su govorili Milan Vuković, sudac Ustavnoga suda, urednik biblioteke Dokumenti i svjedočanstva, prof. dr. Zvonimir Bartolić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Čakovec te fra Drago Bedeničić. Milan Vuković u knjizi dokazuje da se Tuđmanu sudilo po obrascu montiranih političkih procesa te da je presuda sročena unaprijed. Dr. Franjo Tuđman tada je osuđen na tri godine zatvora, uz zabranu pojavljivanja u javnosti, a prijepori su nastali i oko broja jasenovačkih žrtava jer se s pomoću njih htjelo hrvatskom narodu nametnuti krivnju zbog genocidnosti. Za taj je broj Tuđman tvrdio da je daleko manji od tada službenog. Posebna je vrijednost knjige ta što se u njoj objavljuju izvorni sudski dokumenti iz sedamdesetih godina prošloga stoljeća, koji nakon pažljivijega čitanja odaju svu grubost bivšega sustava.
ČITLUK
U videodvorani Župnoga ureda Međugorje 23. siječnja Ogranak Matice hrvatske Čitluk predstavio je knjigu Ivana Ugrina, publicista i novinara »Slobodne Dalmacije« Hrvati to znaju objavljenu u nakladi Ogranka Matice hrvatske Split. Knjigu i autora predstavili su Josip Botteri Dini, predsjednik splitskoga ogranka, Krešimir Šego, književnik, fra Miljenko Mića Stojić, književnik, Andrija Stojić, predsjednik čitlučkoga ogranka, te autor. U glazbenom dijelu programa nastupili su Tina Korać i Maja Ćorić, flautistice.
DARUVAR
slikaDvobrojem 23/24 nastavljen je kontinuitet izlaženja glasila daruvarskog ogranka Matice hrvatske »Vrela«, časopisa za znanost, kulturu i umjetnost, koji i ovaj put na pedesetak stranica donosi niz zanimljivih priloga o gradskim znamenitostima. O nekadašnjem životu Preradovićeve ulice piše Srećko Kudrnovski, o Daruvarskom muzičkom društvu (1927-1940) prof. Vjenceslav Herout, o Dežanovcu za Drugoga svjetskog rata i o meteorološkoj službi u Daruvaru Karlo Blaha. Mr. Mirjana Jakčin Ivančić potpisuje prilog o baroknim obilježjimadaruvarskih perivoja, dok je prof. Marija Knezović pripremila portrete pjesnikinje Jane Prević i slikarice Ljubice Petrinić.




DUBROVNIK
Knjiga Skroviti vrt podnaslova Dnevnik Cvijete Zuzorić, plemkinje dubrovačke akademika Luka Paljetka predstavljena je 17. siječnja u Saloči od zrcala Narodne knjižnice Dubrovnik. Knjigu su zajednički tiskali Ogranak Matice hrvatske Dubrovnik i Profil International iz Zagreba, a na predstavljanju su o knjizi, uz autora Paljetka, govorili Iva Grgić, Ivana Burđelez, Tonko Maroević i Velimir Visković. Riječ je o iznimnu književnom prinosu akademika Paljetka, koji je, promišljajući o karizmatičnoj Dubrovčanki Cvijeti Zuzorić, nadahnuću brojnih umjetnika svoga, ali i kasnijih vremena, o kojoj je često stihove i sam pisao, napisao njezin intimni dnevnik, dnevnik petnaestogodišnje djevojčice koji pred čitatelje donosi razmišljanja, radosti, slutnje pa i ljubavne tuge vezane uz vrijeme sazrijevanja. »Poznatom i visoko cijenjenom umijeću Paljetkova književnoga stvaralaštva ovo je djelo dodatno bogatstvo, ne samo njegovu opusu. Knjiga je jezično remek-djelo, tip je renesansne slikovnosti, predočava ženski svijet umjetnički uvjerljiv, erotizam je jedna od njezinih glavnih tema, a istodobno vjerno rekonstruira povijesne prilike, otkriva kako je funkcionirala Dubrovačka Republika, njezina diplomacija, donosi izvanredne informacije o umjetnosti, zapravo predstavlja autentično Lukovo prianjanje duhu i epohi o kojoj se govori te predstavlja vrhunac njegova spisateljstva« - zaključio je Maroević u nadahnutoj pohvali Paljetkovu djelu. Mnogi pjesnici i pisci, hrvatski i strani, klasični i suvremeni, od Torquata Tassa do Tina Ujevića, bili su nadahnuti Cvijetom Zuzorić (Flore Zuzzeri Pesconi), lijepom i inteligentnom ženom rođenom 1552. godine u Dubrovniku, iz kojega se s mužem, Bartolomeom Peconijem, firentinskim konzulom, morala vratiti u Italiju pod pritiskom neshvaćanja dubrovačke sredin, čiji je okoštali društveni poredak žestoko uzdrmala slobodoumnim istupanjima i druženjem s najnaprednijim ljudima svoga doba. U prigodnom su programu sudjelovali članovi Capelle Ragusine s primjerenim renesansnim repertoarom pjesama i dramski umjetnici Milka Podrug-Kokotović i Miše Martinović, koji su čitali ulomke iz djela te Mirej Stanić sa svojim nastupom mlade Cvijete iz istoimene monodrame Skroviti vrt, što je u režiji Davora Mojaša izvođena na sceni Teatra Bursa.
ĐAKOVO
Sedmoga siječnja u Gradskoj knjižnici i čitaonici predstavljena je knjiga Nostalgične priče Đure Bošnjaka. Voditelj tribine u organizaciji đakovačkoga Ogranka Matice hrvatske i Gradske knjižnice i čitaonice bio je prof. Mirko Ćurić.
ĐURĐEVAC
slikaPotkraj protekle godine održan je u Gimnaziji dr. Ivana Kranjčeva sat poezije Miroslava Dolenca Dravskog. Petnaestak je učenika recitiralo odabrane pjesme toga dječjeg, kajkavskog pjesnika kolegama, nastavnicima, Matičarima i sugrađanima, a povod je ovom neobičnom satu poezije bilo predstavljanje kalendara - plakata poezije za 2005. godinu, koji, pod nazivom Spitavajo ljudi za me, obilježava desetu godišnjicu pjesnikove smrti. Na plakatu su tri pjesme te bilješka o Dravskom, preuzeta iz knjige Zdravka Seleša, Lirika đurđevačke Podravine. Plakat je uredila Božica Jelušić, ilustrirao Mijo Kovačić, a posebno se ističe portret autora koji nacrtao Franjo Mihočka. To je već peti plakat - kalendar poezije kojim đurđevački ogranak promiče vrijedna djela.




KAŠTELA
U staroj župnoj crkvi sv. Ivana Krstitelja u Kaštel-Starom predstavljena je knjiga duhovne i domoljubne poezije Milana Hodžića Jedini put. Motivi zbirke u kojoj je sabrano sedamdeset pjesama su Bog, domovina i obitelj. U Hodžićevim pjesmama živi stvaralačka i umjetnička snaga, rođenje i smrt, život i uzimanje, nesebično pružanje ljepote živoj i neživoj prirodi. Autorova emocionalna snaga iz pjesama dodiruje svakoga tko ih čita, daje nadu, oživljuje vjeru, vraća domovinski ponos, približava ga obitelji i narodu kojem pripada. U pjesmama se održava autorovo životno iskustvo utemeljeno na Kristu, protkano Duhom Svetim, nasljedovanu po primjeru i zagovoru Nazaretske Djevice i svetih. Zastupljeni su ponajviše motivi podneblja u kojem je živio, a ljubav kojom su natopljeni otvara poeziju svakom čovjeku, dajući joj obilježja univerzalnosti u okvirima vjere i naroda kojem autor pripada. O knjizi su govorili Marijan Horvat Mileković i prof. Ante Marković, a prisutne je pozdravio i sam autor. Okupili su se mnogobrojni članovi Matice hrvatske jer je zbirka Jedini put izišla u izdanju Ogranka Matice hrvatske Kaštela. Odabrane stihove recitirao je prof. Marko Duvnjak, a predstavljanje su uveličali članovi Klape mladih iz konkatedrale sv. Petra u Splitu.
KORČULA
Ogranak Matice hrvatske Korčula priredio je u Galeriji Maksimilijana Vanke predstavljanje knjige Perešin - život i smrt autorice Branke Primorac. Istodobno je Udruga Susreti za Rudija Perešina - Zagreb pripremila izložbu fotografija o životu Rudija Perešina, osnivača hrvatskoga zrakoplovstva u Domovinskom ratu. Uz predstavljanje knjige izlagali su autorica, Vlado Korbar, predsjednik udruge, Branko Kolanović i Zvonko Marko, članovi udruge, te Josip Lešković, član Općinskoga vijeća Gornje Stubice. Predstavljanje je bilo popraćeno i video-filmom. Prostor HAZU, odnosno Galerija Maksimilijana Vanke, bio je ispunjen do posljednjega mjesta. Na skromnom domjenku nakon predstavljanja knjige istaknuta je potreba za oživljavanjem likova zaslužnih za ostvarenje slobode Hrvatske. Ogranak Matice hrvatske Korčula, u želji da se produbi suradnja sa susjednim ograncima, predložio je ograncima Matice hrvatske Orebić i Vela Luka da se i u njihovim mjestima održi predstavljanje knjige s pratećim programom, što je i učinjeno.
LIVNO
U dvorani Pastoralnoga centra Ogranak Matice hrvatske Livno organizirao je predstavljanje knjige Dnevnik 3, trećega dijela ratne i poratne kronike autora fra Ćire Lovrića. Nakon prve dvije knjige Tisuću dana bez Kupresa, koje je fra Ćiro posvetio poginulim hrvatskim braniteljima, treća knjiga govori o povratku na Kupres i obuhvaća razdoblje od 1. siječnja 1995. do 26. srpnja 1996. godine. O knjizi su govorili prof. Ružica Hrnjkaš, Petar Miloš, novinar i publicist, Anto Mišković, predsjednik livanjske Matice te sam autor.
METKOVIĆ
slikaDrugoga veljače u Gradskom kulturnom središtu Metković u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Metković otvorena je izložba skulptura Stipe Sikirice. Izloženi su portreti njegovih suvremenika, a još je Kruno Prijatelj rekao »Upravo u portretu čini mi se da je Sikirica pronašao najosobniji način svoga likovnog izražaja.« Zanimljivo je da Sikirica svaki portret oblikuje na drukčiji način otvarajući zapravo formu uvijek novoj kiparskoj interpretaciji. »Oblikovanje materijala nije jednolično, već se živom modelacijom napinje volumen puninom kiparske geste u vitalnu formu. Unos psiholoških elemenata sažima portretne vrijednosti u još snažniji kiparski izraz često velike ekspresivnosti.
slikaSikiričin pristup portretu nije deskriptivan i narativan unatoč činjenici da su implicirane i te sastavnice kao gradbeni elementi. Sažimajući formu prema psihološkom portretu on je zatvara i steže, sublimira u jezgrovito i bitno«, riječi su Milana Bešlića u katalogu izložbe, čiji je urednik Ratko Krstičević. Izložba je otvorena do kraja veljače.






MOSTAR
U izdanju Matice hrvatske Mostar i Hrvatskoga kulturnoga društva Hum objavljena je osma knjiga pjesama Vlade Puljića, poznatoga mostarskoga pjesnika i slikara Nar na dar. Riječ je o šezdesetak kratkih nadahnutih pjesama, sabranih u četiri poglavlja, obogaćenih maštovitim likovnim radovima autora, koji potpisuje i oslikavanje ovitka. Pod uredništvom Jage Muse ocjene knjizi dali su Gojko Sušac i Žarko Đurović, dok je za tehničku obradu zaslužna Palma Palameta. »Negdje je netko rekao da se obnavljanjem sjećanja mogu očuvati osjećanja. Taj princip vrijedi i za našega pjesnika«, stoji u Đurovićevoj ocjeni Puljićevih stihova.
Društvo hrvatskih književnika Herceg-Bosne Mostar 28. siječnja organiziralo je predstavljanje knjige Ramske priče, autora Ivana Fofića, objavljene u nakladi biblioteke Prvijenac Društva književnika, uz sunakladništvo s Maticom hrvatskom Prozor. Riječ je o knjizi koja sadrži dvanaest kratkih priča iz života Rame. »Kroz ovu knjigu priča kao da sam život o sebi pripovijeda, dok pisac sebe svodi na ulogu budnog motritelja, osluškivača, na onoga tko, po uzoru na skupljača narodne predaje, zapisuje događaje i kroz priču posredovani život. Prostor i vrijeme, krajolik i događaji, jezik i govor - kao da su uzeti iz života onakvi kakvi jesu«, kazao je u recenziji dr. Vlade Vladić. Predsjednik Društva Zdravko Kordić dodaje kako Fofić jednostavno vlada pričom i jezikom, gdje mu se radnja nameće jer mu je pred očima.
OPUZEN
Monografija gradske glazbe Gradska glazba Opuzen 1946-2004. godine devedeset i jednogodišnjega autora Mihovila Vukše predstavljena je u gradskoj vijećnici. Monografiju, potkrijepljenu arhivskom građom, izdao je opuzenski ogranak Matice hrvatske. Zlatko Sušan, predsjednik ogranka, na predstavljanju je istaknuo kolika je Vukšina ljubav za rodni grad te da je upravo glazba jedan od najvažnijih segmenata prepoznatljivosti Opuzena. Njzino ishodište proteže se još od kraja 18. stoljeća, kada je taj grad bio najvažnije kulturno i političko središte u dolini Neretve. Dujo Ajduk je, u ime Izdavačkoga odbora, knjigu preporučio novim naraštajima kao uzor kako s ljubavlju živjeti za svoj grad. Klapa Slavuji Kala pridonijela je svečanom ugođaju.
OSIJEK
slikaU povodu stote obljetnice smrti biskupa Josipa Jurja Strossmayera (1905-2005) Ogranak Matice hrvatske Osijek i poduzeće Grafika iz Osijeka tiskali su prigodni kalendar za 2005. godinu. Na dvanaest listova, uz popratni tekst, nalaze se fotografije Dražena Stojčića, koji se koristio dokumentacijom Spomen-muzeja biskupa Strossmayera u Đakovu. Za izdavače potpisani su Helena Sablić Tomić i Ivan Plačko, a urednik je Josip Cvenić. Izdanje prigodnoga spomen-kalendara ujedno je simbolična najava različitih programa kojima će se spomenuti biskupa J. J. Strossmayera, velikana hrvatske crkvene i narodne povijesti.
slikaJulijana Matanović priredila je četvrti broj časopisa Ogranka Matice hrvatske Osijek »Književna revija«, koji na dvjesto i šezdeset stranica donosi niz zanimljivih priloga u dvije cjeline 10. Sa(n)jam knjige u Istri i Književno putovanje Slavonijom. Glavni je urednik časopisa Josip Cvenić.








PETRINJA
slikaPočetkom godine petrinjski je ogranak Matice hrvatske objavio knjigu dr. Ive Maroevića Baštinom u svijet / Muzeološke teme - Zaštita spomenika - Arhitektura (Into the world with the cultural heritage). Zbirka je to autorovih izlaganja na međunarodnim simpozijima u svijetu s područja muzeologije, zaštite spomenika, povijesti arhitekture i gradogradnje. To su znanstvene studije i rasprave pisane na hrvatskom jeziku, ali za potrebe komuniciranja ili objavljivanja prevedene su na engleski, njemački ili drugi strani jezik. Knjiga, realizirana kao dvojezično izdanje - na hrvatskom jeziku s jedne i na stranim jezicima s druge strane, bit će 7. veljače predstavljena u palači Matice hrvatske.




RAMA
U nakladi Ogranka Matice hrvatske Prozor - Rama i Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne iz Prozora objavljena je knjiga Ramske priče autora Ivana Fofića. Knjiga sadrži dvanaest kratkih priča iz života Rame i ramskih ljudi, lako se čita i duhovita je. Zdravko Kordić, urednik knjige, navodi kako Ramske priče zaslužuju podastiranje ramskoj, ali i hrvatskoj javnosti, te hrvatskoj književnokritičkoj recepciji.
RIJEKA
slikaU organizaciji Ogranka Matice hrvatske Rijeka 25. siječnja u velikoj dvorani palače Matice hrvatske predstavljena je knjiga Stanislava Gilića Rječnik bilja. Djelo su predstavili prof. dr. Ivan Šugar, Stanislav Gilić, autor i izdavač, te suizdavač Erebia Gorana. Botaničkih djela leksikografske građe nema mnogo, a Rječnik bilja, kao što je rekao dr. Ivan Šugar, bit će jednako zanimljiv i filolozima i botaničarima. Rječnik, koji ima više od šesto i pedeset stranica, podijeljen je u više cjelina: u prvoj su zabilježena sva biljna imena na latinskome i potom na hrvatskome, dok je druga cjelina, hrvatsko-latinska, opsežnija jer u hrvatskome ima i po nekoliko naziva za istu biljku. Hrvatska fitonimija još nije do kraja standardizirana, stoga je posebno zanimljivo poglavlje u kojem su popisana imena biljaka kod kojih je uočljiva velika neujednačenost pa i očite pogreške. U popratnom dijelu programa nastupile su Nina Simčić na glasoviru i Danijela Maras Mendiković na violini, glazbene umjetnice članice HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci.

SISAK
Iza renesanse naslov je četvrte zbirke poezije Miroslava Kirina objavljene u biblioteci Delta Ogranka Matice hrvatske Sisak. U njoj su sabrani Kirinovi rani radovi (1983-1986), ponekad duhovito paradoksalni, ponekad se referirajući na umjetničku i književnu baštinu (Smrt u Veneciji, Smrt trgovačkog putnika), ponekad izražavajući vjeru u važnost poezije. Urednik je zbirke Slavko Jendričko.
Međunarodna izložba trofejnih pehara otvorena je u Galeriji sisačkoga ogranka Matice hrvatske 20. siječnja. Izložbu u Hrvatskoj predstavlja hrvatski keramičar Hanibal Salvaro, član Međunarodne akademije za keramiku, a svoje radove su izložila sedamdeset i petorica sudionika iz osamnaest zemalja svijeta.
SKRADIN
Zahvaljujući novčanoj potpori Ministarstva kulture skradinski je ogranak Matice hrvatske Gradsku knjižnicu Ivana Pridojevića obogatio novim naslovima, poglavito domaćih, ali i stranih književnika i pjesnika. Police knjižnice postale su pretijesne, pa će skradinski matičari ove godine morati nabaviti nove kako bi bilo mjesta za knjige koje će pristizati iz otkupa Ministarstva od hrvatskih nakladnika, a jednako tako i naslova koje će skradinski ogranak o desetoj obljetnici utemeljenja tiskati u vlastitoj nakladi.
SPLIT
Treća po redu knjiga kolumnista-komentatora i novinara »Slobodne Dalmacije« Ivana Ugrina Hrvati to znaju, objavljena u nakladi splitskoga ogranka Matice hrvatske, predstavljena je u Međugorju u prepunoj videodvorani međugorskoga Župnog ureda. Govoreći o tom djelu Josip Botteri Dini, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Split, kazao je da je naslov knjizi Hrvati to znaju autor dao po citatu koji je uzeo iz filma Oluja nad Krajinom Božidara Kneževića. »Taj znakoviti naslov u prvom trenutku ne otkriva zloban kontekst u kojem je u filmu postavljen. Autor filma, naime, poznatu četničku zločinačku pjesmu, koja je pratila njihove zločine nad Hrvatima, a glasi Bit će mesa, klat ćemo Hrvate prevodi na engleskom titlovano Bit će mesa, Hrvati to znaju.« Ugrin brani svoju i našu Hrvatsku i sve njezine svetinje i sve duhovne vrijednosti na kojima počiva i na kojima se možemo jedino nadati dobroj, časnoj budućnosti naroda kojemu pripadamo, kazao je Josip Botteri Dini.
slikaKrešimir Šego o Ugrinovu djelu kazao je: »Šezdeset četiri teksta, koliko sadrži knjiga Hrvati to znaju čine trogodišnju novinarsku, ali i ljudsku borbu Ugrina za pravo na mišljenje i izričaj toga mišljenja. Istina nije dopuštena onima koji su otvoreni istini, nacionalnim vjerskim, ponajprije kršćanskim vrednotama, dok su novinske stranice, političke govornice i TV-zasloni onima drukčijeg usmjerenja otvoreni u beskraj, dvadeset četiri sata, naglasio je književnik Šego. Voditelj vrlo uspješno organizirane književne manifestacije bio je fra Miljenko Mića Stojić, iz čitlučkoga ogranka. Predstavljačima i prisutnim ljubiteljima knjige zahvalio je prof. Andrija Stojić. Ugrin je zahvalio svima koji su pridonijeli i sudjelovali u tome da se, po njegovoj želji, njegova nova knjiga predstavi u Međugorju. Među brojnim gostima na predstavljanju knjige su bili mnogi ugledni gosti iz Mostara, Čitluka, Međugorja i Hercegovine, primjerice Ivo Ino Jerkić čitlučki gradonačelnik, Josip Muselimović, predsjednik Matice hrvatske Mostar, fra Žarko Ilić, glavni urednik Kršnog zavičaja.



SUBOTICA
slika»Klasje naših ravni«, br. 1-2/04, god. IX, glasilo Matice hrvatske Subotica, utemeljeno 1935, obnovljeno 1996, sredinom je siječnja izašlo iz tiska. Zanimljivo štivo, posebice za one koje zanima književno stvaralaštvo Hrvata u Vojvodini, istodobno pridonosi očuvanju hrvatskog identiteta u Vojvodini, posebice kad je riječ o njegovanju književnosti i drugih umjetničkih izraza. Novi broj »Klasja naših ravni« otvara studija Sanje VulićDijalektalne i nedijalektalne značajke hrvatske književnosti u dijaspori na panonskom prostoru, a nastavlja esej Janje Prodan Stilotvornost dijalektizma u originalu i prijevodu, slijede ogledi Milovana Mikovića O izboru jezika u djelu Balinta Vujkova, Zvonka Sarića Mjesto dijalekta u post-modernizmu, Milivoja Prčića Tamna strana Mjeseca, Stjepana Sučića Raznolikost i bogatstvo hrvatske kulturne baštine te Joze Vrkića Tamni kut hrvatske književnosti. Slijedi izbor iz poezije Vojislava Sekelja, pa opet ogledi, ovaj put Marka Samardžije Antun Gustav Matoš i hrvatski jezik i Milovana Mikovića Bogatstvo, raznovrsnost i slojevitost djela A. G. Matoša. Lazar Merković piše o novim knjigama, Milovan Miković o hrvatskom nakladništvu u 2003, Tomislav Žigmanov autor je Prinosa za bibliografiju Hrvata u Vojvodini... »Klasje« završava sedmim nastavkom feljtona dr. sc. Matije Evetovića Kulturna povijest bunjevačkih i šokačkih Hrvata.
ŠIBENIK
Nastavljajući s organiziranjem različitih kulturnih sadržaja u Bunarima - tajnama Šibenika, taj je prostor protekloga tjedna udomio i jednu izložbu pod naslovom Tajni život oblika. Riječ je o desetak radova šibenske umirovljenice Marije Božene Jakelić, koja se slikarstvom bavi desetak godina, a piše i poeziju pa svaku izloženu sliku, uglavnom je riječ o pejzažima rađenim u ulju, prati po jedna pjesma. M. B. Jakelić članica je Odjela za likovne umjetnosti Matice hrvatske Šibenik, a izložbu u Bunarima doživjela je, kaže, vrlo emotivno. »Kao što je bilo važno desetogodišnjoj djevojčici grabiti vodu iz bunara, tako je možda i sada, poslije mnogo godina odvažno, izlaganjem svojih radova, pridonijeti novom životu ovoga prostora.«
Likovna izložba Žarka Jurića »Nedjeljne« slike iz Australije novi je kulturni događaj u knjižari Nakladnog zavoda Matice hrvatske u Šibeniku. Nakon izložbe fotografija, koja je prošle godine bila otvorena u istom prostoru, Žarko Jurić, član Likovnoga odjela Matice hrvatske Šibenik, ovaj se put predstavio uljima na platnu. »Ako sam preko tjedna bio dosta zauzet na poslu, slikao sam uglavnom nedjeljom, i to na otvorenom. Riječ je o pejzažima u kojima sam uvijek tražio i pronalazio sličnosti s motivima iz domovine.«
TUZLA
slikaČasopis za književno-jezična, društvena i prirodnoznanstvena pitanja »Gradovrh«, što ga izdaje Matica hrvatska Tuzla, ovih je dana izašao iz tiska.









VARAŽDINSKE TOPLICE
Ogranak Matice hrvatske Varaždinske Toplice i Grad Varaždinske Toplice održali su 18. siječnja u Gradskoj vijećnici susret s predsjednicima mjesnih odbora na kojem su gradonačelnik Dragutin Kranjčec i predsjednica ogranka Božena Filipan predstavili «Zbornik Kukuljevićevi dani 2000-2005«. Božena Filipan prikazala je i sadržaj druge knjige »Zbornika« u tisku te ponudila suradnju Ogranka s mjesnim odborima. U živoj raspravi potvrđena je opravdanost takve suradnje, osobito na području proučavanja prirodnih i kulturnih posebnosti kakve se mogu ugraditi u razvojne programe gradskoga područja. Kritike su upućene neopravdanu mijenjanju povijesnoga zemljopisnog i povijesnog nazivlja spomeničke baštine bez pribavljanja mišljenja jedinica lokalne uprave i samouprave. Predsjednici su primili po jedan primjerak »Zbornika« na dar kao poticaj za čitanje i raspravu na svojim radnim sastancima.
VINKOVCI
U izložbenom prostoru vinkovačkog ogranka Matice hrvatske otvorena je izložba fotografija vinkovačke umjetničke fotografkinje Suzane Pranjković. Riječ je o autorici mlade generacije dobro poznatoj u vinkovačkom fotografskom krugu, članici Fotokluba Vinkovci i Grupe 1999. Na prvoj samostalnoj izložbi autorica se Vinkovčanima predstavila radovima iz serije Put nastalima na putovanjima Slavonijom, dalmatinskim gradovima, ali i europskim metropolama. Antun Babić, govoreći na otvaranju, rekao je kako je riječ o cjelovitoj izložbi, koju ne čine samo slike ili fotografije nego i nešto više od toga, što mlada Vinkovčanka svakako posjeduje. Umjesto uobičajena kataloga, prvu samostalnu izložbu Suzane Pranjković prati i knjiga fotografija nastala u suradnji s fotografom Draženom Botom, u kojoj se nalazi i trideset i pet fotografija predstavljenih na izložbi.
slikaSedmoga siječnja u koncertnoj dvorani Glazbene škole Josipa Runjanina održan je prvi koncert ovogodišnjega ciklusa koncerata Vinkovačke glazbene scene 2005. u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Vinkovci i u suradnji s Koncertnom direkcijom Zagreb, a uz potporu Ministarstva kulture RH. Nastupili su Dani Bošnjak, flauta, i Lana Genc, glasovir. Flautist Dani Bošnjak vinkovačkoj je publici pokazao majstorsko umijeće u sviranju dvije vrste flauta. Na programu su bila djela Jean Louia Tuloua, Roberta, Mladena Tarbuka, Francoissa Bornea i Giullija Briccaldija, uz klavirsku pratnju i skladbu Syrinx Clauda Debussyja za flautu solo. Odličan flautist imao je i odličnu klavirsku pratnju Lane Genc, mlade pijanistice iz Samobora, čija se preciznost, ljepota tona i sigurna tehnika koju joj pripisuju kritičari mogla čuti na vinkovačkom koncertu.
U sklopu Vinkovačke glazbene scene, u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Vinkovci i Glazbene škole Josipa Runjanina Vinkovci i Ines - Ane Tomić 15. siječnja, u crkvi Sv. Vinka Pallottija održan je koncert neobična imena Komorna glazba ujedinjenih ukusa starog kontinenta. Vinkovačkoj su se publici predstavile Ines-Ana Tomić i Piroška Hagy, violinistice, Mykhaylo Kraynyk, fagotist, i Krešimir Has, čembalist. Na programu su bili Preludij u g-molu G. Bohma na čembalu, Koncert za dvije violine i basso continuo u g-molu A. Vivaldija, Manuet u g-molu F. Couperina, Sonata u g-molu za violinu solo J. S. Bacha, Triosonata u B-duru G. F. Höndela te Ples duhova i Ples vila D. Bortnjanskog. Kao dodatak ovaj zanimljivi komorni sastav izveo je poznati Menuet Luigija Bocherinija.
VIS
slikaU trinaest godina kontinuirana izlaženja sa po tri broja godišnje, ovih je dana svjetlo dana ugledao trideset i deveti broj »Hrvatske zore«, glasila Ogranka Matice hrvatske Vis. I ovaj je broj bogat povijesnim, kulturnim i društvenim temama. Jose - Darijo Martinis vadi iz zaborava rukopis kanonika kapelnika Nikole Vidovića (meštra Miketa Kovočeva) s kraja 19. i početka 20. stoljeća o vokalnim napjevima koji su se pjevali u komiškim crkvama te ide tragom notnih zapisa narodnoga glazbenog izričaja u životu otoka Visa. Msgr. Andrija Vojko Mardešić piše o dolasku benediktinaca na otoke viškog arhipelaga, a Ana Linčir, predsjednica viškoga ogranka, kronološki o događanjima između dva broja »Hrvatske zore«. O izložbi Viški fiimori u središtu EU-a u Bruxellesu osvrće se Anela Borčić, dok Jakša Fiamengo piše o gostovanju viških kazališnih amatera u Mađarskoj, a Ivana Milošević prenosi dojmove s etnografske izložbe Storo viško kuća. Zapis o Ranku Marinkoviću potpisuje Mate Pisac, dok o bogatstvu otočnoga ljekovitog i aromatskog bilja piše Lea Sviličić.
ZADAR
Trinaestoga siječnja u Hrvatskoj kazališnoj kući Ogranak Matice hrvatske Zadar organizirao je predstavljanje knjige prof. dr. Zdravka Tomca Predsjednik protiv krivotvorina i zaborava. O knjizi koja govori o dr. Franji Tuđmanu, prvom hrvatskom predsjedniku, govorili su akademik Davorin Rudolf, prof. dr. Zdravko Tomac, autor, i Maja Freundlich, nakladnica.
ZAPREŠIĆ
Ogranak Matice hrvatske Zaprešić, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike hrvatske, 26. siječnja bio je domaćinom znanstvenoga skupa Ante Kovačić - život i djelo, posvećena velikomu hrvatskom književniku rođenom 1854. u selu Celine pokraj Zaprešića. Tim se skupom stručnjaka i poznavatelja Kovačićeva života i stvaralaštva zaključuje obilježavanje 150. godišnjice njegova rođenja, koja je započela u lipnju prošle godine. Uoči i nakon održavanja skupa, koji je priređen u zaprešićkoj Gradskoj vijećnici, položeni su lovorovi vijenci na spomenike Ante Kovačića u Zaprešiću i Mariji Gorici.
ZENICA
slika»Krijesnica«, glasilo Ogranka Matice hrvatske Zenica, br. 26-27, god. XI, prosinac 2004, ovih je dana izašao iz tiska zahvaljujući pomoći mnogobrojnih donatora. Glavni je i odgovorni urednik časopisa Dragan Gavran.







A. Č.-K.


Klikni za povratak

Pregled