siječanj i veljača

OSIJEK
Strossmayerova godina
Predavanjem o biskupu Josipu Jurju Strossmayeru u svečanoj dvorani Filozofskoga fakulteta te otvaranjem prigodne izložbe 4. veljače u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici u Osijeku, u organizaciji Filozofskoga fakulteta Osijek, Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek te Odjela za promicanje kulturne baštine Ogranka Matice hrvatske Osijek, započeo je bogat program obilježavanja 190. obljetnice rođenja i 100. obljetnice Strossmayerove smrti, koji će trajati cijele godine.
Program je počeo uvodnom riječju Zlatka Kramarića, osječkoga gradonačelnika, a nastavljen je predavanjima dr. msgr. Marina Srakića, biskupa đakovačkoga i srijemskoga te prof. dr. sc. Stanislava Marijanovića.
Biskup Josip Juraj Strossmayer između prihvaćanja i odbijanja bila je tema biskupova izlaganja. Neobičan hobi, bibliotekarstvo, doveo je biskupa do mnogih saznanja o Strossmayeru. Tako se moglo čuti kako su se oko svake točke Strossmayerova života vrtjele različite priče, podmetalo mu se, pisali brojni pamfleti, ništa se nije zaboravljalo ni praštalo. Živahan, otvoren, temperamentan, ali i prevrtljiv, nagao i samokritičan bio je Strossmayer - otac/sin domovine, narodni biskup, kojega su mnogi smatrali najvećim govornikom I. vatikanskoga koncila. Je li bio »jezuitski propagator«, slavoman, rusofil? Je li bio tek lokalna ili središnja europska osobnost 19. stoljeća? Dika ili izdajica svojega naroda, pa čak i šovinist? Veliki čovjek i mecena, jer je imao mnogo novca koji je dijelio (imali su i drugi pa nisu dijelili), ali mali biskup jer je u 55 godina stolovanja zanemarivao biskupiju? - samo su neka pitanja na koja je biskup Srakić, kao i mnogi drugi, pokušao naći odgovor.
Josip Juraj Strossmayer: ličnost, etičnost i kroatocentričnost naslov je teme Stanislava Marijanovića, ugledna osječkog znanstvenika i kulturnog djelatnika, koji je i idejni pokretač projekta. Prof. dr. Marijanović osvrnuo se ponajviše na rodni biskupov grad Osijek, na znamenite Osječane koji su doživjeli uspjeh ponajprije zbog Strossmayerove potpore, kako one materijalne, tako i moralne - od prvoga kazališnog gostovanja 1862, preko Franje Kuhača, Franje Krežme, Dežmana i mnogih drugih. Unatoč svemu, to su još parcijalne spoznaje o biskupu svih Slavena, koji je bio silno ponosan što je rođeni Osječanin. »U povijesti Osijeka nema većeg i svjetskim znanstvenim krugovima poznatijeg čovjeka, osim možda naših nobelovaca. Sam je Strossmayer govorio kako je ponosan što je rođen u Osijeku, a njegovo prvo i zadnje javno istupanje bilo je vezano uz ovaj grad«, naglasio je Marijanović.
Nakon predavanja u GISKO-u otvorena je izložba Strossmaverove obljetnice: 190. godina rođenja i 100. godina smrti. Okupljene je pozdravio Dragutin Katalenc, ravnatelj GISKO-a, a izložbu svečano otvorio Zlatko Kramarić. Riječ je o osam vitrina u kojima su ukoričenja izravno vezana uz život i djelo Strossmayera, autora poput Ferde Šišića, Dragana Cepelića, do suvremenih Stjepana Tomaša, Vere Ehrlich i drugih.
Prof. dr. Stanislav Marijanović najavio je da će program idućih mjeseci uključivati niz raznovrsnih zbivanja u Osijeku, Zagrebu, Đakovu i Krakowu - izložbi, predavanja, znanstvenih skupova, tiskanja i objavljivanja zbornika radova Život i djelo J. J. Strossmayera. Ove će godine Strossmayer u Osijeku dobiti spomenik u prirodnoj veličini, na Trgu Marina Držića, koji će se postaviti nakon završetka radova na Trgu Ante Starčevića, bistu koja će ispred gimnazije biti otkrivena 31. svibnja (osim nje, otkrivene će biti i biste osječkih nobelovaca Lavoslava Ružičke i Vladimira Preloga), i spomen-ploču, koja će 8. travnja, na dan njegove smrti (stota godišnjica) biti postavljena na mjestu Strossmayerovu rodne kuće kod Hotela Osijek. Na realizaciji programa surađuju Grad Osijek, Ogranak Matice hrvatske Osijek i osječko Sveučilište.

KUTINA - POPOVAČA
Na rubu močvare
Uz 2. veljače, Svjetski dan vlažnih staništa, Mjesni odbor i KUD Potočanka iz sela Potok, nedaleko Parka prirode Lonjsko polje, bili su, u subotu 29. siječnja, uspješni domaćini skupa Budućnost na rubu močvare. Glavni nositelj vrlo bogata sadržaja bila je, već po tradiciji, podružnica kutinskog Ogranka Matice hrvatske iz Popovače. Okupilo se tristotinjak stanovnika Potoka i okolnih sela. Dobrodošlica gostima iskazana je vožnjom kroz zasnježeno selo u zaprežnim saonicama, za što su se pobrinuli članovi Konjogojske udruge Moslavina te, od strane domaćeg DVD-a, ponudom ribljih specijaliteta. U spomenu na bogatu povijest mjesta nije zaboravljen ni 2. veljače 1816, kada je u Potoku završila višemjesečna buna moslavačkih seljaka i tog je dana poginulo sedamnaest ustanika. Na to je, služeći sv. misu u mjesnoj kapelici, podsjetio i velečasni Mario Migles. U Školi Potok, koja bilježi sto i petnaestu obljetnicu nastave Mladen Mitar, povjesničar umjetnosti i predsjednik kutinskog Ogranka Matice hrvatske, otvorio je izložbu grafika Stari zanati Nedeljka Vukića, a na povijest škole i tradicijski život koji nestaje literarno su podsjetili učenici Tea Salarić i Mihael Puhek. Predstavljen je pretisak redateljske knjige Zakon rijeke iz 1943. Franje M. Fuisa, legende hrvatskoga novinarstva. O sadržaju scenarija posvećena životu Lonjskoga polja, po kojemu je trebao biti snimljen prvi hrvatski zvučni dokumentarni film, govorili su Mladen Pavković, u ime nakladnika koprivničke Alineje, te dr. Srećko Božičević, dokazani istraživač i pisac o prirodnim vrijednostima na tlu Hrvatske. U ime Matice hrvatske skup u Potoku pozdravio je potpredsjednik Stjepan Sučić, a tamo je bila i mr. Jasna Matekalo-Draganović, pročelnica Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske.
Središnji događaj zbio se u Pučkom domu. Brojne okupljene dočekali su etnoizložba Od lana do platna te demonstracija više zaboravljenih zanata, čije je aktere u ime priređivača KUD-a Potočanka predstavio Ivica Gregurec. Pozdrav sudionicima uputili su Dražen Kovačević, predsjednik podružnice Matice hrvatske iz Popovače i Zvonimir Lukšić, načelnik Općine Popovača. O zaštiti ptica močvarica, biljnih zajednica i tradicionalnoga graditeljstva, na što potiče i obvezuje Ramsarska konvencija govorili su mr. Eugen Draganović, u ime Ministarstva kulture - Uprave za zaštitu prirode, Davorin Marković, ravnatelj Državnoga zavoda za zaštitu prirode i Goran Gugić, ravnatelj Javne ustanove Park prirode Lonjsko polje iz Jasenovca. Posebno je naglašeno kako je Lonjsko polje sa više od 50. 000 ha, gdje obitava 239 ptica naše najveće močvarno područje te u pripremi kandidature stavljanja na popis UNESCO-ove prirodne baštine. Divljenje okupljenih izazvala je premijerna projekcija dvadeset-minutnoga dokumentarnog filma Borisa Krstinića Dan kao godina, čije su scene Lonjskog polja snimane posljednjih šest godina. Film obilježuje izvrsna kamera, a umjesto teksta zabilježeni su prirodni šumovi i dojmljivi glazbeni trenuci vezani uz krajolik. Izveden je i bogat folklorni program. Uz domaći KUD nastupile i folklorne skupine iz Strušca, Donje Gračenice i Repušnice. Osobitu zahvalu Matici hrvatskoj te brojnim sponzorima za tako vrijedan događaj u Potoku u ime njegovih stanovnika izrekao je Joso Tutić, predsjednik Mjesnoga odbora. (dp)

BJELOVAR
U Bjelovaru je osnovano županijsko vijeće ogranaka Matice hrvatske bjelovarsko-bilogorske županije. Vijeće je osnovano radi usklađivanja djelovanja na provođenju programa, a čine ga po dva člana iz svakog ogranka. Za predsjednika je izabran Ante Rade, a za tajnika Boris Kreštan.
Sastanak članova Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava iz Varaždina i predstavnika Odbora za podizanje spomen-obilježja prešućivanim hrvatskim žrtvama Drugoga svjetskog rata i poraća s područja bjelovarsko-bilogorske županije održan je u Bjelovaru... U sklopu dogovora oko daljih zajedničkih aktivnosti na obilježavanju grobišta, izaslanstva društava posjetila su grobišta u šumi Lugu na području grada Bjelovara te stratišta i grobišta u šumi Razboički, na prilazima gradu. Članovi Odbora, u suradnji s gradskim i županijskim vlastima, u ovoj će godini podići spomen-kosturnicu i dostojno pokopati žrtve s grobišta Luga i Trnovke, koje su iskopane 1992. godine. Riječ je o više od dvjesto posmrtnih ostataka žrtava koji se danas nalaze u sklopu krematorija na zagrebačkom Mirogoju - rekao je Zdravko Ivković, dopredsjednik Odbora i predsjednik Ogranka Matice hrvatske Bjelovar. S planovima same izgradnje okupljene je upoznao predsjednik Povjerenstva za podizanje zajedničke kosturnice s kapelicom 294 posmrtnih ostataka hrvatskih žrtava iz grobišta šume Luga i Trnovke, a prof. Anita Blažeković, predsjednica Povjerenstva Bjelovarsko-bilogorske županije za istraživanje i popisivanje te pronalaženje grobišta, pojasnila je aktivnosti članova na evidentiranju stratišta u županiji. O aktivnostima varaždinskog Društva na obilježavanju grobišta prisutne je upoznao Franjo Talan, Dragutin Šafarić iz Velenja, predsjednik Povjerenstva Društva za Sloveniju, govorio je o grobištima i stratištima Slovenije i pritom pohvalio rad slovenske Vladine komisije, koja prikuplja podatke o stratištima i jedinstvenim spomen-znakom obilježava sva grobišta na tlu Slovenije bez obzira na nacionalnost žrtava. Članovi obaju društava posjetili su i gradilište spomenika poubijanim civilima župe Donji Mosti gdje su 10. travnja 1941. pripadnici II. konjičkog puka Car Dušan silni starojugoslavenske vojske poubijali jedanaest hrvatskih seljaka iz okolnih sela. O stradanjima mještana tih naselja prisutne u izvijestili Franjo Ištvanović i Ivan Cvrtila, a o patnjama na Križnom putu i prolasku kolone Varaždinom i Varaždinskom županijom 1945. govorio je Martin Blažeković. Suradnja Odbora za podizanje spomen-obilježja prešućivanim hrvatskim žrtvama Drugoga svjetskog rata i poraća bjelovarsko-bilogorske županije i varaždinskog Društva traje već nekoliko godina, a pri prikupljanju pomoći za izgradnju spomen-križa na Dravi među prvima se odazvao i podupro projekt Ogranak Matice hrvatske Bjelovar.
ČABAR
Putovima molitve naslov je prve knjige biblioteke Otkrivajmo svoj zavičaj, koju su objavili Osnovna škola Petra Zrinskoga iz Čabra, čabarski ogranak Matice hrvatske i Spirograf iz Rijeke. Bogato je ilustrirana fotografijama i učeničkim radovima te dopunjena molitvama Križnoga puta. Biblioteka će predstavljati istraživačke radove učenika čabarske osnovne škole, a prihod od prodaje namijenjen je fondu za pomoć djeci s poteškoćama u razvoju.
Zahvaljujući prijedlogu Ogranka Matice hrvatske Čabar Tršće bi uskoro moglo dobiti zbirku sakralnih umjetnina, koja bi mnogo značila u daljoj promidžbi i valorizaciji turističkih potencijala sredine. Čabarski je ogranak, na raspisani natječaj za dodjelu županijskih sredstava u kulturi, prijavio program vezan uz uređenje prostora u župnom stanu u Tršću, gdje bi se smjestili stari sakralni predmeti, stara svećenička odjeća, svijećnjaci, raspela, kaleži, molitvenici. Velečasni Tomislav Ravnjak s gradonačelnikom Čabra i predsjednikom čabarske Matice izradio je potrebnu dokumentaciju. Sigurno je da novac iz županijskoga proračuna neće biti dostatan za sve planirano, no očekuje se i pomoć donatora i sponzora, pa i gradskoga proračuna.
ČAKOVEC
Na drugoj tribini Ogranka Matice hrvatske Čakovec 1. veljače u dvorani Udruženja obrtnika predstavljena je Antologija suvremenog židovskog pjesništva. O zbirci, u kojoj su pjesme pedeset i pet židovskih pjesnika, govorili su Jelena Zaričnaja, prevoditeljica, te književnici Đuro Vidmarović i Zvonimir Bartolić. Dr. sc. Zvonimir Bartolić, predsjednik čakovečkoga Ogranka Matice hrvatske, u uvodu je ukazao na bitne odrednice vezane uz nastanak Antologije i njezinih stvaratelja - dr. Đure Vidmarovića, profesora, povjesničara, političara, pjesnika i diplomata te Jelene Zaričnaje, prevoditeljice, koji su u taj pothvat uložili nekoliko godina predana rada. Dr. Vidmarović podsjetio je da su pjesme iz antologije stvorene na suvremenom (novom) židovskom jeziku ivritu, na hrvatski standardni jezik prevedene su s njihovih ruskih i ukrajinskih izdanja, od kojih on izvrsno vlada ukrajinskim, a Jelena Zaričnaja ruskim i ukrajinskim. Posebno je ukazano na značajke tog ivritskoga židovskog jezika, koji obiluje slikovitim i simboličkim izrazima s mnogostrukim značenjima, a ta je činjenica često značila velike teškoće u izboru značenja pravoga pjesničkog izražaja.
ČITLUK
U organizaciji čitlučkog ogranka Matice hrvatske 2. veljače u Galeriji fra Didaka Buntića u Čitluku predstavljena je nova knjiga prof. Ivana Sivrića Javno razmišljanje - mali ogledi o Hrvatima s ovog svijeta. O toj vrijednoj Sivrićevoj knjizi, koja na vrlo pristupačan način promiče svekoliki kulturni identitet, znanstveno stvaralaštvo te duhovne i političke težnje Hrvata Hercegovine, govorili su prof. dr. sc. Ante F. Markotić, dipl. iur. Željko Raguž, prof. Andrija Stojić i sam autor.
U Galeriji Kluba Matice hrvatske Čitluk iste je večeri otvorena samostalna izložba slika akademske slikarice Silvije Radić iz Makarske, koja je na poslijediplomskom studiju ALU u Širokom Brijegu. Okupljenima su o slikama govorili akademski slikar i prof. Anto Kainić, prof. Andrija Stojić, predsjednik Matice hrvatske Čitluk i autorica.





Ovih je dana izašao novi broj djeci omiljenoga časopisa »Cvitak, list za sretno djetinjstvo«, br. 6, god. V, veljača 2005.


KARLOVAC
Prije deset godina Ogranak Matice hrvatske Karlovac pokrenuo je natječaj za književnu nagradu Zdravko Pucak, za pjesnike do trideset godina, koja je postala ugledna i tradicionalna književna nagrada. Svi prvonagrađeni ostali su u krugu književnog stvaranja s većim ili manjim uspjehom, što govori da su nagrade došle u prave ruke. Djela koja su za nagradu objavljena pustila su korijenje u hrvatskoj poeziji, a ovih dana predstavit će se i antologija Novi hrvatski pjesnici u izboru akademika Slavka Mihalića, koji je predsjednik prosudbenog odbora svih tih godina. I ove je godine karlovački ogranak Matice hrvatske raspisao natječaj za pjesničku nagradu Zdravko Pucak. Natjecati se mogu mladi hrvatski pjesnici do navršene tridesete godine, bez obzira na to jesu li već objavili knjigu. Prosudbenom povjerenstvu potrebno je do 14. lipnja poslati dva primjerka uredno otipkana rukopisa. Nagrada se sastoji od medalje Zdravko Pucak i diplome te uključuje objavljivanje knjige pjesama, a dodjeljuje je Gradsko poglavarstvo i Ogranak Matice hrvatske Karlovac. Osim toga Povjerenstvo može pohvaliti stanovit broj autora rukopisa i odobriti pjesme koje će biti objavljene u karlovačkom časopisu za kulturu, umjetnost i društvena zbivanja »Svjetlo«, a možda i u drugim književnim časopisima. Rezultati natječaja bit će objavljeni u »Karlovačkom tjedniku«, dnevnom tisku i na HRT-u, a svaki će sudionik biti obaviješten i pismeno. Ovogodišnja, jedanaesta, nagrada bit će uručena 13. srpnja 2005, na Dan grada Karlovca.
KUTINA
U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Kutina, Povjerenstvo Popovača, Ministarstva kulture - Uprave za zaštitu prirode, Javne ustanove Park prirode Lonjsko polje, Jasenovac i Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske u palači Matice hrvatske 2. veljače održana je tribina Budućnost na rubu močvare uz Svjetski dan vlažnih staništa. U ime Središnjice okupljene je pozdravio Stjepan Sučić, potpredsjednik Matice hrvatske, o značenju Ramsarske konvencije govorio je mr. sc. Eugen Draganović iz Ministarstva kulture -Uprave za zaštitu prirode. Ravnatelj uprave Parka prirode Lonjsko polje govorio je o izvornom očuvanju toga parka prirode, o zaštiti prirodne baštine mr. sc. Jasna Matekalo Draganović, predsjednica Odjela za prirodoslovlje i matematiku, a o zaštiti Lonjskoga polja Dragutin Pasarić i Dražen Kovačević, u ime ogranka Matice hrvatske Kutine i podružnice u Popovači. Nastupila je vokalna pjevačka izvorna skupina iz Potoka.
MAKARSKA
Makarski je ogranak predstavio knjigu Ivana Ugrina, novinara »Slobodne Dalmacije«, Hrvati to znaju. U gradskoj su vijećnici o knjizi govorili predsjednik Josip Bottieri Dini, u ime nakladnika, Ogranka Matice hrvatske Split, Stipe Krce, Ivan Mužić i Ana Dragičević, novinari. Svi Ugrinovi tekstovi, objavljivani proteklih godina u »Slobodnoj Dalmaciji«, temelje se na kršćanskim uporištima.
Botteri Dini rekao je o autoru Ivanu Ugrinu kako je on mislilac kršćanske misli, u čijim se tekstovima ogleda ono što hrvatsko kršćansko biće doživljava. Knjiga je suprotna kontekstu mržnje, potiče na više vrednote, a autor se posebno osvrće na najistaknutije osobe koje su Hrvatsku pokušale ostvariti na pravnim osnovama, oslobođenu grešnih struktura i totalitarističkoga sustava. Ivan Mužić mišljenja je kako mediji često služe dekristijanizaciji Hrvata te da bi trebali više djelovati s kršćanskoga stajališta. Spomenuo je i ulogu Franje Kuharića, Ivana Pavla Drugog i nadbiskupa Franića za ostvarenje hrvatskih nacionalnih interesa, dok je danas, naglasio je, Hrvatska zemlja bez vodiča suočena s problemima branitelja, gospodarstvom u kolapsu, besperspektivnošću mladih. »Hrvati su u vlastitoj državi postali pokorniji i tiši nego što su bili u Jugoslaviji«, citirao je Mužić Igora Zidića. Stipe Krce napomenuo je kako autor svoj zapis temelji na ljubavi prema Bogu, domovini i obitelji, ustrajan i u ovim teškim vremenima, što daje dodatnu dimenziju Ugrinovoj knjizi i njezinoj kvaliteti. Okupljenima se obratio i sam autor, napomenuvši kako je osnovna stvar u životu dijalog, a mediji su sredstvo kojim se može mnogo reći. »Poruka se danas prenosi brže nego ikad. Ne zamjeram neistomišljenicima, ali nisam htio popustiti sa svojim stavovima i mjerilima koji su mi dati odgojem. Budućnost ovisi o nama i jedini smo mi koji nešto možemo napraviti, tim više što smo mali narod u izumiranju.«
Na pokladni utorak, 8. veljače, u Gradskoj su vijećnici održani redoviti Razgovori u Matici u organizaciji Ive Duževića. O Hrvatskoj integralnoj političkoj misli u svijetu državne strategije govorio je Ferdo Šarić. Opsežno predavanje započeo je osvrtom na bogatu prepisku kneza Krste Frankopana, povezavši njegovu sudbinu sa sudbinom prvoga hrvatskog predsjednika. Na kraju predavanja Šarić je istaknuo žaljenje što tribini nije prisustvovalo više mladih, koji bi posebno trebali znati da Europa uopće nije onako blagonaklona kao što se čini.
MOSTAR
Ljubo Bešlić, gradonačelnik Mostara, primio je u gradskoj upravi Josipa Muselimovića, predsjednika Matice hrvatske Mostar, dr. Slavka Mustu i Boru Puljića, članove Predsjedništva mostarske Matice. Predstavnici Matice upoznali su gradonačelnika Bešlića s aktivnostima i određenim sadržajima koje provode na pripremi ovogodišnjih Dana Matice hrvatske Mostar te iskazali želju i potrebu da se u ovogodišnju manifestaciju više uključi gradonačelnik i gradska uprava, jer Dani Matice hrvatske postali su tradicionalan i prepoznatljiv kulturni događaj, važan za Mostar te Bosnu i Hercegovinu... Gradonačenik Bešlić kazao je kako potpora grada neće izostati, ali da će biti sukladna trenutačnim mogućnostima s obzirom na teškoće i proces transformiranja kroz koji prolazi gradska uprava. Stoga će se ostvariti kontakti s gradovima prijateljima Mostara kako bi se i oni na primjeren način uključili u potporu Dana Matice hrvatske Mostar, koji ove godine počinju 28. travnja, a završavaju 15. svibnja.
OSIJEK
Odjel za hrvatski jezik osječkog ogranka Matice hrvatske pokrenuo je 28. siječnja u Hrvatskoj jedinstveni projekt, Matičin jezični telefon. Prof. dr. Sanda Ham, voditeljica Odjela za hrvatski jezik Matice hrvatske, kazala je: »Otvorenim jezičnim telefonom želimo pomoći u uklanjanju raznih dvojbi, pomoći svima koji se ne snalaze u poplavi kojekakve jezične literature, želimo njegovati jezičnu kulturu i održati je na visokoj razini. Časopis »Jezik«, jedini časopis za jezičnu kulturu u nas, na prvoj stranici ima krilaticu Hrvatski se jezik voli znanjem, što znači da se i jezična kultura njeguje i održava poznavanjem jezika i njegovih normi, a jezični bi telefon mogao biti od pomoći svima kojima je hrvatski u srcu i koji žele poboljšati svoje jezično znanje i riješiti koju jezičnu dvojbu.
Pozivamo sve zainteresirane, svih dobi, naobrazbi, zanimanja i struka da nam se jave. Na svaki ćemo upit odgovoriti telefonski, a ako bude bilo potrebno, i pisanim putem, ako je riječ o kakvoj jezičnoj dvojbi za koju je potrebno iscrpnije i primjerenije pojašnjenje.« Ona je prva odgovarala na pitanja građana (na telefon 031/283-449), a osim nje, svakog petka od 18 do 19 sati na jezični telefon odgovarat će još osam stručnjaka hrvatskog jezika - Mirjana Smoje, Jasna Galić-Minarik, Mirjana Bogdanović, Ružica Filipović, Vlasta Rišner, Irena Vodopija, Dubravka Smajić i Davor Tanocki.



PETRINJA
Baštinom u svijet - Muzeološke teme - Zaštita spomenika - Arhitektura / Into the world with the cultural heritage - Museology - Conservation - Architecture naslov je dvojezične knjige Ive Maroevića, objavljene u nakladi Ogranka Matice hrvatske Petrinja, koja je 7. veljače predstavljena u palači Matice hrvatske. Riječ je o završnu dijelu opsežne i vrijedne trilogije u kojoj su i zapažene knjige Rat i baština u prostoru Hrvatske i Konzervatorsko novo iverje, objavljene također u nakladi petrinjskoga ogranka, o izdanju koje objedinjuje najvažnija Maroevićeva izlaganja s područja muzeologije, zaštite spomenika, povijesti arhitekture i gradogradnje, iznesena na međunarodnim simpozijima u razdoblju od 1974. do 1999. godine. Budući da su te znanstvene studije i rasprave objavljene u mnogim stranim časopisima, s jedne strane knjige otisnuti su tekstovi na hrvatskom, s druge na engleskom, njemačkom i francuskom, a između njih nalaze se brojni slikovni prilozi. O djelu istaknutoga povjesničara umjetnosti i sveučilišnog profesora muzeologije govorili su Vinko Ivić, predsjednik Hrvatskoga muzejskog vijeća, Drago Miletić, iz Hrvatskoga restauratorskog zavoda, Mladen Obad Šćitaroci, profesor sa zagrebačkoga Arhitektonskog fakulteta, i Davor Salopek, predsjednik petrinjskoga ogranka Matice hrvatske. Maroevićeva knjiga zaokružuje hvalevrijedan opus, koji nadilazi nacionalne okvire, napomenuo je Ivić i dodao kako je autor hrvatsko umjetničko blago uveo u europsku kulturu. Podsjetio je kako je Ivo Maroević čovjek bogate i impresivne biografije, koji iako je bio član mnogih povjerenstava, savjeta i odbora, nikada nije dopustio prešućivanje bilo kakva oblika uništavanja baštine. Miletić je posebice podsjetio na Maroevićevu ulogu u otkrivanju metode za »sanaciju zidne vlage« u zaštiti spomeničke baštine. O autorovu radu na arhitektonskom području i ulozi središta i ne-središta u arhitekturi govorio je prof. Obad Šćitaroci, a sam autor upozorio je na ignoriranje Ministarstva znanosti, koje mu, kako je rekao, na molbu za pomoć pri izdavanju knjige nije ni odgovorilo.
Predstavljanjem te knjige započelo je ovogodišnje obilježavanje dvaju jubileja petrinjskoga ogranka. Sedmoga veljače 1875, prije sto i trideset godina, prvim povjerenikom povjerenstva Matice hrvatske u Petrinji imenovan je Nikola Kos, gradski bilježnik, a cijela će godina biti i u znaku petnaeste obljetnice obnove rada Matice u studenome 1990, kazao je Ivan Rizmaul, potpredsjednik ogranka Matice hrvatske Petrinja. Obilježavanje dvaju obljetnica sastavnica je bogato planirana programa petrinjskoga ogranka u 2005, kojem će izdavaštvo i dalje biti najizraženiji oblik djelovanja.





SINJ
Knjigu dr. fra Luke Tomaševića U hodu s vremenom ovih je dana predstavio Ogranak Matice hrvatske Sinj. Autor u knjizi govori o izazovima suvremenoga svijeta i upozorava na iskušenja kojima je izložen čovjek, osobito ističe moralno-etičke probleme na koje mora odgovoriti znanost. Knjiga je nastala iz dopunjenih rasprava koje je autor, profesor moralne teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu, objavljivao u časopisu »Naša ognjišta«, koji izlazi u Tomislavgradu. Predstavili su je dr. fra Duško Moro, dr. Stjepan Čovo, te fra Gabrijel Mijo, urednik časopisa.




SLAVONSKI BROD
Ogranak Matice hrvatske Slavonski Brod i Gradska knjižnica Slavonski Brod 8. veljače u Gradskoj knjižnici ugostili su akademika Dubravka Jelčića i predstavili dvije njegove najnovije knjige: Povijest hrvatske književnosti, drugo, prošireno izdanje i 100 krvavih godina / XX. stoljeće u hrvatskoj povijesti, knjigu eseja, polemika i epigrama o Hrvatskoj. Obje knjige pokazuju koliko su hrvatska književnost i povijest bile isprepletene, a vrlo se oštro polemizira o nekim segmentima hrvatske povijesti. Uz akademika Jelčića knjige su predstavili Josip Pavičić, izdavač, i dr. sc. Mato Artuković, povjesničar. Držeći da je knjiga 100 krvavih godina, »koju treba pročitati, a onda je iznova čitati«, druga najvažnija knjiga ovoga desetljeća, koja ima prosvjetiteljsku misiju, Mato Artuković izrazio je zadovoljstvo što je autor knjige Brođanin. O drugom izdanju knjige Povijest hrvatske književnosti govorio je Pavičić, rekavši da ju je autor dopunio, ispravio sva poglavlja, a najviše truda uložio u prikaz najnovijih književnih zbivanja, u pristupu književnom životu autor se drži činjenica o piscima, djelima, časopisima i svemu u književnoj povijesti, a zaključke prepušta čitatelju. »Obje knjige čine cjelinu po motivu, koji ih je potaknuo, a to je - izići iz zadanih okvira razmišljanja i procjenjivanja«, istaknuo je Jelčić, držeći kako je hrvatska politička povijest desetljećima bila krivotvorena, naime nedostajale su joj mnoge činjenice da bi bila valjano ocijenjena. »Kao đak brodske Gimnazije, u hrvatskoj političkoj i književnoj povijesti nailazio sam na prazna razdoblja, nedostajao je cijeli niz činjenica o kojima nigdje nije bilo riječi«, pojasnio je Jelčić svoj poticaj da počne istraživati zašto je nešto bilo prešućivano.
SPLIT
Zbirka pjesama Tijat književnika Borbena Vladovića predstavljena je 26. siječnja u prostorijama Društva hrvatskih književnika u Zagrebu. O knjizi, objavljenoj u nakladi Ogranka Matice hrvatske Split, govorili su Josip Botteri Dini, predsjednik splitskoga ogranka, književnik Božidar Petrač te sam autor. Zbirka je podijeljena u četiri cjeline, donosi šezdeset pjesama, a otvara je tipična mediteranska morska poema Tijat, kojoj autor daje trostruko značenje. Autor je obrazložio da je Tijat ime otočića koji se nalazi pored Prvića, preko puta Vodica, a poretkom riječi ti ja ti, bez završnoga i, autor je naznačio kako je svaki čovjek otok, smisao nalazi čitajući tijat odostraga - tajit, želeći reći kako se u poeziji skrivaju i otkrivaju tajne. Govoreći o pjesničkoj formi i koncepciji zbirke, Botteri Dini istaknuo je da se one naslanjaju na ljepotu izričaja izvorne umjetničke zamisli ostavljajući mogućnost komunikacije sa suvremenim čitateljem. »Autor svoje pjesme slika i sklada pišući pa tako stvara pjesničko-glazbene i likovne preobrazbe.« Petrač je naglasio kako Vladović pjesme sklada i slika, time stvara pjesničke likovne i glazbene preobrazbe u književnom svijetu, a čitatelje vodi lapidarijem vlastitoga pjesničkog viđenja.
ŠIROKI BRIJEG
Pobratimstvo gradova Širokoga Brijega i Vinkovaca dobilo je nastavak višegodišnje, iznimno uspješne suradnje, boravkom vinkovačkih matičara od 4. veljače u trodnevnom posjetu gradu pobratimu Širokom Brijegu, u kojem je održan bogat i zanimljiv kulturno-zabavni program. Središnji događaj toga posjeta bio je u dvorani širokobriješkoga kina Borak, gdje je dr. Dražen Švagelj, predsjednik vinkovačkoga ogranka, predstavio rad vinkovačke Matice, a Ljerka Mirković izdanja Ogranka Matice hrvatske Vinkovci, prikazan je dokumentarni film Vinkovački ratni dnevnik te održan koncert muške pjevačke skupine Lipa iz Vinkovaca. Vinkovački crkveni mješoviti glazbeni zbor Sveta Cecilija, iz župe svetog Euzebija i Poliona, koji je gostovao na tradicionalnoj festi sv. Vlaha u Dubrovniku, na povratku s krajnjeg juga Hrvatske navratio je do grada na Lištici, gdje ga je primio Miro Kraljević, širokobriješki načelnik, i obišao središnji dio Širokoga Brijega, franjevački samostan, galerije kao i ovdašnje župne crkve, gimnaziju i likovnu akademiju. Posljednjega dana boravka u Širokom Brijegu Vinkovčani su prisustvovali svečanoj svetoj misi u crkvi na Brijegu, gdje je pjevao njihov crkveni zbor. Tim susretom ostvarena je desetogodišnja želja Ogranka Matice hrvatske iz Vinkovaca za posjetom Širokom Brijegu, koji je bio zakazan još 15. kolovoza 1995, no do kojega nije došlo jer je neposredno prije njihova dolaska otpočela vojna akcija Oluja.
VUKOVAR
Desetoga veljače Ogranak Matice hrvatske Vukovar predstavio je u Pastoralnom centru Sveti Bono peti naslov Biblioteke Subjekt Ogranka Matice hrvatske Osijek, čiji je urednik Ivan Trojan, knjigu Tomislava Mišira Kronika jednog Vukovara. Tomislav Mišir dugo je u sebi nosio slike nekih ljudi. Želio je živjeti dok ih ne objavi i objaviti ih dok još ima živih ljudi koji pamte i koji mogu posvjedočiti da je to bilo upravo tako, jer premda je prošlo samo pola stoljeća, svijet se toliko izmijenio da to djeci danas može izgledati kao neke izmišljotine ili priče iz srednjega vijeka. U pogovoru je zapisao »Ovu knjigu doživljavam kao dokumentarnu prozu. Nastojao sam ne dodati ništa svojega, jer ti ljudi koje volim zaslužuju da knjiga bude njihova. Ovu knjigu napisali su svojim životima neki drugi ljudi. Ja sam samo poput kroničara i putopisca zapisao ono što sam vidio i čuo. Osjećao sam da je važno zapisati. Jer... ako nije zapisano, onda Vukovara kao da nije ni bilo.«


ZADAR
U dvorani Matice hrvatske Zadar 27. siječnja predstavljena je knjiga dr. Josipa Grbelje pod naslovom Talijanski genocid u Dalmaciji - koncentracijski logor Molat. O knjizi su govorili Boris Baraba, prof. Vladimir Alavanja i Josip Bašić, jedan od preživjelih u konc-logoru Molat. Dr. Josip Grbelja u knjizi dokumentirano prikazuje talijansku okupaciju 1941-1943. na istočnoj jadranskoj obali, sve od Slovenije do Crne Gore, s naglaskom na zločinima u Dalmaciji i koncentracionom logoru Molat kraj Zadra, koji je funkcionirao od početka ljeta 1942. do rujna 1943. Logor Molat, do izlaska knjige, bio je poznat na lokalnoj razini, dok je šira domaća i svjetska javnost znala vrlo malo o njemu. Tom knjigom i šira javnost saznat će za holokaust u Dalmaciji, a važnost je njezina izlaska i u tome što će logoraši njome dobiti makar duhovno zadovoljstvo, ako već nisu dobili materijalno, kazao je Vladimir Alavanja. Istaknuo kako je u samo četrnaest mjeseci rada logora na Molatu sedam stotina logoraša umrlo, a četiristo ih je bilo strijeljano. Djelo je opremljeno cjelokupnim stručnim i znanstvenim aparatom i dokazuje da je hrvatski narod bio pod fašističkim genocidom. Holokaust se zbio i na području Hrvatske i hrvatski narod proživio je holokaust. Zato ne smijemo žrtve dijeliti, jer žrtve su žrtve - zaključio je Alavanja. Predstavljanje je održano u suorganizaciji s Udrugom logoraša antifašista u talijanskom logoru Molat, pa je nekoliko riječi o genocidu koji se dogodio tijekom Drugoga svjetskog rata rekao i Josip Bartić, nekadašnji logoraš. Bartić je boravio u tri koncentracijska logora, od kojih su dva bila u Italiji. Napomenuo je kako je Italiju doživio s dva lica. Prvo je lice bio fašizam, a drugo je lice bio narod, točnije seljaci koji su logorašima spašavali život, skrivali ih i davali im hranu, ne zaboravljajući da je među Talijanima bilo i dobrih ljudi. U odsutnosti dr. Nikole Muslima, predsjednika Hrvatskog društva za zaštitu i promicanje ljudskih prava u Zagrebu, Boris Baraba pročitao je u cijelosti njegov pogovor Planirani genocid. Knjiga Talijanski genocid u Dalmaciji predstavljena je na dan obilježavanja ratnih zločina i sjećanja na holokaust, stoga, premda se hrvatskim državljanima neprestano lijepe razne etikete zločinaca, ne zaboravimo da su u svim europskim ratovima, a napose u Drugom svjetskom i posljednjem Domovinskom ratu Hrvati imali svoj holokaust, da su nad njima bili počinjeni ratni zločini, da se za mnoge ne zna gdje su im grobovi, a kamoli da je ikad itko za počinjena zla odgovarao.
Knjiga Hrvatsko pravno nazivlje autora Mile Mamića predstavljena je 3. veljače u prostorijama Ogranka Matice hrvatske Zadar. Uz recenzente, prof. dr. Vjekoslava Ćosića i dipl. iur. Benka Velčića, više o samoj knjizi rekao je autor, koji se jedini u hrvatskom jezikoslovlju sustavno bavi hrvatskim pravnim nazivljem. Prof. Božidar Šimunić, u ime Matice hrvatske Zadar kao organizatora predstavljanja, kazao je kako je djelo plod autorove dugogodišnje okupljenosti tim područjem i nije tek uobičajeni pravni savjetnik namijenjen svima onima koji se bave pravnom praksom, već je i znanstveno-istraživačko djelo. »Kao što je namijenjena različitim svrhama, knjiga ima i deskriptivni i preskriptivni karakter te daje jezičnu genezu i predlaže ono najbolje i ujedno samo hrvatsko«, istaknuo je Božidar Šimunić, dodavši kako je hrvatski jezik bogat te može zadovoljiti tako zahtjevno područje kao što je pravno nazivlje. Vjekoslav Ćosić u izlaganju se ograničio na stil članaka, nazivajući predstavljenu knjigu blizankom knjige Hrvatsko kršćansko nazivlje, koja je također nedavno promovirana u Zadru. Ćosić je kazao i to da je autor rad temeljio na provjerenoj leksikografiji. Inače, rezultati istraživanja hrvatskoga pravnog nazivlja do 1918. dr. Mile Mamića našli su se i u njegovoj knjizi Temelji hrvatskog pravnog nazivlja, a nakon toga on je budući rad podijelio u dva smjera: znanstveni, namijenjen pravnicima, i znanstveno - popularni, namijenjen široj kulturnoj javnosti, te su tako i u predstavljenoj knjizi sabrani probrani radovi na dvjema razinama; članci za obrazovni odmor, a rasprave za ozbiljan rad.A. Č.-K.