veljača

GOSPIĆ
Crkva hrvatskih mučenika
U organizaciji Gospićko-senjske biskupije, Ličko-senjske županije i Muzeja Like, u Gospiću je, 14. veljače, u malom salonu Muzeja Like, otvorena izložba Crkva hrvatskih mučenika u Udbini, prijedlozi i arhitektonsko urbanistička rješenja. Igor Zidić, predsjednik Matice hrvatske i član Glavnoga odbora za gradnju Crkve hrvatskih mučenika, istaknuvši važnost izgradnje crkve te dobar izbor mjesta gradnje u Udbini, mjestu hrvatske borbe za vlastitu zemlju i opstanak, u prigodi otvaranja izložbe rekao je: »Crkva hrvatskih mučenika, za koju je temeljni kamen blagoslovio Sveti Otac, počet će se graditi u Udbini 9. rujna, u spomen na sve koji su dali prinos Hrvatskoj i koji su se za nju borili bez obzira na to što su po vjeri i odakle su. Crkva hrvatskih mučenika u Udbini treba biti mjesto poštivanja kršćanskih mučenika i svih onih drugih, bezbrojnih, koji su pali na ovome terenu, darivajući svoj život za dobro Hrvatske. Ovo bi mjesto jednoga dana moglo postati mjesto hrvatskoga hodočašća i moglo bi, kao što je i geografski središte Hrvatske, biti i središte hrvatske zemlje kada se misli o žrtvama i borbi za opstanak.« Ocjenjivački sud Glavnoga odbora za gradnju crkve odabrao je idejno rješenje Nikole Bašića, zadarskoga arhitekta, na što je dr. Mile Bogović, biskup gospićko senjski i član Glavnoga odbora CHM-a kazao: »Ovo što danas imamo idejno je rješenje i kada se pročita što je arhitekt mislio reći i što je izrazio, ja sam oduševljen. Tu će crkvu graditi naš običan vjernik koji ima osjećaja, sloj koji je krenuo dušom, srcem i tijelom u obranu domovine. Oni drugi, jako bogati i jako pametni, mislit će da tu ima mnogo nedostataka pa će biti po strani i kritizirati.« Milan Jurković, župan ličko-senjski, otvarajući izložbu, istaknuo je važnost ostvarenja te zamisli, ne samo za ličko-senjsku županiju nego i za cijelu Hrvatsku.
U Pučkome otvorenom učilištu dr. Ante Starčević, u organizaciji gospićkoga ogranka Matice hrvatske i Gospićko-senjske biskupije navečer je održana tribina na kojoj je o temi Hrvatski mučenici za vjeru i slobodu govorio Igor Zidić. »Ideja Crkve hrvatskih mučenika u Udbini uzburkala je javnost. S jedne strane izazvala je odobravanje, a s druge zabrinutost današnjih stanovnika Udbine što će biti i koga će slaviti. Slavit će ljude dostojne poštovanja, koji su svoje živote tijekom povijesti dali za opće dobro, a ne za osobne probitke. Ova zemlja ne bi ni postojala da nije bilo na stotine i tisuće hrvatskih mučenika, koji su bili spremni dati svoje živote, ne samo u ovome ratu nego i u prijašnjima, za dobrobit ove zemlje«, istaknuo je Igor Zidić.

DARUVAR
Novo »Vrelo«
»Vrela«, glasilo Ogranka Matice hrvatske Daruvar za znanost, kulturu i umjetnost, postalo je glasilo Vijeća ogranaka Matice hrvatske bjelovarsko-bilogorske županije. Suradnici radove mogu slati na adresu uredništva:





»Vrela«
Radićeva 5
Daruvar
gospođi Mirjani Jakčin-Ivančić.
Uređivački odbor glasila proširen je članovima iz ostalih ogranaka.

KARLOVAC
Svečanost u Zorin domu
Za karlovački ogranak Matice hrvatske 21. veljače protekao je u znaku obljetnica. Svečanom skupštinom obilježena je četrdeseta godina osnutka Ogranka Matice hrvatske Karlovac, petnaesta godina obnoviteljskoga rada te deseta godina postojanja natječaja za najbolje mlade pjesnika Zdravko Pucak, Skupština je održana u Gradskom kazalištu Zorin domu, na istom mjestu gdje je i obnovljen rad Matice nakon što su komunističke vlasti 1971. zabranile njezino djelovanje.
Skupština je započela uvodnim izlaganjima profesorice Nede Omrčen, članice predsjedništva karlovačkog ogranka, Ivana Jurkovića, dugogodišnjega predsjednika ogranka, te Tonka Maroevića, potpredsjednika Matice hrvatske.
U prisjećanju na slavnu prošlosti Karlovca u doba utemeljenja Matice ilirske davne 1842. i kulturne uloge koju je taj grad imao u tadašnjoj Hrvatskoj, kao i u 19. te na početku 20. stoljeća, kada je bio jedno od najvažnijih kulturnih središta Hrvatske, karlovački je ogranak osnovan 1965. Samo šest godina nakon toga prestao je s radom, ali nikada nije posve nestao iz glava onih koji su »u danima potištenosti i užasa represije« vjerovali u njegov opstanak i budućnost. Istim je zanosom ogranak prije petnaest godina ponovno stupio na scenu grada, svjestan svoje nove zadaće. To prije svega znači slobodno i prirodno govoriti u slobodi te djelovati demokratski u demokratskom okruženju. Nužno je također biti otvoren i raditi s mladima, istaknula je Neda Omrčen.

BROJNE INICIJATIVE
»Matica je agilna kulturna institucija, najstarija u Hrvatskoj, koja ove godine slavi sto šezdeset i treću godinu djelovanja. Karlovac je oduvijek bio stjecište kulturnih previranja, jer mu je gospodarska snaga omogućavala da igra važnu ulogu u tadašnjoj Hrvatskoj. Matica je znala da je, prije svega, potrebna sloboda jezika, njegovanje kulturne baštine i svega onoga što čini jedan narod. Karlovački ogranak branitelj je i branik hrvatske riječi, hrvatske kulture i hrvatskoga čovjeka na ovim prostorima. Matica je, obnavljajući rad u Karlovcu, posvetila posebnu pozornost prvim rukopisima od općega kulturnog i političkog značena i dala ih na taj način novim generacijama da uče na samim izvorima«, rekao je predsjednik ogranka Ivan Jurković, istaknuvši obnovu karlovačkoga ogranka među prvima u Hrvatskoj kao i raznovrsnost njegove djelatnosti, čime je pridonio da mlada hrvatska država kroči naprijed, o čemu najbolje svjedoče brojna nagrađivana izdanja. Nakladničku djelatnost podijelio je u četiri cjeline - knjige iz hrvatske baštine, u kojima posebnu vrijednost imaju pretisci, zatim radovi suvremenih autora, različitih žanrova, biblioteka mladih pjesnika, a posebna su cjelina izdanja časopisa »Svjetlo«, časopisa duge tradicije, koja seže još u 1884.
Pokrenute su tih godina i brojne druge inicijative, ali su vremena bila teška za traženje bilo kakvih jezičnih sloboda, a to je bilo vidljivo već 1967. objavljivanjem Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, kada žrtva tih okolnosti postaje i prof. Zlatko Pintar, tadašnji predsjednik karlovačkoga ogranka, koji je morao dati ostavku. Matica je tih godina željela biti neovisna, ali u Hrvatskom proljeću na grub, policijski način bilo je ispitivano više od tisuću članova Matice, čiji je rad bio ugašen. Kada je Matica obnovljena, 21. veljače 1990, htjeli smo da kulturne vrijednosti budu dostupne svima, jer smo znali da nastavljamo slavnu tradiciju prekinutu 1971. Željeli smo ponovnim okupljanjem i obnavljanjem rada Karlovcu vratiti hrvatski identitet. Tada smo izdali i prvi pretisak Almanah ilirski i ponovno započeli s izdavanjem časopisa »Svjetlo«. Kad se osvrnemo na rad u proteklih petnaest godina, proizlazi da smo izdali više od pedesetak knjiga, a riječ je o djelima iznimne kulturne vrijednosti hrvatske književne baštine, kao Disertacija Janka Draškovića, Temelj žitne trgovine Josipa Šipuša, prve gospodarske knjige u Hrvata, mnoge knjige o Karlovcu i posvećene gradu Karlovcu, od Lopašića, Strohala i Kruheka. U tom razdoblju izdana su dva djela koja su dobila nagradu Matice hrvatske - Obranjen Karlovac - obranjena Hrvatska Mije Laića i kapitalno djelo hrvatske književnosti Dnevnik Dragojle Jarnević. Prije četrdeset godina, pri osnivanju ogranka, obnovljen je i časopis »Svjetlo«, koji izlazi kao prilog »Karlovačkog tjednika« i okuplja vrsne znalce poput glavnog urednika Stjepana Mihalića i vrijednih suradnika Ivana Otta, Zvonimira Kelera, Ivana Tržoka i brojnih drugih. Dosada je bilo nekoliko uredništva, pa tako i u novoj godini karlovački ogranak kreće s novim snagama.
ČUVANJE TRADICIJE
Prije deset godina pokrenut je natječaj za književnu nagradu Zdravko Pucak za pjesnike mlađe od trideset godina, koja je postala ugledna i tradicionalna književna nagrada. Predstavljena je tek tiskana knjiga Novi hrvatski pjesnici sa po pet pjesama četrnaest autora koji su u proteklih četrnaest godina osvojili godišnje nagrade. Predgovor za tu zbirku pjesama napisao je karlovački akademik Slavko Mihalić.
Pohvalama karlovačkoga ogranka pridružio se Tonko Maroević, dopredsjednik Matice hrvatske. Govoreći o prosvjetiteljskoj i poticateljskoj ulozi Matice hrvatske, rekao je da je Središnjica uvijek znala prepoznati i vrednovati izdavačku djelatnost karlovačkoga ogranka, ali i prinos Karlovca, njegove urbane razine, građanske kulture, gospodarstva, pa i obrambene uloge, na čemu Karlovcu mora biti zahvalna cijela Hrvatska. Ocijenio je da je hrvatski položaj posebno težak, a Karlovac jedan od najizloženijih gradova, gdje je očuvati kulturu i kulturno stvaralaštvo bio i ostao najbolji način otpora nesklonoj zbilji, nastaviti život dostojan čovjeka moglo se jedino stvaralaštvom. Matica hrvatska uvijek je pronalazila način da opstane, čuvanjem tradicije u novim medijima i bogatom nakladničkom djelatnošću uvijek odgovara izazovima. Tonko Maroević naglasio je da život Središnjice ovisi o životu i radu ogranaka, a karlovački može poslužiti kao primjer. Matica mora obnavljati, ne odbacivati novitete, a istovremeno zadržati kulturu i tradiciju koju je njegovala i pronosila do danas. Matica hrvatska uistinu je mnogo dala Hrvatskoj, u svim svojim ograncima, pa tako i u karlovačkom, učinila je i još čini mnogo za hrvatsku kulturu, mislim da je vrijeme da joj se Hrvatska oduži za sve što je učinila za nju.
Svečanost u Zorin domu obogaćena je prikladnom izložbom književnih djela karlovačkog ogranka za koje je primio pohvale i vrijedne nagrade. Poseban ton proslavi dao je videozapis Zvonimira Gerbera, a brojni su posjetitelji proslave karlovačkog ogranka Matice hrvatske prisustvovali Krležinoj monodrami Na rubu pameti u izvedbi, adaptaciji i režiji Dragana Despota.

BJELOVAR
Županijsko vijeće ogranaka Matice hrvatske bjelovarsko-bilogorske županije radit će u nekoliko povjerenstava, odlučeno je na sjednici Vijeća u Daruvaru. To će biti povjerenstva za povijest, za priredbe i savjetovanja, za izdavaštvo, za ekologiju te za njegovanje kulturne tradicije. Svaki će ogranak u svako povjerenstvo imenovati po jednoga člana.
KUTINA
Desetoga veljače kutinski je ogranak Matice hrvatske održao godišnju izvještajnu skupštinu. Na bogate aktivnosti u minulih godinu dana podsjetio je predsjednik Mladen Mitar. U dvadesetak aktivnosti ogranak, koji broji četrdeset i jednoga člana i pedeset i jednoga člana suradnika, okupio je više od tisuću i petsto sudionika na sadržajima od lokalne seoske sredine do priredaba republičkoga značaja (Budućnost na rubu močvare, posvećena Lonjskom polju) te suradnje s Hrvatima u obližnjim zemljama - Bosni i Hercegovini i Austriji, Gradišće). Ovogodišnji program, koji je predstavila tajnica Ana Bobovec, između ostaloga nudi trodnevno studijsko putovanje u Mađarsku s posjetom hrvatskoj nacionalnoj manji, obilježavanje 160. obljetnice obrtništva u Kutini, obilazak baroknih vrijednosti u Moslavini... Na ulozi promicanja Kutine putem rada Matice hrvatske ogranku je, u ime Poglavarstva grada Kutine, čestitao Mijo Šepak.
Nakon skupštine ogranak je, pod naslovom Putovati - znači biti i ostati priredio književnu večer uz osamdeset i drugu obljetnicu rođenja književnika Matka Peića. U prepunoj dvorani Kluba Arcus knjige Matka Peića Crno zlato i Čovjek i kultura predstavili su Mirko Kovačević, urednik drugoga izdanja Crnoga zlata, i Mijo Ivurek. Crno zlato napisano je tijekom skitnji između Save i Drave, u susretima i viđenjima s naftašima, s rudarima crnoga zlata. U koloristički bogatu oslikavanju života na terenu, i to života iz sama njegova središta, nastao je putopis, koji raskošno i poetski opisuje djelovanje jedne gospodarske tvrtke, ali i njezin utjecaj na preobrazbe stare Slavonije i drevne Podravine, utjecaj na naše hrvatske metamorfoze izazvane tehnološkim napretkom i razvitkom novih djelatnosti naftne privrede. Čovjek i kultura zbirka je eseja koje je Matko Peić objavljivao u kulturnoj rubrici »Vjesnika INE«, pod istoimenim nazivom, od sredine 1989. do sredine 1991, a koji su u velikoj mjeri utemeljeni na putu, traganju, istraživanju, poučavanju... U esejima je progovorio o odnosu čovjeka prema kulturi, o odnosu čovjeka prema čovjeku te prema samu sebi »...i do danas mi je ostalo da više volim gledati čovjeka koji šuti i radi, nego čovjeka koji ne radi i pripovijeda«, zapisao je ne bi li potaknuo čitatelje na razmišljanje o međusobnom poštivanju i čovjekoljubivost, što u sebi krije svu mudrost i blago ljudskog uma i duha.
Mirko Kovačević pročitao je esej pod naslovom Dragec, posvećen Dragutinu Pasariću, tajniku kutinskoga ogranka. Na iznimnog putopisca kutinski je ogranak Matice hrvatske upozorio predstavljajući časopis »Hrvatska revija«. Naime, na njezinim stranicama, Peiću u spomen, Dragutin Pasarić objavljuje putopisne bilješke s konjaničkog maratona arapskih konja. Pasarić je osmorici konjanika darovao »Hrvatsku reviju«, a Željko Petters, vođa konjanika, najavio je da će ovogodišnje jahanje u sedam dana kolovoza, darovati krajoliku, ali i urbanim prostorima, posebno Slavonije i Podravine. Kutinska putopisna večer završila je projekcijom filma Borisa Krstinića Dan kao godina, posvećena Lonjskom polju, koje je prije petnaest godina proglašeno Parkom prirode.
MAKARSKA
Gostovanje Igora Zidića, predsjednika Matice hrvatske, i akademika Dubravka Jelčića 18. veljače u Gradskoj vijećnici u Makarskoj, na predstavljanju biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti Matice hrvatske, izazvalo je iznimno zanimanje. Pisana riječ održala nas je do danas, istaknuo je Zidić, naglasivši kako ranije izdavana biblioteka Pet stoljeća hrvatske književnosti ne obuhvaća kompletnu povijest pisane riječi u nas, ona počinje s Bašćanskom pločom. Akademik Jelčić, urednik biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti, posebno je naglasio važnost jezika, što je razlog da su u novu ediciju uvršteni i jezikoslovci. Joška Ševu, dramskog umjetnika, okupljeni su nagradili velikim pljeskom za čitanje ulomaka u izvornu obliku iz Bašćanske ploče, Marulića, pisama Zrinskog te Matoša, kojima je dao kratki presjek hrvatske književnosti.
MURTER
U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Murter i Narodne knjižnice i čitaonice 20. veljače održana je večer poezije. Svoje su stihove čitali članovi murterskoga ogranka: Ante Stipanela, Tanja Skračić, Ivan Skračić, Ada Drescher i Mirko Mudronja, a pratio ih je Ante Stošić na gitari.
NIN
Tomislav Marijan Bilosnić objavio je četvrtu knjigu iz serijala Troja, mitovi, legende i stvarnost s temom mitologije zadarskoga kraja, a u izdanju Udruge 3000 godina Za dar i Ogranka Matice hrvatske Nin. Knjiga Polifem iz Manite peći nastavlja se na već objavljenu trilogiju: Nin u središtu mitskoga carstva, Odisej sa zadarskih otoka i Ćaska dio Atlantide. Predgovor Dar boga Neptuna zadarskim vilama napisao je Zlatko Tomičić, dok su recenzenti prof. Radomir Jurić i dr. Ivo Fadić. »Knjiga je to od tridesetak većih ili manjih poglavlja, načinjena iz razgovora sa zagrebačkim i zadarskim stručnjacima različitih profila - paleontolozi, speleolozi, arheolozi, biolozi, povjesnici, etnolozi i dr. Iako razgovara s respektabilnim stručnjacima, to je ipak Bilosnićev Velebit«, konstatira prof. Jurić. Dr. Fadić drži da je djelo svojevrsna posveta Velebitu, njegovim prirodnim i kulturološkim vrijednostima. To je štivo koje govori o geološkom razvoju mitske hrvatske planine i prisutnosti čovjeka na njoj od paleolitika do Petra Zoranića i naših dana.
OSIJEK
Trio zvan grozota naslov je knjige Antoanete Klobučar, koja je predstavljena u Dječjem kazalištu u Osijeku. Autorica, profesorica matematike na Ekonomskom fakultetu, u knjizi je spojila brojeve i dječje priče. Iznimno dobra reakcija mladih čitatelja na Priče ispod kreveta, njezinu prvu knjigu, motivirala je Antoanetu Klobučar da priredi drugu knjigu, koju su predstavili prof. Mirta Bijuković, u ime osječkoga ogranka Matice hrvatske, i mladi glumci Dramskoga studija Dječjega kazališta Osijek.
Osječki ogranak Matice hrvatske obilježio je 21. veljače Međunarodni dan materinskoga jezika. Prigodno predavanje, u dvorani Hotela Waldinger, s temom Budućnost hrvatskog jezika: globalizam ili globalizacija održao je Srećko Lipovčan, potpredsjednik Društva hrvatskih književnika. Sanda Ham, voditeljica Odjela za jezik osječkoga ogranka, bila je moderatorica večeri. »Globalizam je ideologija stvaranja jednoga te istoga svijeta, globalizacija je, tehnološki i geopolitički uvjetovan, proces. To je okvir za razmatranje pitanja o budućnosti svakoga, pa i hrvatskoga jezika. Kada se o toj budućnosti u nas govori, obično se čuju dva jednako radikalna stajališta: ili nema nikakve šanse da hrvatski, malen i još neetabliran jezik u svijetu preživi u općoj dominaciji engleskoga; ili se - dežurni optimisti (zapravo indiferentni ljenjivci) pozivaju na činjenicu da hrvatski jezik postoji već tisuću godina. Zajedničko im je to što im je draga crno/bijela shema, ali i to da nisu pokušali racionalizirati informacije, koje problem ipak čine daleko slojevitijim. Pitanje o budućnosti jezika pitanje je o budućnosti zajednice u kojoj (i prema kojoj) on postoji kao sustav i njegove realizacije«, istaknuo je Lipovčan. Izlaganje je pobudilo analizu nekih činjenica, koje odlučno utječu na pitanje u naslovu - na sve jači i izraženiji, sveopći teror masovnih medija, na akulturnu, a ne samo komercijalnu bit te industrije, ali i na šanse koje postoje već i tim što je u postojećoj Europskoj Uniji mnogo veći broj malih nego velikih zemalja pa nikako nismo sami. No, samim tim neće značiti ništa ako svaki od sudionika ne obavi svoj dio posla, za sebe, drugim riječima: niti panika niti (bespomoćna) depresija, nego racionalni napor, rad - lošim uvjetima unatoč. Poruku Koichiroa Matsuure, generalnoga konzula UNESCO-a, u povodu Međunarodnoga dana materinskoga jezika, pročitao je Mario Rade, glumac HNK iz Osijeka.
PRIMOŠTEN
Jedanaestoga veljače Ogranak Matice hrvatske iz Primoštena predstavio je knjigu Ivana Ugrina, novinara i publicista, Hrvati to znaju, o kojoj su govorili Josip Botteri Dini, predsjednik Matice hrvatske Split, te novinar Stipe Krče.
SLAVONSKI BROD
Desetoga veljače slavonskobrodski ogranak Matice hrvatske, Gradska knjižnica i Grad Brod predstavili su tri knjige Dragutina Tadijanovića. Zanimanje za Tadijanovićeve knjige i njegovu prisutnost bilo je veliko - predstavljanju knjiga Srebrne svirale, Devedeset i devet pjesama i još jedna i Neprolaznost prolaznosti prisustvovalo je dvjestotinjak učenika i ljubitelja pisane riječi. Ante Žužul, direktor Školske knjige, Miroslava Vučić, urednica u Školskoj knjizi, i prof. dr. Vinko Brešić upoznali su okupljene sa značenjem Tadijanovićeva književnog opusa.
U Franjevačkom je samostanu održan koncert duhovne glazbe Komornoga pjevačkog zbora Cibale iz Vinkovaca. Vinkovački glazbenici, predvođeni dirigenticom Ivanom Tuškan i pijanisticom Đurđicom Zarić, predstavili su se hrvatskom duhovnom glazbom od 17. do 20. stoljeća te izborom iz ciklusa Svjetska sakralna baština. Dio programa, koji je organizirao brodski ogranak Matice hrvatske, bio je posvećen obljetnicama rođenja skladatelja I. Lukačića, V. Novaka i T. Kverna.
SISAK
Sedamnaestoga veljače u Ogranku Matice hrvatske Sisak predstavljena je knjiga poezije Miroslava Kirina pod naslovom Iza renesanse. Knjigu je predstavio Sead Begović, književnik i voditelj tribine Društva hrvatskih književnika. »Kirinova poezija sadržava više razina, voli se locirati u povijest, gdje se vraća da pokaže da je sve potrošno, aludira na suvremenost, ironizirajući potrošačku prirodu«, naglasio je Begović. Pjesme u zbirci Iza renesanse, napisane početkom osamdesetih, objavljene su u biblioteci Delta, koju izdaje Ogranak Matice hrvatske Sisak, a kojom započinje objavljivanje radova afirmiranih autora sisačkoga područja, u sklopu obilježavanja 15. godišnjice obnoviteljskoga rada.

SPLIT
U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Split, 23. veljače u Pinakoteci Gospe od Zdravlja, održano je predstavljanje knjige Kad bismo bili dosljedni... Frane Prcele, donedavna provincijala hrvatskih dominikanaca. O knjizi su govorili Josip Botteri Dini, Ivan Ugrin, dr. Parlov i dr. Domazet, a u glazbenom je dijelu programa nastupio Corus cantores iz Vranjica pod vodstvom Ljube Stipišića.
ŠIBENIK
Osamnaestoga veljače u organizaciji šibenskoga ogranka Matice hrvatske, u Turističko-ugostiteljskoj i Medicinsko-kemijskoj školi, održana je književna tribina Stoljeća hrvatske književnosti. Biblioteku Matice hrvatske predstavio je akademik Dubravko Jelčić, a odabrane tekstove kazivao je dramski umjetnik Joško Ševo.


TUZLA
Na predstavljanju prvoga broja »Gradovrha«, godišnjaka za književno-jezična, društvena i prirodno znanstvena pitanja, što ga izdaje Matica hrvatska iz Tuzle, Izet Numanović i Ćazim Sarajlić, cijenjeni tuzlanski povjesničari, nisu štedjeli s komplimentima. Numanović je naglasio edukativnu i obrazovnu budućnost »Gradovrha«, izdvajajući kao vrlo važno što je u prvom broju obrađen donedavno zapostavljen pjesnik fra Blaž Jošić, jedan od najvećih bosanskohercegovačkih latinista 19. stoljeća. Objavljeno je jedanaest od četrdeset i šest neobjavljenih pisama fra Blaža, koja je ustupio fra Andrija Zirdum. Na nedavnim Danima Matice u Tuzli dramska grupa Fra Blaž Jošić prvi je put javno govorila stihove fra Blaža. I Numanović i Sarajlić zapazili su da se i u »Gradovrhu« osjeća da su franjevci najdublje doživljavali Bosnu te da časopis ide za znanstvenom valorizacijom svega što se događalo u Bosni srebrenoj. O povijesnom »Gradovrhu« više će biti napisano u idućem broju časopisa, a u prvencu na sto dvadeset i pet stranica, u sedam poglavlja o književnim, jezičnim, povijesnim i kulturnim temama pisali su i priznati znanstvenici Ivo Pranjković, Darija Gabrić-Bagarić, fra Stjepan Pavić. Glavna je urednica časopisa Marica Petrović.
VINKOVCI
Vinkovačka glazbena scena, u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Vinkovci i Glazbene škole Josipa Runjanina Vinkovci, koncertnu sezonu nastavila je 11. veljače nastupom pijaniste Vladimira Mlinarića. Stručna kritika Mlinarića ocjenjuje kao profinjena interpretatora, koji u sebi udružuje akademizam i slobodnu fantaziju te ambiciju i ljubav za glazbu, u Koncertnoj dvorani Glazbene škole Josipa Runjanina, vinkovačkoj publici predstavio se djelima Scarlattija, Bacha, Beethovena, Griega, Chopina i Bjelinskog.
ZABOK
Obilježavajući četrnaestu godišnjicu osnivanja Ogranka Matice hrvatske Zabok o minulom je razdoblju, 15. veljače u Vatrogasnom domu, izvijestio Stjepan Bučar, predsjednik ogranka. Bučar se prisjetio sudionika održanih tribina, predavanja, izložbi, predstavljanja knjiga i održanih koncerata, napomenuvši da je podosta pravih Matičara, hrvatskih književnika, akademika, dramskih i glazbenih umjetnika bilo u Zaboku zahvaljujući Matičinu ogranku, posebno spomenuvši da su gosti ogranaka bili predsjednici Matice hrvatske Petar Šegedin, Vlado Gotovac, Josip Bratulić i Igor Zidić te potpredsjednici Stjepan Babić, Vlaho Bogišić, Dubravko Jelčić, Vinko Nikolić i Stjepan Sučić. Prisjetio se Upravnoga odbora Matice hrvatske iz 1971, nazvavši ga neponovljivim, iz kojega su, nakon obnoviteljske skupštine Matice hrvatske, 8. prosinca 1990, izabrana tri predsjednika i četiri potpredsjednika Matice hrvatske, nekoliko članova postalo je akademicima, a jedan od njih prvi predsjednik, dugo čekane, samostalne, nezavisne države Hrvatske, dr. Franjo Tuđman. Današnji, dvadeset i treći predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić bio je najmlađi član toga jedinstvenog odbora. Istaknuo je da se uz nakladničku djelatnost ogranak posebno ponosi sa 4723 prikupljena potpisa za oslobođenje zatočenih Virovitičana kod vojnog suda u Zagrebu; što su bili jedini ogranak koji je imao predstavnika u konvoju za deblokadu Dubrovnika; što su tiskali roman K. Š. Gjalskoga Pronevjereni ideali, koji je napisan 1924, a svjetlo dana ugledao tek 1994. u zabočkom ogranku; što je Zabok imao člana Upravnoga odbora Matice hrvatske, prvoga nakon Gjalskoga, koji je bio odbornik Matice početkom 20. stoljeća; što su imali predsjednika izbornoga povjerenstva, koji je proglasio Igora Zidića predsjednikom Matice hrvatske. Tužno je što su ostali jedini ogranak u krapinsko-zagorskoj županiji koji ima potreban broj članova da može prisustvovati redovitim skupštinama Matice hrvatske i što su se u županiji ugasili ogranci Pregrada, Klanjec, Zlatar i Donja Stubica. Ipak, zaključio je Bučar, vrlo su zadovoljni učinjenim, budući da ogranak, ni nakon četrnaest godina djelovanja, nema ni telefona ni uredskog prostora.
O bogatoj je prošlosti Matice hrvatske i njezinim današnjim zadaćama govorio Igor Zidić, naglasivši da svako vrijeme pred Matičare stavlja određene zadaće i probleme, s kojima su se članovi Matice hrvatske u dugogodišnjoj povijesti uglavnom uspješno nosili, jer nikada nisu robovali prošlosti, ali je nikada nisu ni zaboravljali. Posebno je istaknuo da se u Europu moramo vratiti kao Europejci, a ne kao Balkanci, što nikada nismo bili, dok nam to nisu nametnuli s istoka, od kojega u Hrvatsku nikada ništa dobra nije došlo. Založio se za istinsko vrednovanje hrvatskih branitelja, koji su lakše ostvarivali svoja prava u ratu nego danas u miru. Založio se za istinu o Domovinskom ratu, u kojoj ništa ne treba skrivati ni uljepšavati, jer nam to nije potrebno i ne stvara dobru sliku o Hrvatskoj.
U sklopu obilježavanja četrnaeste obljetnice osnivanja Ogranka Matice hrvatske Zabok predstavljena je knjiga akademika Dubravka Jelčića 100 krvavih godina - Hrvatska u XX. stoljeću. Riječ je o djelu u kojem se autor bavi pitanjima zašto je Hrvatska uskraćena za mnoge istine i mnoge dokaze, zašto Hrvati za svoju sudbinu uglavnom okrivljuju druge, zašto se o tome šuti i danas u samostalnoj Hrvatskoj te o događajima skrivanima od hrvatske javnosti - Bleiburg, Križni put, Goli otok, velikosrpske konstrukcije. Akademik Jelčić piše o tim pitanjima otvoreno i dokumentirano. O knjizi i autoru govorili su autor, Igor Zidić te Josip Pavičić, izdavač. »Znanost nije petrificirana i ne trpi okamenjenost, ona je uvijek otvorena, a znanstvenici i intelektualci moraju imati radoznalosti za nove spoznaje i moraju mijenjati svoje mišljenje kad utvrde da je ono bilo temeljeno na krivom poznavanju stvari. Mijenjati uvriježena mišljenja teško je, ali to je zadaća znanstvenika«, istaknuo je akademik Dubravko Jelčić. »Hrvatska je povijest književnosti itekako filtrirana politikom i vrijeme je da se neke nepravde isprave. Želio sam izaći iz zadanih okvira razmišljanja i ocjenjivanja. I povijest i književna povijest desetljećima su bile krivotvorene, pa ako pažljivije pogledate, vidjet ćete da su nedostajale mnoge činjenice, nekakva prazna razdoblja. Još kao đak i student pitao sam se zar je moguće da u tim razdobljima ničega nije bilo i što je to bilo da se prešućuje. Tada sam počeo otkrivati činjenice i spoznao da je ono što znamo nedovoljno točno, a često i iskrivljeno«, naglasio je akademik Jelčić. Kako nam se i danas događa da se hrvatska povijest piše u Haagu, da se o hrvatskoj povijesti piše na način kako to ne bi smjeli pisati profesionalni povjesničari, ovakva knjiga itekako je dobro došla. Nikako se ne može reći da je knjigu napisao povjesničar amater, jer akademik Jelčić poznati je povjesničar književnosti, istraživač svekolike kulturne, povijesne i političke baštine hrvatskog naroda, kazao je Igor Zidić, zahvaljujući akademiku Jelčiću na toj vrijednoj knjizi.
ZADAR
U nakladi Ogranka Matice hrvatske Zadar objavljena je zbirka pjesama Sjene prošlosti Marijane Šare. Riječ je o književnom prvencu mlađe autorice »u znaku potrage za svježinom svijeta, za svježinom ljudskih odnosa«.
U organizaciji podružnice Hrvatskoga kulturnog društva Napredak u Zadru, 10. veljače, u dvorani Matice hrvatske održano je predstavljanje knjige Rađaj Jelena autora Ante Nadomira Tadića Šutre. Knjiga sadrži pedesetak pjesama te nekoliko ocjena i kritika. Sastoji se od dva ciklusa, prvi sačinjava dvadeset i pet pjesama u kojima Šutra stihovima kazuje narodnu povijest od dolaska Hrvata u 7. stoljeću do početka modernije hrvatske povijesti. Drugi dio više govori o nama samima, kazali su recenzenti knjige, dodajući kako je Šutra tom zbirkom želio pronaći dušu i srce svoga naroda, ali i ispričati priču o hrvatskom narodu i narodnom identitetu. Knjigu su predstavili akademik Nikica Kolumbić, prof. dr. sc. Tihomil Maštrović, prof. dr. sc. Stijepo Obad i autor. U programu je sudjelovala klapa Intrade te pjevač Tomislav Bralić.
U dvorani Ogranka Matice hrvatske Zadar 16. veljače predstavljena je knjiga Petohljib Blaža Šime Jurišića, koja na više od petstotina stranica govori o različitim aspektima povijesti otoka Vrgade, s naglaskom na rodoslovlju i nadimcima autohtona stanovništva otoka. Božidar Šimunić, voditelj kulturnih djelatnosti Matice hrvatske Zadar, naglasio je da su na zadarskom području objavljene knjige slične tematike, primjerice Bibinjski korijeni i Saljske intrade, u kojima su autori nastojali sačuvati od zaborava sjećanja i događaje, koji su dugo održavali život u malim sredinama. Knjiga vrvi brojnim podacima kao što je popis crkava, imena škola, nastavnika, poginulih u ratu, čime predstavlja pravu povijest Vrgade, a donosi i fotografije otoka te nekoliko priča i pjesama - ukratko je opisao Šimunić. Prof. Zlata Derossi napomenula je kako je Vrgada, koju nazivaju otokom sunca, mira i raskošne ljepote, ovom monografijom dobila trajan spomenik u kojem su obrađeni svi vidovi života, od najstarijih vremena do danas, a naslov knjige Petohljib izveden je od najstarijega nadimka zabilježena u župnim popisima iz 1694. U knjizi se opisuje otok, njegova povijest, spominje ga Konstantin Porfirogenet, gospodarstvo, u kojem je uvijek prednost imalo poljodjelstvo, iseljavanje, izmjene stanovništva, školstvo, govor, kako su se obitelji granale ili nestajale, pregled broja stanovnika, riječju - knjiga donosi temeljit pregled života tijekom povijesti Vrgade. Da je pred čitateljima velika knjiga enciklopedijskog formata, vrlo dragocjena, kazao je i Božidar Brnin, ističući kako nije bilo jednostavno dešifrirati nadimke, koje je dobio zahvaljujući požutjelim listovima anagrafa što su ležali po tavanima Vrgadina. Te nadimke, njih nekoliko stotina valja pridružiti stvarnim osobama, s obzirom da se velik dio Vrgadina raselio po svijetu.A. Č.-K.