veljača i ožujak

RIJEKA
Svetokrižni odlomak
Darko Deković, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Rijeka, i akademik Petar Strčić predstavili su u riječkom Zavodu za povijesne i društvene znanosti HAZU ulomak od pečene gline s glagoljskim natpisom, koji je 1. prosinca prošle godine pronašao Antonio Torre, učenik riječke Osnovne škole Gornja Vežica, tijekom izviđanja arheološki nazaštićena područja brda Sv. Križa iznad uvale Martinšćice. Poznato je da je na vrhu u prapovijesti bila ilirska gradina, a danas je tu riječka zvjezdarnica.
Nalaz je nazvan po mjestu pronalaska Svetokrižni odlomak, a sudeći po njegovim paleografskim značajkama, riječ je o najstarijem glagoljičnom natpisu pronađenom na kopnenom području između Plomina i Senja, s kraja 13. stoljeća, rekao je mr. Darko Deković. Do sada su u Rijeci poznata samo dva glagoljična napisa; prvi se nalazi na obiteljskoj kući Vičevića i potječe iz 1531, a drugi, iz 1661, na vrhu je Trsatskih stuba. Posebnost je nalaza u činjenici da se glagoljica prvi put javlja na pločici od pečene gline. Glinena podloga, na kojoj su u još svježu glinu upisana glagoljična slova, bila je prije pečenja i posebno obrađena - na grubi unutarnji sloj nanesen je finiji sloj gline druge boje, na koji je upisan glagoljični natpis. Nažalost, od te podloge pronađena je samo krhotina promjera pet centimetara, s koje su čitka samo četiri slova (jat, S, A i E), iz kojih pak nije moguće utvrditi sadržaj cjelovitoga štiva, pa je temeljem sadržajne i jezikoslovne raščlambe bilo nemoguće utvrditi vrijeme nastanka natpisa, kao ni njegovu namjenu. Na poleđini nalazi se kasnije urezan grafički simbol nepoznata značenja u obliku ruže vjetrova ili sunčanoga sata. Za utvrđivanje starosti poslužila je paleografska raščlamba, kojom se po starosti oblika nekih slova, s ogradom opreza, može pretpostaviti da pripada kraju 13. stoljeća. Danas postoje i tehničke mogućnosti za utvrđivanje starosti keramičkih nalaza, pa se, s obzirom na to da je upisan u još svježu žbuku, utvrđivanjem starosti pločice može potvrditi ili ispraviti pretpostavka o starosti natpisa dobivena paleografskom raščlambom. »Kvarnersko primorje i sjeverni dijelovi Istre temelji su glagoljske kulture u svijetu, a napose u Hrvatskoj. Ovaj nalaz u Rijeci znači mnogo više nego na Krku, koji je glagoljaški centar«, kazao je akademik Petar Strčić.
Obrade navedenih glagoljičnih nalaza bit će objavljene u idućem broju časopisa »Dometi«, koji izdaje riječki Ogranak Matice hrvatske, dok će prikaz Svetokrižnoga odlomka, kao posebno vrijedan nalaz, ovih dana biti objavljen i u Hercigonjinu zborniku. Deković je naglasio da je riječko glagoljaštvo još prije pedeset godina obradio Vjekoslav Štefanić, poznati hrvatski slavist, i obradu objavio u zborniku »Rijeka« pod naslovom Glagoljica u Rijeci.
Za nekoliko tjedana, u nakladi riječkoga ogranka Matice hrvatske, bit će objavljena i knjiga koja obrađuje najveće do sada pronađeno glagoljično štivo iz Rijeke Zapisnik misni kaptola riječkoga.

VUKOVAR
Dani MH
Matica hrvatska organizira s ograncima Vukovarsko-srijemske županije Dane Matice hrvatske u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Otvaranje će biti 2. travnja u Vukovaru, a tijekom trideset i šest dana programa održat će se niz kulturnih i znanstvenih sadržaja, uz sudjelovanje vrijednih imena iz područja kulture, umjetnosti, jezika i književnosti.



MOSTAR
Zasluženo priznanje
Matica hrvatska Mostar dobila je »Večernjakov pečat«. U konkurenciji Kulturni događaj u 2004. ovo priznanje dodijeljeno je za Dane Matice hrvatske Mostar 2004. Jozo Pavković, glavni urednik izdanja »Večernjega lista« za Bosnu i Hercegovinu, uručio je priznanje Josipu Muselimoviću, predsjedniku mostarske Matice na svečanoj priredbi, 5. veljače u Narodnom pozorištu u Sarajevu, gdje je ove godine priređena svečana dodjela. Priznanje je izboreno u vrlo oštroj konkurenciji jer je u protekloj godini zabilježen niz vrlo vrijednih kulturnih događanja (npr. završetak radova i otvaranje obnovljenoga Starog mosta u Mostaru, MESS, Sarajevska zima i dr.) Tim povodom Predsjedništvo Matice hrvatske Mostar odlučilo je dodijeliti priznanja najzaslužnijim osobama za uspjeh Dana MH Mostar te je prema odluci Predsjedništva Kristalna Matica dodijeljena Miji Brajkoviću, generalnom direktoru Aluminija d. d. Mostar, Velika povelja Ljubi Bešliću, gradonačelniku Grada Mostara, Biskupskom ordinarijatu Mostar, Miroslavu Ćoriću, predsjedniku Vlade HNŽ-a, Franjevačkoj galeriji Široki Brijeg, Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji Uznesenja BDM, Petru Jurčiću, direktoru HYPO Alpe-Adria-Bank, Berislavu Kutle, direktoru UniCredit Zagrebačke banke, Ratku Maričiću, generalnom konzulu RH u BiH, Vladi Mariću, Vladi, direktoru JP Elektroprivreda HZ HB, Stipi Prliću, direktoru Hrvatskih telekomunikacija d. o. o. Mostar, Zvonku Ragužu, direktoru hotela Ero Mostar, Nevenu Tomiću, direktoru marketinga ZOI Sarajevo, Franji Topiću, predsjedniku HKD Napredak i Josipu Vrbošiću, veleposlaniku RH u BiH.
Zahvalnice su dodijeljene zaslužnim osobama iz medija: Zlati Brbor, novinarki Radio postaje Mostar, fra Mariu Knezoviću, ravnatelju Radija Mir Međugorje, Anti Krištu, ravnatelju HTV Oskar C, Vlatku Meniksu, ravnatelju HRTV Mostar, Jozi Pavkoviću, glavnom uredniku »Večernjeg lista« BiH, Željku Ragužu, ravnatelju RTV Herceg Bosne, Ameli Rebac, glavnoj urednici Radija Studio 88, Zlatku Serdareviću, novinaru RTV Mostar, i Mirjani Skoko, ravnateljici »Dnevnoga lista«. Priznanja su uručena 14. ožujka na Svečanoj akademiji u Hrvatskom narodnom kazalištu u Mostaru. Na akademiji je prezentiran program Dana Matice hrvatske Mostar 2005, koji će započeti 28. ožujka, a završetak je predviđen 15. svibnja.

SLAVONSKI BROD
Povratak u domovinu
Ogranak Matice hrvatske Slavonski Brod, Hrvatsko društvo profesionalnih baletnih umjetnika iz Zagreba i Kazališno-koncertna dvorana I. B. Mažuranić prigodnim su programom obilježili osamdeset i devetu obljetnicu rođenja (20. veljače 1916. Slavonski Brod) najveće hrvatske balerine upisane u svjetsku povijest baleta 20. stoljeća - Mije Čorak-Slavenske, čije se ime u javnosti prešućivalo gotovo šezdeset godina. Na spomen-ploču postavljenu 2004. na njezinu rodnu kuću u Starčevićevoj 3 postavljen je brončani medaljon s njezinim likom, rad akademskoga kipara Ratka Perića, a vijenac su postavili Hrvoje Špicer, ravnatelj KKD, Svebor Sečak, prvak baleta HNK, i Maja Đurinović, baletna publicistica. U Staklenom salonu dvorane I. B. Mažuranić pred malim članicama baletne grupe Brodski leptirići i građanima predstavljen je časopis za plesnu umjetnost »Kretanja« u kojem se govori i o Miji Čorak, a prikazan je i animirani film o velikoj hrvatskoj glazbenici Dori Pejačević autora Katje i Nikole Šimunića. Svečanost je završena izvedbom, treći put obnovljene, baletne predstave Ples kadeta u izvedbi Baleta Hrvatskog narodnog kazališta i Baletne trupe Croatia.
Urna s pepelom Mije Čorak Slavenske, kako je najavila njezina kći, bit će prenesena u Hrvatsku i položena na Mirogoju sredinom mjeseca travnja.

ČAKOVEC
Ogranak Matice hrvatske Čakovec i udruga Muži zagorskoga srca predstavili su 1. ožujka u dvorani Udruženja obrtnika pretisak prvoga jednojezičnog hrvatskog pravopisa. O knjizi Naputchenve za horvatzki prav chteti y piszat, prvi put objavljenoj 1808, govorili su Alojz Jembrih, priređivač, Ivica Balagović, Zdravko Silipetar, Rajko Fureš i Zvonimir Bartolić.
ČITLUK
U Galeriji Kluba Matice hrvatske u Čitluku 25. veljače otvorena je izložba slika akademskog slikara Ante Mamuše, iz Novoga Travnika. O umjetniku i izloženim radovima govorili su Franjo Primorac, akademski slikar iz Čitluka i Andrija Stojić, predsjednik čitlučke Matice, a izložbu je otvorio fra Franjo Mabić, župnik franjevačke župe Petra i Pavla u Mostaru. U umjetničkom opusu Ante Mamuše, zaokupljenim Kristovim likom, prikazani su sakralni motivi iz Korizmena vremena. U glazbenom su dijelu nastupile Ruža Prusina i Anđa Primorac, učenice čitlučke Glazbene škole fra Didaka Buntića, pod ravnateljstvom Marine Sulić, nastavnice glazbe.




U nakladi Matice hrvatske Čitluk i UG Cvit Međugorje objavljen je sedmi, uskršnji broj časopisa »Cvitak, list za sretno djetinjstvo«.










DUBROVNIK
Ogranak Matice hrvatske Dubrovnik predstavio je 9. ožujka u dvorani Međunarodnoga središta hrvatskih sveučilišta novi broj časopisa »Dubrovnik«. Riječ je o četvrtom broju za 2004, koji se prema već tradicionalnoj uređivačkoj orijentaciji bavi obljetnicama velikana književne ili pjesničke riječi. Tako se i ovaj broj tematski bavi pjesnicima Francescom Petrarcom i Pablom Nerudom. Luko Paljetak uredio je blok posvećen Francescu Petrarci uz 700. obljetnicu rođenja velikog talijanskog humanista, a drugi je blok posvećen nobelovcu Pablu Nerudi uz 100. godišnjicu rođenja. Kao i uvijek dosada, i najnoviji broj časopisa »Dubrovnik« privlači obiljem raznolikosti i zanimljivosti u svome sadržaju.
ĐAKOVO
Politika kao sudbina knjiga je eseja i polemika mr. Dragutina Jurića, koja je 25. veljače predstavljena u Gradskoj knjižnici i čitaonici u Đakovu. Organizatori su predstavljanja Ogranak Matice hrvatske Đakovo te Gradska knjižnica i čitaonica.
Gradska knjižnica i čitaonica u Đakovu i đakovački Ogranak Matice hrvatske 4. ožujka predstavili su roman Guslač od marcipana Stjepana Tomaša. Izvrstan roman, jedno od ponajboljih djela Stjepana Tomaša, riječi su kojima je Mirko Ćurić, đakovački književnik i književni kritičar, uvodno predstavio roman Stjepana Tomaša posvećen hrvatskom violinističkom virtuozu Franji Krežmi. Ćurić je roman predstavio kao romansiranu biografiju Franje Krežme u obliku pripovijdanja članova njegove obitelji, koja nakon njegova tragičnog kraja kao da gubi smisao postojanja. Roman daje sliku hrvatske prošlosti s nizom snažnih epizoda u liku i odnosu oca i sestre prema Krežmi. Zašto roman o Franji Krežmi? Već dulje vrijeme bavim se umjetničkim sudbinama nekih ljudi, a Guslača sam namjerno napisao bez naracije jednoga lika, fragmentarno, izlomljeno, iz više kutova, on prati rasap cijele obitelji pa ga i nisam završio isključivo Krežminom smrću«, rekao je Tomaš o svome romanu, na kraju čijega je predstavljanja Ivan Balon prigodno otpjevao Miruj, miruj, srce moje...
KARLOVAC
Ogranak Matica hrvatska Karlovac ispunio je prošlogodišnje obećanje o tisku knjige pjesama, nagrađenih tijekom proteklih deset godina, otkako je, u organizaciji karlovačkog ogranka Matice hrvatske i Gradskog poglavarstva Karlovca, ustanovljena nagrada Zdravko Pucak. Knjiga nosi naslov Novi hrvatski pjesnici, a u njoj se našlo stotinjak pjesama četrnaestorice autora, koji su od 1995. do danas osvajali nagradu Zdravko Pucak za hrvatske pjesnike mlađe od trideset godina.





KOPRIVNICA
Maja Gjerek Lovreković, suvremena hrvatska pjesnikinja, spisateljica za djecu i kritičarka, autorica devetnaest knjiga, predstavila je 2. ožujka u Društvu hrvatskih književnika dva nova naslova - zbirku pjesama Metafizički prozor, u suizdanju Ogranka Matice hrvatske Koprivnica i Nagnuća te roman Konjanik i dijete. Sead Begović, književni kritičar, ocijenio je da je roman Konjanik i dijete pisan s osjećajem da je u nama uvijek neki spiritualni univerzum, dodajući da je to roman o ljubavi prema drugome spolu, ali i o ljubavi prema Bogu. U knjizi se isprepleće nekoliko razina - ljepota jezika i stila, iznimna autoričina etičnost te religiozni sloj. Pisanjem se Maja Gjerek Lovreković ne uklapa u danas prevladavajući koncept takozvane stvarnosne proze, a njezin narativni postupak podsjeća na impresionistički način pisanja Virginije Woolf. Davor Šalat, književni kritičar, kazao je da je Maja Gjerek Lovreković pjesnikinja koja u velikoj mjeri poetički strši u krajoliku suvremenoga hrvatskog pjesništva, te da je u središtu svakoga njezina obraćanja nebeski zaručnik. Snaga je njezine poezije baš u toj sveprisutnosti kršćanskoga humanizma. Tomislav Martić, dramski umjetnik, nadahnuto je pročitao nekoliko pjesama.
LIVNO
Uoči obilježavanja šezdesete godišnjice blajburške tragedije, ogranak Matice hrvatske iz Livna i Hrvatski informativni centar objavili su knjigu Stojana Miloša Bleiburg i Križni put - zločin bez kazne. Autor, dugogodišnji novinar i publicist iz Travnika, obradio je blajburšku tragediju ponajprije na sudbinama ljudi iz središnje Bosne, a djelomice i iz Hercegovine. Knjiga je niz pojedinačnih, uglavnom usmeno prikupljenih svjedočanstava osoba koje su preživjele Bleiburg i Križni put. Jedan od recenzenata, mr. Vjenceslav Topalović, napisao je da to djelo nije »promidžbena konstrukcija, nego objektivna i krvava istina o stradanju i uništavanju Hrvata u Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu«, i da u »ovoj knjizi nema mržnje prema neprijatelju, već njome dominira želja da se iznese povijesna istina kroz izvorna svjedočenja hrvatskih stradalnika«. Miloš je ta svjedočenja godinama prikupljao, a svako je svjedočenje i potpisano kako bi dobilo na autentičnosti. Osim svjedočanstava, u knjizi su i izvaci mnogobrojnih novinskih zapisa o Bleiburgu i Križnom putu od 1989. do kraja 2000, pod naslovom Jame i kosti - zorna potvrda zločina genocida.

NOVA GRADIŠKA
U prostoru novogradiške gradske vijećnice 19. veljače predstavljena je zbirka pjesama Evice Kraljić Između dodira i snova. U zbirci su pjesme duhovnoga sadržaja, ali i drugih tema. »Sami čitatelji otkrit će duhovni sadržaj pjesama koji govore o ljubavi, a Isus je ljubav«, kaže pjesnikinja. Zbirku su predstavili prof. Nada Šerić, urednica i lektorica, te Ivan Benak, recenzent. Brojnim okupljenima obratila se i autorica, zahvalivši na potpori svima koji su joj pomogli da zbirka ugleda svjetlo dana. Stihove su interpretirali Morana Plavac i Igor Marić, koje je pripremala prof. Vjekoslava Bagarić iz novogradiške gimnazije. Zadovoljstvo je istaknuo prof. Josip Ostić, predsjednik novogradiškoga Ogranka Matice hrvatske, koji je nakladnik zbirke. Predstavljanje zbirke, koje se pretvorilo u susret stihova i glazbe, upotpunili su Ivo Šeparović, članovi okteta Bljesak i učenici recitatori koje je pripremila Vjekoslava Bagarić...
OSIJEK
U prepunoj Club galeriji Magis 1. ožujka predstavljen je treći prozni roman Mirka Ćurića Košarkaš na Mjesecu, objavljen u biblioteci Književna revija, Ogranka Matice hrvatske Osijek. »Sve što se događa u romanu ima metaforično značenje, koje izvrsno funkcionira, otvara slojeve, a ne opterećuje egzistencijalnom mučninom ili otežavajućom fabulativnom igrom - poput ranoga, dobroga Pavličića«, riječi su Gorana Rema, koji je i pisac pogovora romana. Roman sadržava autobiografske elemente jer »nema potrebe izmišljati nakon duge i bogate košarkaške karijere«, otkrio je autor, inače novi predsjednik Slavonsko-baranjsko-srijemskog ogranka DHK. U svakom od svoja tri romana Ćurić progovara i o odnosu provincije i središta, jer »problem u komunikaciji postoji, a meni smeta i ljuti me taj odnos i pogled s visoka«, razočarano je napomenuo Ćurić, za kojega Rem ističe da je »član prve petorke hrvatskih prozaista, koji kao šuter, ali i dodavač, dobro rabi svoju proznu ruku«. I ovdje tematizira poziciju čovjeka koji živi u Đakovu ili bilo kojem drugom malom gradu, gradu koji troši u svojim tekstovima. »Hrvatska je književna scena prije Domovinskoga rata bila klaustrofobična i postavljena oko središta, a Ćurić godinama decentrira mapu književnih zbivanja«, istaknuo je Rem, dodavši kako je Ćurićeva uloga u kulturnom životu Đakova nezaobilazna. I u najnovijem romanu Mirka Ćurića, nakon Povratak u doba jazza, kritičarski gotovo nezapaženom, kako su istaknuli predstavljači i Pavelićeve oporuke, naglasila je Helena Sablić Tomić, urednica, prepoznatljiva je poetička strategija. U široj je recepciji Ćurić poznat po knjizi kritika i eseja Strategije sjećanja i zaborava, ali i kao jedan od organizatora Đakovačkih susreta književnih kritičara. Roman je bio povod da Helena Sablić Tomić i Goran Rem progovore o odnosu središta i ruba, metropole i provincije, a Ćurić je pri tom spomenut kao autor koji svojim naslovima sustavno radi na decentralizaciji hrvatske književnosti te na upisivanju slavonskih gradova u hrvatski kulturni zemljovid. Uspješnost je pak uvjetovana interesom tiražnih medija, ali ponekad i nedovoljnom potporom same Slavonije, čiji su gradovi više zagledani u Zagreb nego što su svjesni kulturne aktivnosti u neposrednoj okolini. Odabrane je ulomke iz Košarkaša na Mjesecu interpretirao Mario Rade, glumac osječkoga HNK, a Goran Rem zaključio je predstavljanje riječima: »Ako su slavonske županije siromašne, Ćurić svojim pisanjem ne dopušta da budu siromašne i na kulturnom planu.«
Prvi ovogodišnji broj časopisa »Književna revija« što ga izdaje Ogranak Matice hrvatske Osijek, s tematom Dani Dobriše Cesarića, uredila je Lana Derkač.








PETRINJA
Društvo povjesničara umjetnosti Rijeke, Istre i Hrvatskog primorja te petrinjski Ogranak Matice hrvatske predstavili su 25. veljače u Muzeju grada Rijeke knjigu uglednoga hrvatskog muzeologa Ive Maroevića Baštinom u svijet. Nakon pozdrava Jasne Rotim-Malvić, predsjednice Društva povjesničara umjetnosti te Ervina Dubrovića, ravnatelja Muzeja grada Rijeke, o knjizi i autoru govorili su Vinko Ivić, ravnatelj Muzeja grada Zagreba, Davor Salopek iz Ogranka Matice hrvatske Petrinja te viša kustosica Daina Glavočić. Baštinom u svijet iznimno je zanimljivo izdanje koje objedinjuje najvažnija Maroevićeva izlaganja s područja muzeologije, zaštite spomenika i povijesti arhitekture, iznesena na međunarodnim simpozijima u razdoblju od 1974. do 1999. Dvojezična zbirka radova sastoji se od triju dijelova: tekstovi o muzeološkim temama, zaštiti spomenika i arhitekturi te predstavlja veliki prinos na području muzeologije i heritologije. Sam Maroević smatra da su objavljivanjem na jednom mjestu njegovi radovi dobili dodatnu vrijednost.
POŽEGA
Škrinjica za sumnje naslov je četvrte knjige, druge zbirke poezije, požeškoga pisca i novinara Ivana Fadljevića, objavljene u sunakladništvu autora i Ogranka Matice hrvatske Nova Gradiška.
RIJEKA
U velikoj dvorani Filodrammatike riječki je ogranak Matice hrvatske 23. veljače svečano predstavio knjigu dr. Ive Rendića Miočevića Oživjela Hrvatska. Pisca i djelo predstavili su akademik Petar Strčić, dr. Željko Bartulović, mr. Darko Deković i dr. Zoran Velagić. Ivo Rendić Miočević u toj je prigodi održao i predavanje pod naslovom Hrvatski gen u prostoru i vremenu.

Ogranak Matice hrvatske Rijeka, uz potporu Odjela za kulturu Primorsko goranske županije i Liburnija Riviera hotela, priredio je 10. ožujka u Mramornoj dvorani Pomorskoga i povijesnoga muzeja Hrvatskoga primorja koncert Ljerke Pleslić Bjelinski pod naslovom Ususret proljeću. Na programu su bila djela W. A. Mozarta Sonata u C duru k. v. 330, Allegro moderato, Andante cantabile, Allegretto, G. Gershwina Rapsodija u plavom, E. Granadosa Andaluza, I. Albeniza Sevilla, M. De Falla Ples vatre i B. Bjelinskoga U proljeću.
SLATINA
Na sjednici Skupštine Ogranka Matice hrvatske Slatina, održanoj 3. ožujka prigodnim je programom učenika Osnovne glazbene škole Slatine i predstavljanjem knjige Spomenica Matice hrvatske, autora akademika Josipa Bratulića i dr. Ive Mažurana, obilježena četrnaesta godišnjica obnovljena rada slatinskoga Ogranka Matice hrvatske. Sjećanja na dane obnove obnovila je prof. Danica Krehula, predsjednica ogranka, Stjepan Sučić, potpredsjednik Matice hrvatske, kazao je predstavljajući Spomenicu da je to knjiga o kući knjige, jer je Matica hrvatska, tijekom sto i šezdeset godina postojanja, razaslala neizbrojiv broj knjiga. Dr. Mažuran, iscrpno i nadahnuto govoreći o Spomenici, naglasio je značajan prinos Matice hrvatske književnosti i kulturnome razvitku.
SPLIT
U Zvonimirovu domu u Solinu 21. veljače dr. Vlado Nuić, urednik, fra Ante Čavka i prof. Zora Birimiša predstavili su knjigu časne sestre Ane Tojčić Jušić Ivanov dnevnik. U ime splitskog Ogranka Matice hrvatske prisutnima se obratio Josip Botteri Dini. Autorica je pokušala ući u dušu i srca unesrećena mladića, koji je u komi i o čijem životu brinu liječnici, medicinsko osoblje i brojni članovi obitelji. Dnevnik ocrtava i medicinsku i psihološku i socijalnu, ali i vjersku dimenziju, koju kroz mladićeva usta ispisuje s. Ana Tojčić Jušić, i sama medicinska sestra, tekstom tkajući dugu ljubavi koja nikada ne prestaje. Djelo je »teška korizma jednoga mladog čovjeka i njegovo svjedočenje pod križem«, napomenuo je Botteri. Autorica je istaknula kako joj je želja bila upozoriti na velike sitnice i uputiti čitatelje kakvim putem treba ljubav proći da stigne do cilja. »Ivanu za ljubav napisala sam ovaj dnevnik. Molim Boga da ga pročita i oprosti mi. Jer da ti mogu napisati najljepše djelo, napisala bih, a ovako sam ti vječni dužnik«, kazala je. Izabrane dijelove iz knjige govorio je prof. Vedran Tolić, a večer su izvornom dalmatinskom klapskom pjesmom obogatile članice ženske klape Tamarin iz Vranjica.
U palači Milesi 3. ožujka održano je predstavljanje knjige Hrvoja Kačića U obrani Domovine, koje su priredili splitski ogranak Matice hrvatske i Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU. Nastupili su prof. Josip Botteri Dini, predsjednik splitskoga ogranka, akademik dr. Davorin Rudolf, dr. Đuro Vidmarović, prof. Toni Petrić, Čedo Martinić, glumac HNK, i autor. Knjiga U obrani Domovine vratila nas je u doba rušenja komunističkoga režima i totalitarizma, pod kojim je Hrvatska stenjala kao dio bivše države Jugoslavije, od koje se izdvojila u teškim mukama nametnutog rata. Hrvoje Kačić aktivni je sudionik tih dana u diplomatskim ulogama, kao sabornik i predsjednik Odbora za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora i kao predstavnik Hrvatske u različitim komisijama na mnogim konferencijama i susretima s međunarodnim poslanicima, koji su imali utjecaja na događaje na hrvatskim prostorima u to vrijeme. Hrvoje Kačić kao neovisni političar, a kojemu je dobrobit Hrvatske na srcu kao glavna zadaća, nesebično i izlažući vlastitu sigurnost, zalagao se za pravedna i humana rješenja, upozoravajući neprijateljsku stranu na njihove zločine u ratu bez ikakva razumnog opravdanja. Hrvoje Kačić, pravnik po vokaciji i diplomat po svojoj dubrovačkoj tradiciji, u mnogim je susretima ostvario konkretne napretke u situacijama kada se to činilo nemogućim. Knjiga govori i o gradovima mučenicima, o Vukovaru i posebno o Dubrovniku s mnogo poštovanja i ljubavi. Istaknuto mjesto zauzimaju stranice koje govore o povijesnim odnosima između Hrvatske i Vatikana. Uloga Katoličke crkve i papinstva tijekom povijesti značila je snažnu vertikalu, stožernu vezu koja je krijepila hrvatski narod u teškim nevoljama kroz koje je morao prolaziti. Kruna tih odnosa zalaganje je Svetog Oca Ivana Pavla II. Karola Wojtyle oko priznanja Hrvatske. U duhovnom pogledu njegovi posjeti Hrvatskoj podizali su duh umornom narodu i snažili ga za nastavak povijesnog hoda. U ovoj knjizi raspravlja se i o pitanjima koja su i danas neriješena te ostaju neuralgične točke hrvatske političke zbilje oko kojih se spore politički čimbenici u Domovini i predstavnici Hrvatske sa međunarodnim institucijama od Suda u Haagu do Vijeća Europe u Bruxellesu i OUN-a. Jasno, riječ je o objektivnoj odgovornosti za zločine, koji su se događali za vrijeme Domovinskog rata, a posebno za vrijeme završne oslobodilačke operacije nazvane Oluja. U tom pogledu knjiga pruža novi štit za obranu digniteta i pravednosti hrvatskih branitelja i hrvatskog obrambenog rata pred međunarodnom zajednicom i institucijama koje Hrvatsku neprekidno optužuju, ne dopuštajući joj ulazak u red država, kojima se prosperitet bezuvjetno omogućava unutar Europske Unije. Knjiga je pisana dokumentarno i argumentirano, opremljena znanstvenim aparatom i bit će nezaobilazna literatura u proučavanju novije hrvatske povijesti, od 1990. a nadalje, naglasio je Boteri Dini predstavljajući knjigu.
SUBOTICA
Uredništvo u sastavu Lazar Merković, Milovan Miković, Petko Vojnić Purčar i Stipan Stantić potpisuje novi dvobroj časopisa »Klasje naših ravni«, časopisa za književnost, umjetnost i znanost što ga izdaje Matica hrvatska iz Subotice, koji je početkom ožujka izašao iz tiska.






VARAŽDIN
Trećega ožujka u Klubu Europa predstavljena je u organizaciji varaždinskoga ogranka Matice hrvatske knjiga političkih eseja, polemika i epigrama 100 krvavih godina akademika Dubravka Jelčića. Uz autora, o knjizi su govorili književnik Ernest Fišer, predsjednik varaždinskoga ogranka, i urednik Josip Pavičić.
VINKOVCI
Zbor Cibalae održao je još jedan uspjeli koncert. U Franjevačkoj crkvi Presvetoga Trojstva u Slavonskom Brodu 20. veljače zbor je izveo opsežan program klasične duhovne glazbe, koji je obuhvatio skladbe iz većih tematskih ciklusa koje taj zbor sustavno njeguje već nekoliko godina. Bio je to izbor iz ciklusa Hrvatska zborska glazba, u kojemu su zastupljena antologijska, ali i manje poznata djela hrvatskih skladatelja u rasponu od nekoliko stoljeća - od razdoblja baroka do suvremenih skladatelja. U drugome dijelu koncerta zbor je izvodio kompozicije iz tematskoga ciklusa Svjetska sakralna baština - ciklusa koji obuhvaća skladbe uglednih skladatelja koji su tijekom povijesti stvarali tradiciju europske i svjetske klasične glazbe, a čija su najvrednija ostvarenja često nastajala upravo u području sakralne glazbe. Instrumentalnu pratnju uz nekoliko kompozicija izvela je klaviristica, prof. Đurđica Zarić, stalna suradnica zbora. Zborom je ravnala prof. Ivana Tuškan, koja umjetničko vodstvo i ravnanje zborom dijeli s prof. Tomislavom Hrženjakom, novim umjetničkim voditeljem i dirigentom zbora Cibalae. Suorganizatori koncerta bili su Ogranak Matice hrvatske Slavonski Brod i Franjevački samostan pri crkvi Presvetoga Trojstva u Slavonskom Brodu. Kao član Ogranka Matice hrvatske Vinkovci, Komorni pjevački zbor Cibalae ostvario je posredovanjem vinkovačkoga ogranka dobru suradnju s Ogrankom Matice hrvatske Slavonski Brod, kao i s mnogim Matičinim ograncima u drugim gradovima. U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Slavonski Brod dogovoreno je sudjelovanje zbora Cibalae u velikom koncertnom projektu kojim će se u Slavonskom Brodu i nekoliko drugih gradova u Hrvatskoj sredinom 2005. tematskim koncertima obilježavati četrdeseta godišnjica smrti Kamila Kolba, velikoga hrvatskoga skladatelja.
U organizaciji Lige protiv raka te vinkovačkoga Ogranka Matice hrvatske, u amfiteatru vinkovačke Gimnazije M. A. Reljkovića 25. veljače održano je predstavljanje knjige Kažete rak - pa što onda? autorice Lilijane Radobuljac. Uz autoricu upredstavljanju su sudjelovali prof. Višnjica Sorčik, doc. dr. Dražen Švagelj i Dubravko Mataković, akademski slikar. »Postoje osobe koje su i u teškim životnim trenucima u stanju svoje iskustvo iznijeti i prenijeti drugima, a upravo to učinila je Lilijana i vjerujem da je njezina knjiga mnogima pružila ohrabrenje«, kazao je Švagelj, te dodao kako će drugo izdanje knjige Kažete rak... pa što onda? biti dijeljeno kao potpora oboljelima od raka, ali i drugih teških bolesti. Govoreći o Lilijani Radobuljac, Višnjica Sorčik istaknula je njezinu veliku ljubav prema profesiji kojom se bavi i dar povezivanja s djecom, što učenici znaju uzvratiti i pružiti potporu kada je najteže, što je vidljivo i u Lilijaninoj knjizi. Također, sve životne borbe, pa i one u kojima pobjeđujemo, nose posljedice s kojima se treba znati boriti se, a Lilijana je pronašla pravi način - stavljajući sve na papir, pisanje je bilo terapija za nju, ali i za druge. Obraćajući se okupljenima Lilijana Radobuljac, rođena Vinkovčanka, koja danas živi i radi u Vukovaru, posebno se zahvalila liječnicima: »Oni su mi rekli da je šezdeset posto moga ozdravljenja u njihovim rukama, a ostatak u mojim. Tih četrdeset posto nalazi se u knjizi, a da ih ostvarim, uz liječnike, pomogli su mi obitelj, prijatelji, moji učenici, ali i ovaj grad - Vinkovci, koji zajedno s ljudima, ima poseban duh, vidljiv i u knjizi u kojoj je i mnogo humora, a ne samo bolest i ono teško i tužno vezano uz nju«, istaknula je Lilijana Radobuljac pozdravivši tiskanje knjige u svrhu psihološke pomoći bolesnicima kao jedinstven i izniman potez Lige protiv raka Vinkovci.
Četvrtoga ožujka u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Vinkovci i Glazbene škole Josipa Runjanina, u Koncertnoj dvorani Glazbene škole Josipa Runjanina Vinkovci, u ciklusu koncerata Vinkovačke glazbene scene, nastupili su Tomislav M. Špoljar, trubač, Ana Butkovic, flautistica, i Petra Gilming, pijanistica. Na programu su bila djela G. Farea, J. N. Hummela, J. Brahmsa, B. Godarda i J. G Ropartza. Laura Vadjon, violinistica, i Jakša Zlatar, također umjetnici iz Zagreba, predstavili u se 10. ožujka djelima G. Tartinija, J. Brahmsa i B. Bartoka.
VELA LUKA
U konobi Ribar predstavljena je knjiga Valovito autora Tonča Surjana. Surjan na popularan način opisuje desetogodišnji povijesni put lokalne radiopostaje Val, čiji su nastanak i razvoj prikazani na šezdesetak stranica popraćeni mnogobrojnim fotografijama. Postaja je osnovna 1. listopada 1993. i jedna je od najstarijih na našim otocima. Knjigu, u izdanju Ogranka Matice hrvatske Vela luka, predstavili su, uz autora, Ivo Cetinić, poznati velolučki humorist, te Vanjo Žuvela i Denis Zlokić.
ZADAR
Gdje će biti svijet 2025. godine? naslov je predavanja admirala Davora Domazeta Loše, koje je u organizaciji Matice hrvatske Zadar održano 24. veljače u predvorju Hrvatske kazališne kuće. Prije dvije godine predstavljena je njegova prethodna knjiga Hrvatska i veliko ratište, a ovih je dana izdana i nova Gospodari kaosa, o kojoj je bilo riječi na predavanju. Godina 2025, koja se nalazi u naslovu predavanja, izabrana je zato što proizlazi iz strateškog dokumenta izrađena u Pentagonu, u kojem su stručnjaci promišljali kako projecirati svijet, napomenuo je Domazet. Istaknuo je kako nije pobornik teorije zavjere, nego je pobornik toga da postoji plan te da se ništa u svijetu i politici ne događa, a da negdje u nekom centru moći to nije planirano. Da je to točno, nastavio je Domazet, potvrdio je i američki predsjednik Roosevelt, koji je rekao: »Budite sigurni, sve što se događa u politici, to je negdje i planirano«. Tako je i determinirani kaos koji vlada Europom planiran, a i sve revolucije proizvodni su plan determinista. Pojam determinirani kaos Domazet definira kao kaos koji je namjerno proizveden, a proizvodi se od strane svjetske moći i svjetskih moćnika. Također, kriza na južnoeuropskom prostoru planirana je, a strategija je usredotočena na balkansko područje, jer je bila brža, jeftinija, svrhovitija i mogla se riješiti uz minimalni angažman snaga. Također, prostor bivše Jugoslavije obilježio je susret nekoliko civilizacija te je bio idealan laboratorijski uzorak koji bi pokazao kako će se te civilizacije u krizi ponašati, kazao je Domazet, napominjući i da usprkos tome što je rat na ovom području završio kriza traje i dalje jer, za razliku od prijašnjih sukoba koji su se odvijali putem otvorenog rata, danas postoje različite vrste ratova, poput medijskih, religijskih i gospodarskih. Onaj tko ima medij, taj je u informacijskom ratu već i dobio - kazao je također admiral Domazet te dodao kako je niz međusobno ovisnih kriza započeo s onom na Balkanu, a nastavit će se do 2025. godine do istočnog Timora Putem svile, koji je važan samo zbog dvije stvari - nafte i pitke vode. Buduće krize bit će projicirane upravo zbog toga, jer, šezdeset posto pričuva pitke vode u svijetu nalazi se od Hrvatske do Filipina, kazao je Domazet te dodao kako se danas geostrateško središte nalazi upravo na hrvatskom području, jer hrvatsko bogatstvo leži u vodi. Naime, Hrvatska je peta zemlja po količini pitke vode na svijetu, a ima i najkvalitetniju vodu te je jako važno ne rasprodati to bogatstvo, zaključio je Domazet.
Sjene prošlosti naslov je prve pjesničke zbirke Marijane Šare objavljene u nakladi Ogranka Matice hrvatske Zadar.









A. Č.-K.