ožujak

KUTINA
O jeziku i pismu

U knjižnici Srednje škole Tina Ujevića Kutina u ponedjeljak 14. ožujka kutinski je ogranak Matice hrvatske obilježio Dane hrvatskoga jezika. O značenju Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog jezika iz 1967. u borbi protiv tadašnje unitarizacije hrvatskoga jezika govorila je dr. Marijana Horvat, članica kutinske Matice, inače znanstvenica s Instituta za hrvatski jezik u Zagrebu. Na trajne programe Ogranka Matice hrvatske u Kutini u obilježavanju Dana hrvatskog jezika podsjetila je prof. Katarina Brkić. Spomenula je korisne veze Matice hrvatske s Knjižnicom i čitaonicom Pučkog otvorenog učilišta, a posebno sa Srednjom školom Tina Ujevića te angažiranju učenika u brojnim temama, uz prinos Radija Moslavina emitiranju emisija s tom temom. U Kutini se o jeziku i pismu govorilo od glagoljice, jezika u Marulićevoj Juditi, o ulozi jezikoslovca Bartola Kašića, preko preporodnog vremena 19. stoljeća, izučavanja kajkavskog govora u Repušnici do govora mladih Kutinčana, spomenula je prof. Brkić. Glavna gošća predavanja prof. dr. Sanja Ham s osječkoga Filozofskog fakulteta, inače jedna od autorica aktualnoga Hrvatskog školskog pravopisa, spomenula je potrebu za stalnom, neodgodivom borbom za uporabu naravnog oblika hrvatskog jezika. «On je i danas izložen pretjeranoj politizaciji, osobito nepotrebnoj zbog potrebe čuvanja njegovih vrijednosti u prijetećoj globalizaciji», ocijenila je. Inače prof. Ham, odnedavno glavna i odgovorna urednica časopisa «Jezik», upozorila je na njegove vrijedne sadržaje. Spomenula je i vrlo zanimljiv pristup osječkoga ogranka Matice hrvatske, gdje je na čelu Odjela za jezik, uvođenje Jezičnog telefona, koji mnogim građanima pomaže da se odgovorno i u skladu sa standardima služe hrvatskim jezikom.

ZADAR

LIDRANO 2005

Županijska smotra Lidrano 2005. srednjih škola zadarske županije i ove je godine održana u organizaciji Srednje škole Stanka Ožanića u Zadru. U literarnom, dramskom i novinarskom izričaju nastupilo je pedeset učenika i dvadeset i tri mentora iz četrnaest srednjih škola Zadra, Biograda, Benkovca, Obrovca i Gračaca. Najveći dio smotre odvijao se u povijesnoj jezgri Zadra. Svečano otvaranje i literarni izričaj održani su u Ogranku Matice hrvatske Zadar. Okupljene učenike, mentore, ravnatelje srednjih škola i goste pozdravio je prof. Ivan Paštar, ravnatelj škole organizatora u ime Ogranka Matice hrvatske Zadar nazočne je pozdravio dr. sc. Marjan Diklić, dopredsjednik ogranka, izrazivši zadovoljstvo što se zavidan broj mladih i njihovih profesora okupio u najstarijoj hrvatskoj ustanovi za kulturu hrvatskoga naroda. Uz kratki pregled djelovanja Matice hrvatske od osnutka 1842. do danas, Diklić je zaželio ugodan boravak pod Matičinim krovom i pun uspjeh u svim izričajima s vjerom da će današnji natjecatelji uskoro početi preuzimati i sve važne funkcije u njoj. Sve nazočne pozdravio je i smotru Lidrano 2005. proglasio otvorenom prof. Pavao Račić, pročelnik Ureda za društvene djelatnosti Zadarske županije. Novinarski izričaj odvijao se u Gradskoj loži, dok je za realizaciju dramskoga dijela odabrano Kazalište lutaka.
Osim poznatih i važnih stručnjaka pisane i govorne riječi grada Zadra, ove godine uneseno je osvježenje članovima povjerenstava koji su došli iz Zagreba. Naime, u književnom je izričaju sudjelovao Mladen Kušec, književnik i novinar, u dramskom Josip Joja Ricov, pisac, glumac, književni kritičar, slikar, kipar i prevodilac, dok je za novinarski bila angažirana Lidija Komes.
Poslije zajedničkog ručka svih sudionika Smotre proglašenje najboljih u sva tri izričaja dogodilo se u prostoru škole domaćina kada su svim učenicima podijeljene pohvalnice, a mentorima i članovima povjerenstava zahvalnice.
Na kraju je Ivan Paštar, ravnatelj Srednje škole Stanka Ožanića, koji ujedno obnaša funkciju tajnika Ogranka Matice hrvatske Zadar i predsjednika Nadzornog odbora Matice hrvatske u Zagrebu, svim učenicima sudionicima smotre darovao knjigu iz edicije Stoljeća hrvatske književnosti, što ih je Matica hrvatska darovala kao poticaj mladima u iskazivanju vrijednosti na polju kulturnog stvaralaštva. Prof. Paštar iz iste je biblioteke darovao nekoliko knjiga knjižnicama srednjih škola Benkovca, Obrovca i Gračaca, s obzirom da su te škole najviše stradale od srbočetničke agresije u Domovinskom ratu, te im kao takvima u svakoj prigodi treba pomoći.

ČAKOVEC

Bogatstva Metropolitane

U prostorijama čakovečkoga Ogranka Matice hrvatske 12. ožujka održana je tribina pod naslovom Metropolitana - najbogatija i najstarija hrvatska crkvena i svjetovna knjižnica. Pred okupljenim predstavnicima čakovečkoga intelektualnog života, ali i mladeži, vlč. Vlado Magić, ravnatelj Metropolitanske knjižnice u Zagrebu, govorio je o povijesti te knjižnice, njezinu značenju za sadašnjost i budućnost nacionalne baštine i kulture te je pomoću video-materijala predstavio razne inkunabule, brevijare, biblijske i liturgijske knjige, pisma, dokumente, spomenice, kuranske knjige i druge vrijedne dokumente koji predstavljaju tek dio bogate riznice knjižnice. Metropolitana djeluje u sastavu Hrvatskoga državnog arhiva u Zagrebu, a njezini počeci sežu u vrijeme osnivanja Zagrebačke biskupije. Po mnogim svojim dokumentima, osobito liturgijskim i crkvenim, zaista je najstarija i najbogatija hrvatska knjižnica. Međunarodni ugled i značenje zagrebačke Metropolitane ilustrirao je ravnatelj Magić podatkom o stalnu kontaktu sa svim europskim muzejima i kulturnim institucijama, koji su u traženju informacija upućeni na tu našu knjižnicu. Uz predavača okupljenima se obratio i dr. Zvonimir Bartolić, predsjednik čakovečkog ogranka Matice hrvatske.


BEČ

U prepunoj dvorani Gradišćansko-hrvatskoga centra u Beču 9. ožujka u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Beč i Veleposlanstva Republike Hrvatske u Austriji održana je pjesnička večer Drage Štambuka. Uvodnu riječ o životnom putu Drage Štambuka dao je prof. dr. Zoran Jašić, hrvatski veleposlanik u Austriji, kojega sa Štambukom povezuje bračko porijeklo, tako presudno u Štambukovoj poeziji. Mr. Branislava Zaradić, predsjednica bečkoga Ogranka Matice hrvatske nadahnuto je prikazala bogat opus pjesnika istaknuvši stihove o Braču i mediteranskom okružju kao početno i trajno nadahnuće Štambukove lirike te stilski i sadržajno analizirala tematske opuse, odnosno zavičajnu, refleksivno-religijsku, rodoljubnu i ljubavnu liriku. Naglasila je vezu pjesnika s tradicijom, utjecaj Tina Ujevića i A. B. Šimića te senzibilitet za suvremeni trenutak hrvatske povijesti. Stihove, koje je prof. Zaradić oslikala i približila publici, čitao je pjesnik. U njegovoj interpretaciji stihovi u bračkoj čakavštini dobili su rafiniranu glazbenu kvalitetu, a čitanje pjesama Bura, Uštap, Hrvatski zid plača i Crni val ganuli su okupljene.


ČITLUK

Osamnaestoga ožujka u Galeriji fra Didaka Buntića, u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Čitluk, otvorena je izložba slika akademskoga slikara Mate Ljubičića, u sklopu manifestacije Uskrs s Maticom u Brotnju Ljubičićevi akvareli mogli su se od 24. do 31. ožujka razgledati u dvorani Vjeronaučnoga centra u Čerinu, a od 1. travnja bit će izloženi u dvorani Crkve sv. Petra i Pavla u Biletić polju.




DRNIŠ

Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti predstavljena je 23. ožujka u dvorani Pučkoga otvorenog učilišta u Drnišu. O Matičinoj biblioteci govorio je dr. Nedjeljko Mihanović, član Uredničkoga odbora biblioteke SHK, a Joško Ševo, dramski umjetnik, kazivao je odabrane tekstove hrvatske književnosti.


DUBROVNIK

Obilježavajući manifestaciju Dani hrvatskoga jezika, koji se u ci-jeloj zemlji obilježavaju do 17. ožujka, te kao prinos brojnim dvojbama oko hrvatskoga jezika i pravopisa koje su posljednjih mjeseci aktualne u javnosti, Ogranak Matice hrvatske Dubrovnik 16. ožujka organizirao je u Međunarodnom središtu hrvatskih sveučilišta predavanje O hrvatskom pravopisu i jeziku mr. sc. Tomislava Kuljiša i dr. sc. Antuna Česka, dvojice stručnjaka za jezik. Mr. Kuljiš detaljno je i veoma edukativno izlagao o pravopisu, kontroverzama oko pet različitih izdanja te o problemu fonološkog i morfonološkog u jeziku.“Poznate su brojne kontroverze oko pravopisa. Čak ih je pet u optjecaju. Stoga sam pripremio mali pregled pravopisa na temelju kojega je vidljivo da u mnogim njegovim područjima nema dilema. Problem je u jednačenju glasova i koplja se lome oko pitanja fonološki ili morfonološki pravopis“, kazao je Kuljiš iznijevši niz primjera sa svrhom da istakne važnost jednostavnosti i preglednosti pravopisanja. Dr. Česko, osvrćući se na problematiku književnog i standardnog hrvatskog jezika, kroz dugu i složenu povijesnu kronologiju upoznao je, brojne okupljene sa osam intervencija koje su se dogodile u hrvatskom jeziku od početka 17. stoljeća do danas. Problemi, stanovita neslaganja i zbrka ostali su, kako je očito, do danas s dvama različitim stavovima: s jedne je strane stav HAZU u pristajanju tradicijskom hrvatskom standardnom jeziku, koji se predstavlja autoritetima Babića, Finke i Moguša, stav za koji pledira sam predavač, a s druge strane stručnjaci su na katedri hrvatskoga jezika, nasljednici profesora Silića i Anića. Česko je govorio o jeziku, kazavši kako je zapravo problem kako ćemo pisati, a ni-kako kako ćemo govoriti.„Taj problem zapravo je kost bačena da bi zabavila javnost i odmakla pozornost od katastrofalnog stanja naše govorne kulture. Činje-nica je da se hrvatski jezik u školama uči dvanaest godina s vrlo velikim fondom sati, a naši učenici nakon završetka srednjoškolskog obrazovanja nisu sigurni kako što napisati“, kazao je dr. Česko, istaknuvši potrebu razlikovanja jezika hr-vatske književnosti i hrvatskoga standardnog je-zika te brojne intervencije u njega koje su tijekom povijesnoga razvoja činjene.


GOSPIĆ

Gospićki ogranak Matice hrvatske 10. je ožujka u lektoriju Matice hrvatske predstavio Rîčnik gacke čakăvšćine / Kőnpoljski divân Milana Kranjčevića iz Otočca. Rječnik, u izdanju Katedre čakavskoga sabora pokrajine Gacka iz Otočca, predstavila je dr. Manja Kovačević, ustvrdivši kako je riječ o neprocjenji-vu bogatstvu koje svakako valja oteti zaboravu, pri čemu je Kranjčević u cijelosti uspio. Rîčnik gacke čakăvšćine knjiga je u kojoj se na poseban način otvaraju u bogatstvu riječi obzor života konpoljskoga puka, njegova životnoga ritma i iskustva u prošlosti i sadašnjosti, obilje i granice njegova načina egzistiranja. Knjiga je znatan prilog metodološkom istraživanju govora na području Gacke i šire, ali i dvostruki izazov. S jedne strane otkriva ekspresivne osobitosti konpoljskoga divana, a, s druge, u posebnom sređivanju rječničke građe što je, i što treba biti, poticajno znanstvenicima koji se bave hrvatskim narječjem - istaknula je dr. Marija Kovačević. Autor Milan Kranjčevića iz Otočca, naglasio je da mu je cilj bio sačuvati idiome Gackoga polja, da je najveći dio građe pronašao je u rodnom Konpolju, a svoje znanje i energiju pretočio je u brojne publikacije i novinarske tekstove. To je prvi dijalektološki deskriptivni rječnik koji se odnosi na zavelebitsku čakavštinu na području Gacke, a u njemu je zabilježeno četrdeset i dvije tisuće riječi.


KUTINA

U petak 11. ožujka u Kutini je u organizaciji Ogranka Matice hrvatske prof. dr. Ivan Biondić održao predavanje Etnogeneza Hrvata između znanosti i ideologije. Iransku hipotezu pretežito je temeljio na nalazima s Tanajskih ploča (Tanais, antička luka na Azovskom moru), koje su ruski carski arheolozi pronašli u drugoj polovici 19. stoljeća, a datiraju iz 2. i 3. stoljeća. Prof. Biondić spomenuo je kako se na njima spominje ime Hrvat, što upućuje da je njegov povijesni kontinuitet gotovo 1 800 godina. No u Hrvatskoj, pa ni tadašnjoj Jugoslavenskoj akademiji znanosti umjetnosti, nije bilo zanimanja za tu temu. Kao dokaz naveo je da je knjiga ruskog arheologa u toj znanstvenoj instituciji stajala nedirnuta (nerazrezana) gotovo sto godina. Naglasio je napore koji su prije nekoliko godina učinjeni od strane Znanstvenoga društva za proučavanje podrijetla Hrvata te potporu Ministarstva vanjskih poslova, posebno u to vrijeme veleposlanika u Kijevu Đure Vidmarovića, danas pročelnika Odjela za povijest Matice hrvatske, uz čiju su zauzetost u Hrvatsku stigli dokumenti i na kraju odljevci ploča, danas u palači Matice hrvatske dostupni javnosti. U svezi s hrvatskim podrijetlom podsjetio je i na gensku tablicu i istraživanja svjetskih genetičara, među kojima i dr. Dragana Primorca, aktualnoga ministra znanosti, obrazovanja i športa.


MAKARSKA

Osmoga ožujka u Gradskoj vijećnici makarski je ogranak Matice hrvatske održao redovitu tribinu Razgovori u Matici. Već uobičajeno uvodničar i voditelj tribine bio je dr. Ivo Dužević, ovaj put s temom Usporedna vlast / Čitajući knjigu J. Colemana: Hijerarhija zavjerenika: Komitet 300. «Ta knjiga nije znanstvena fantastika, već naša realnost. Autor, bivši djelatnik CIA-e, upućen u svjetska zbivanja, progovara o sprezi politike, medija i kriminala pri formiranju novog poretka, koji bi potpuno dokinuo i potkopao demokratsko društvo te vratio civilizaciju u gotovo srednjovjekovne okvire. Većina ljudi ne uspijeva ili ne želi pojmiti što se zapravo zbiva, jer dobar dio istine uopće ne dođe do javnosti. A riječ je o uroti svjetskih razmjera», uvodno je naglasio Dužević. Tajna društva, organizacije i odbori tajnih službi promreženi su u hijerarhijskom sustavu na vrhu kojeg su britanske tajne službe i engleska kraljevska obitelj. Cilj im je zavladati vladama država, novac koji im to omogućuje dolazi od trgovine drogom, a uglavnom su ovladali i prirodnim bogatstvima. Nemilosrdni su i u likvidiranju svih koji im zasmetaju ili se na bilo koji način odupru njihovim planovima, objašnjava Dužević iznoseći niz navedenih primjera u knjizi (ubojstvo Kennedyja, Grace Kelly, afera Watergate...). U Zagrebu su Colemanovu knjigu predstavili Zdravko Tomac i Milan Ivkošić. Nakon uvodnoga dijela razvila se rasprava o društveno-političkoj situaciji u Hrvatskoj, položaju hrvatskih generala, Haaškom sudu, MMF-u, Svjetskoj banci, EU i interesima, hrvatskim i europskim.

U stolnoj crkvi Sv. Marka, na predavanju, koje je 11. ožujka organizirao makarski ogranak Matice hrvatske, dr. fra Josip Marcelić, sindonolog, uz projekciju filma, tumačeći pojedine inserte, podcrtao je znanstvena otkrića o Torinskom platnu, koja potkrepljuju vjeru u njegovu autentičnost. Za Torinsko platno, kojim je, prema kršćanskoj predaji, bilo ovijeno tijelo Isusovo kada je skinuto s križa i položeno u grob, zasigurno je svatko čuo. Pojedini misteriji i tajne otkrivene su, no sveto platno unatoč svim znanstvenim istraživanjima i dalje ostaje misterij i ostat će zauvijek. Ono što se dosada zna, Makaranima je prenio dr. fra Josip Marcelić. Sveto se platno pojavilo u Francuskoj 1353. kao vlasništvo nekoga grofa. U njegovu auten-tičnost u početku su sumnjali svi. Poslije su sveto platno crkvene vlasti i službeno prihvatile. Čuva se u Torinu odakle i potječe naziv Torinsko platno. Na snimci prikazana platna, čije su dimenzije 4,36m x 1,10 m, vide se dvije fotokopije 1:1, originala i njegova negativa. Tkanina je prozračna, boje bjelokosti, tkanje je u obliku riblje kosti i oslikano je samo s jedne strane. Platno je više puta oštećeno. Spašeno je 1997. u požaru u Torinu. Specifičnost svetoga platna lik je patnika - Raspetoga. Na njemu je uočljiv lik teško izmučena muškarca u samrtnom položaju. Novo otkriće Torinskog platna bilo je po fotografiji iz 1898. od kada se za Platno, osim katolika, počinju zanimati i drugi kršćani, a posebno znanstvenici. Fotografija, naime, pokazuje živu sliku stvarnog čovječjeg tijela, što je iznenadilo fotografa Secondu Pia i cijeli Torino. Otkriveno je da je slika fotografski negativ! Ali, kako je nastao i tko je slikao kada fotografski negativ nije bio poznat??? Razne znanosti otpočele su istraživanja. Otkriveno je da je imao krvnu grupu AB, a DNA-analiza otkrila je muški spol. Botaničkim istraživanjima otkriveno je kako na Platnu ima četrdeset i devet vrsti peludi raznih biljki, od kojih se dvadeset i osam nalazi samo na području južno od Turske do Sinaja, a neke u Maloj Aziji. Daljim proučavanjem otkriven je najgušći trag peludi biljke od koje je napravljena trnova kruna Raspetoga. Sama slika ne sadrži tragove boje, otporna je na vrlo visoke temperature, na kiseline i kemijske reagense. Istraživači su otkrili trodimenzionalnost slike, 1976. otkriveno je njezino svojstvo reljefnosti što je svojstvo svemirskih slika. Najveći misterij ostaje, kako je nastala slika Torinskog platna. Slika je fotografski negativ, a on može nastati jedino uz neku vrstu energije, odnosno zračenja. Kako je nastala ako je bilo pokrov mrtvo tijela Raspetoga? Znanost nije odgovorila, ali to se može dopuniti Evanđeljima, koja kažu, »treći dan uskrsnuo». Došla je nova vrst energije u to mrtvo tijelo i ona je onda mogla napraviti taj jedinstveni negativ, ističe dr. fra Josip Marcelić. Podatke o pojedinim istraživanjima, ali i misterije vezane za Turinsko platno (Hrvati su nekoć Torino nazivali Turin) sindonologa fra Josipa Marcelića može se pogle-dati na filmu, snimljenu na DVD koji se mogao nabaviti ovom prigodom. Na zanimljivu predavanju u ime organizatora, Matice hrvatske, zahvalila je prof. Ankica Ravlić, predsjednica Ogranka Makarska.

Na tribini Matice hrvatske u Makarskoj 21. ožujka prvi je put gostovao fra Marko Babić s temom Znak križa u liturgiji i umjetnosti. Vrativši se u povijest, fra Babić je govorio o tome u što kršćani vjeruju i navješćuju križem kao simbolom, odakle je preuzet i s čim se sve povezivao, naglasivši kao se prvi znakovi križa pojavljuju još prije pojave kršćanstva. „Danas križ ljudi svrstavaju u dvije skupine. Jedni ga doživljavaju kao simbol spašenih, a drugi kao suprotstavljanje i borbu“, naglasio je fra Babić, inače predavač liturgije na Bogoslovnom fakultetu i urednik časopisa „Služba Božja". Tijekom predavanja na videozidu prikazani su oblici križa, koji su po svom obliku i značenju specifični, a fra Babić je upozorio kako se znak križa odavna rabi, ne samo kao simbol, nego i u obredima sakramenata, kao i u svakodnevnom životu.


NAŠICE

U višenamjenskoj dvorani Srednje škole Isidora Kršnjavoga u Našicama održano je predavanje pod naslovom Meksiko - zemlja kontrasta, koje je uz projekciju dijapozitiva priredio dr. sc. Radovan Kranjčev. Okupljenima je predstavio vjerski život Meksikanaca, njihova najpoznatija svetišta kao i velebne građevine prepoznatljive u svijetu. Organizator predavanja bilo je Planinarsko društvo Krndija, kojem je kao suorganizator pomogao našički Ogranak Matice hrvatske.


NOVI MAROF

Novomarofski ogranak Matice hrvatske organizirao je 12. ožujka Večer poezije na kojoj su nastupili članovi Varaždinskoga književnog društva i novomarofske pjesnikinje.


OSIJEK

Grafika Osijek i Odjel za promicanje zdravstvene kulture osječkoga Ogranka Matice hrvatske predstavili su 9.ožujka u hotelu Silver knjigu Marka Lukića i Aleksandra Včeva pod nazivom Prehrana i ulkusna bolest.

Dane hrvatskoga jezika, koji su počeli 11.ožujka, ove su godine obilježile aktivnosti u organizaciji Odjela za hrvatski jezik osječkoga ogranka Matice hrvatske. Ove su se godine, istaknula je Sanda Ham, voditeljica Odjela, odlučili spustiti među učenike i natjerati ih da se bave jezikom i promišljaju jezik. Program je počeo u osječkoj gimnaziji učeničkom raspravom s temom Tuđice su suvišne u hrvatskom jeziku, a o temi Zastupljenost tuđica u hrvatskom jeziku govorilo se i na radionici koja je 16. ožujka održana u osječkoj Osnovnoj školi Jagoda Truhelka, u isusovačkoj Klasičnoj gimnaziji u Osijeku posljednjega je dana, 17. ožujka, prof. Sanda Ham održala predavanje Hrvatski pravopisi, a istog dana u Slavonskom Brodu, pod vodstvom Irene Vodopije i u sklopu kolegija na Visokoj učiteljskoj školi - Osnove komunikacije, održana je jezična radionica - Polako sam te uz trud usvojio.


RIJEKA

Zapisnik misni kaptola riečkoga / Istraživanja o riječkome glagoljaškome krugu naslov je knjige Darka Dekovića objavljene u nakladi Ogranka Matice hrvatske Rijeka, kao šeste knjige u Nizu Posebna izdanja. Stjepan Damjanović autor je predgovora knjige, u kojem je zapisano: „Kad bismo ujedinili tradicionalne glagoljaške hrvatske krajeve u neku administrativnu jedinicu, najveće naselje i prirodno zemljopisno njezino središte bila bi Rijeka. No, tu metropolu zemljišne glagoljaške republike i po broju nađenih glagoljičnih rukopisa i po istraženosti glagoljaške baštine nadmašuju mnoga brojem manja i povijestnim značenjem manje važna mjesta. Posljednji je, a ne bi bilo prestrogo reći i jedini, znatniji prinos proučavanju riječke glagolitike onaj Stefanićev iz godine 1954. Otad je prošlo gotovo pola stoljeća, nađeni su novi spomenici, napredovale su i povijest i filologija, pa se u stručnim krugovima osjećala potreba za novim zahvatima u tu problematiku. Toga se posla prihvatio mr. Darko Deković. Njegove smo radove sretali u znanstvenoj i kulturnoj periodici, a sada nam nudi i svoju prvu knjigu. Ona govori o Zapisniku misnome kaptola riečkoga, to jest o bilježenju misa zadušnica i pogreba od kolovoza 1545. do listopada 1547. i od kolovoza 1553. do travnja 1555. te o izvješćima s go-dišnjih izbornih zasjedanja i gospodarskoj djelatnosti riječkoga kaptola. Taj tekst od osamdeset i osam stranica Stefanić je nazvao najvećim i najzanimljivijim glagoljskim tekstom iz Rijeke. Dekovićeva knjiga nudi ono što se od moderne filološke obrade teksta očekuje: izvorni je glagoljički tekst autor preslovio latinicom i tako omogućio i obrazovanim laicima da tekst pročitaju, pažljivo je opisao sudbinu rukopisa, pozabavio se grafijskim i jezičnim, posebice stilističkim osobitostima teksta, ali posebno bi valjalo naglasiti da pisac iz zapisanoga iščitava podatke važne za oblikovanje slike o kulturnoj pa i gospodarskoj riječkoj povijesti. I ne samo to: on i čitatelju omogućuje da sam iščitava. Time započinje ozbiljan znanstvenički razgovor o važnim filološkim i povijestnim pitanjima, razgovor višestruko potreban.“


SISAK

U sisačkom ogranku Matice hrvatske predstavljena je jedanaesta zbirka poezije Siščanina Slavka Jendrička pod naslovom Kada prah ustaje. O knjizi, u izdanju Matičine biblioteke Delta, govorili su pred punim gledalištem u Rimskoj ulici Zvonimir Mrkonjić, književnik, i Branko Bošnjak, kritičar. „Za mene je poezija specifičan rad, a posljednje četiri godine stvarao sam pjesme iz te zbirke. Svoj već izrađen jezik nadograđivao sam pridodavši još mnogo emo-tivnog udjela iz spoznaja o egzistenciji kroz eros i thanatos“, kazao je pjesnik Jendričko.


U Galeriji Svetog Kvirina 22. ožujka otvorena je izložba slika i skulptura sisačkih umjetnika pod naslovom Ususret svjetlosti. Izložba je postavljena u organizaciji Matice hrvat-ske Sisak i sisačkog Doma kulture Kristalna kocka vedrine. Na toj izložbi u povodu Uskrsa slikarske radove o četrnaest postaja Križnoga puta predstavio je akademski slikar Stjepko Rupčić. Sisački akademski kipar Marijan Glavnik predstavio je svoje skulpture raspela i riba.



SLAVONSKI BROD

Obilježavajući Dane hrvat-kog jezika, ogranak Matice hrvatske Slavonski Brod 16. je ožujka u maloj dvorani I. B. Mažuranić predstavio zbirku pjesama Dileri vremena mlade brodske pjesnikinje Ane Barišić. Darovitost je Ana Barišić potvrdila na državnom natjecanju mladih pjesnika u Karlovcu, gdje je nagrađena Nagradom grada Karlovca. O Dilerima vremena govorili su Gordana Potnar-Matković i autorica Ana Barišlć, a na gitari je svirala Anamarija Matković.


STOLAC

U organizaciji ogranka Matice hrvatske Stolac 1. travnja u motelu Villa Ragusa predstavljena je knjiga Raguži - povijest i rodoslovlje. Autor te knjige o jednoj od najbrojnijih hercegovačkih obitelji je Stojan Raguž Gunjinović iz Slavonske Požege podrijetlom iz stolačkoga sela Kruševa, koji je na toj opsežnoj i temeljitoj knjizi radio više od petnaest godina. Na dan predstavljanja knjige u Stolac je stiglo više od stotinu osoba s prezimenom Raguž, iz svih dijelova svijeta, sa svih kontinenata. Uz prigodan kulturno-zabavni program, prosudbu o ovoj knjizi izrekli su mr. Mirko Bošković, dr. Božo Goluža i dr. Miroslav Palameta, koji je za ovu prigodu u Stolac stigao iz Rima.


ŠIBENIK

Šibenska slikarica Lana Martinović Čala predstavila se s petnaestak radova u izložbenom dijelu knjižare Nakladnoga zavoda Matice hrvatske na obali. Riječ je o akvarelima s tematikom Križnoga puta, koje je radila kao ilustracije za knjigu pjesama. Kako je zanimaju ilustracije, uskoro će ilustrirati slikovnicu za djecu Voda Božidara Prosenjaka.


VINKOVCI

Istaknuti vinkovački liječnik i znanstvenik prim. dr. sc. Martin Rašić, 9. ožujka, u dvorani Ogranka Matice hrvatske Vinkovci pred-stavio je knjigu nastalu u suradnji s prim. dr. sc. Jasnom Rašić i dr. Domagojem Rašićem, a pod nazivom Wegenerova granulomatoza u otorinolaringologiji. Uz autora na predstavljanju su govorili mr. sc. Božo Gugić i doc. dr. sc. Dražen Švagelj.

U sklopu Vinkovačke glazbene scene, u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Vinkovci i Glazbene škole Josipa Runjanina Vinkovci, ljubiteljima glazbe 12. ožujka u Crkvi sv. Euzebija i Poliona predstavio se čuvenizbor Splitski liječnici pjevači i njihovi gosti Sveto Matošić, tenor, i Ratomir Kliškić, bariton, prvaci HNK Split, a na programu su bile skladbe istaknutih autora, među kojima su J. Vrhovski, B. Sokol, C. Franck, J. Raffaelli, G. Verdi, L. van Beethoven, I. Zajc, A. Šrabec, Š. Marović, M. Engelhart, Đ. Jusić i J. Gotovac. Dirigent zbora bio je Rajmir Kraljević, glasovirska pratnja Rozarija Samodol, a voditelj programa Jurica Nazlić. Prije koncerta posjetiteljima su se obratili dr. Mladen Karlić, vinkovački gradonačelnik, i Domagoj Ante Petrić, zamjenik predsjednika Hrvatske matice iseljenika. Splitski liječnici pjevači u Vinkovcima posljednji su koncert održali prije nepunih jedanaest godina. »Prije početka koncerta te 1994. godine popeli smo se na teško oštećenu vinkovačku Opću bolnicu i gledali Mirkovce, gdje su se neprijatelji radovali, dok je ovdje narod patio. I ova je crkva bila teško oštećena. Nas se to užasno dojmilo i bili smo silno ganuti«, prisjeća se jedan od članova zbo-ra dr. Miroslav Mrass, neuropsihijatar.
Gosti iz Splita u nedjelju 13. ožujka u Crkvi sv. Filipa i Jakova u Vukovaru pjevanjem su animirali euharistijsko slavlje. Tom prigodom priređena je i kolaudacija orgulja koje je Vukovarcima daro-vala Hrvatska kulturna zajednica iz Züricha. U Vukovaru je tako boravio njezin predsjednik, or-guljaš maestro prof. Ivan Matarić.

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Vinkovci 14. ožujka predstavljena je knjiga Istine o dr. Franji Tuđmanu - Hrvatska i hrvatska povijest dr. sc. Hrvoja Šošića. Uz autora, o knjizi su govorili prof. dr. sc. Ivan Biondić i književnik Mato Marčinko. Prigoda je ovo, kazao je pozdravljajući nazočne doc. dr. sc. Dražen Švagelj, predsjednik vinkovačkoga ogranka s pozicije bliskog prijatelja i suradnika prvoga hrvatskog predsjednika, sagledati sliku o predsjedniku Tuđmanu, njegovim stavovima, određenjima i značenju za Hrvatsku. Sve to, pak, kao i istina o onima koji su Hrvatsku napadali i još je napadaju s različitih pozicija, čitateljima je ponuđeno na više od tri tisuće i šesto stranica, u tri knjige. Hrvoje Šošić, između ostaloga, istaknuo je kako knjiga nije završena jer se takva knjiga i ne može završiti. Opsežan sadržaj, koji autor prezentira osebujnim stilom, sistematizirajući na svoj način više nego bogatu građu, daje odgovor na mnoga pitanja o pred-sjedniku Tuđmanu, bez kojega, kako je istak-nuto, hrvatske države ni-kada ne bi bilo, te o tome što je za Hrvatsku značio i kako se za nju borio.

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Vinkovci 17. ožujka u dvorani ogranka prof. dr. sc. Sanda Ham održala je predavanje pod naslovom Hrvatski pravopisi, u kojemu na aktualna pravopisna pitanja odgovara povijesnim pregledom hrvatske pravopisne tradicije.

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske 22. ožujka, u dvorani vinkovačkih matičara izložbom slika predstavio se vlč. Slavko Vranjković, nuštarski župnik.


VIŠKOVO

U Domu hrvatskih branitelja u povodu Dana Ogranka Matice hrvatske Viškovo 12. ožujka održana je večer s folklornom skupi-nom KUD-a Zvir iz Jelenja.


ZADAR

Benkovački kraj u prapovijesti naslov je knjige Šime Batovića, objavljene početkom ožujka u nakladi Ogranka Matice hrvatske Zadar. Riječ je o djelu koje pruža sažet pregled prapovijesti na prostoru benkovačke općine usred sjeverne Dalmacije. Nakon uvodnih i osnovnih zemljopisnih podataka te povijesti istraživanja razmatraju se pojedina razdoblja i faze, a posebno se iznose podaci o gradinama i grobnim humcima i prilaže važnija stručna literatura. Iako je taj prostor slabo istražen, sakupljena je znatna količina građe te je moguće dobiti okvirnu sliku razvoja života i kulture od starijega kamenog doba do rimske vladavine.

U organizaciji podružnice Hrvatskoga kulturnog društva Napredak Zadar 8. ožujka u dvorani Ogranka Matice hrvatske Zadar predstavljena je knjiga prof. dr. Franje Topića, teologa, svećenika Vrhbosanske nadbiskupije i predsjednika Hrvatskog kulturnog društva Napredak, pod naslovom Kronopis - Svjetlo nade. Knjigu Topićevih zapisa, svjedočanstava i razmišljanja o ratu i poraću u Bosni i Hercegovini, posvećenu povratnicima u Bosnu, predstavili su mons. Milivoj Bolobanić, prof. dr. sc. Stijepo Obad i pisac knjige. Prihod od prodaje knjige namijenjen je onima koji u nadi očekuju bolje sutra, to jest, Napretkovu fondu za stipendiranje đaka i studenata Ivo Andrić - Vladimir Prelog.
Mirjana Ganza Šarec autorica je romana Strah od bliskosti ili psihologija jednog silovatelja objavljena u nakladi Ogranka Matice hrvatske Zadar. Roman je ilustrirala Nina Jerčić, unuka autorice, a glavni je urednik i ocjenjivač Julije Derossi.


ZAPREŠIĆ

Ogranak Matice hrvatske Zaprešić i Knjižnica Vladimir Nazor organizirali su 28. veljače književnu tribinu i otvorenje prigodne izložbe u spomen na Petra Kovačevića (1944 - 2004), člana zaprešićkoga Ogranka, humorista i dugogodišnjega knjižničara, pod naslovom Tri čiste.
U komemorativnom su programu sudjelovali akademik Tonko Maroević, Božidar Prosenjak, Saša Meršinjak, Mate Milišić, književnici, i voditelj Stjepan Laljak, predsjednik Ogranka u Zaprešiću. Prigodnu izložbu o Kovačeviću (knjige, zbornici, rukopisi, fotografije i članci) postavili su njegove kolege knjižničari iz Knjižnice Vladimir Nazor. Odabrane tekstove iz Kovačićevih djela, kojega je Hrvoje Hitrec, urednik humorističkoga lista „Kerempuh“, kao recenzent knjige Tri čiste proglasio još 1984."vodećim hrvatskim aforistikom“ čitale su Suzana Cukrov i Anamarija Fabris.

Četrnaestoga ožujka u Gradskoj knjižnici Ogranak Matice hrvatske Zaprešić i Gradska knjižnica Ante Kovačić predstavili su najnoviji roman Hrvoja Hitreca pod naslovom Kolarovi. Roman se sastoji od tri knjige: Ljubavi na crnom baršunu, Ljubavi na crvenom baršunu i Infine. Radnja prvoga dijela romana prati sudbinu Kolarovih i zbivanja u Hrvatskoj od Radićeve smrti 1928. do Nezavisne Države Hrvatske, drugi dio zbiva se za vrijeme komunističke diktature, a treći dio jest ključ koji odgovara na pitanje zašto je saga o Kolarovima u fragmentima nastajala punih sedamnaest godina. Roman su predstavili akademik Dubravko Jelčić, autor Hrvoje Hitrec i voditelj Stjepan Laljak.
A. Č.-K.