ožujak / travanj

VUKOVAR

Baština hrvatske kulture

Drugoga travnja prigodnim kulturno-umjetničkim programom u Pastoralnom centru sv. Bone u Vukovaru otvoreni su Dani Matice hrvatske u vukovarsko-srijemskoj županiji. Tim programom Matica hrvatska željela je potaknuti povezivanje ogranaka županije i probuditi djelovanje i njegovanje nacionalne kulturne, narodne i zavičajne baštine. Veze Vukovaraca s Maticom hrvatskom traju još od ilirskih dana, od 1842, kada je osnovana Matica ilirska. Tada se vukovarski poduzetnik Julije Kvaternik obvezao da će do 1858. novčano pomagati Maticu, što je doista i učinio. Godine 1877. u Maticu hrvatsku učlanjena su tri Vukovarca: Nikola Jalešić, Josip Landenbach i Adam Soltaković. Iz godine u godinu udio Vukovaraca u članstvu Matice hrvatske povećava se, 1878. bilo je petnaest članova, 1879. trideset dva, 1883. šezdeset četiri, a 1913. stotinu i petnaest članova. S obzirom da se učlanjuju u Zagrebu, pretpostavljamo da u Vukovaru ne postoji ogranak sve do 1938, kad su Pododbor osnovali Nikola Zebec, Đuro Eder, Antun Goelis, Mijo Palaček, Stjepan Eleš, Ivo Eleš i Dragutin Đurić. Hrvatskoj se javnosti Pododbor predstavio knjigom Dragutina Đurića Temelji hrvatske kulture tiskanoj u vukovarskoj tiskari Novo doba 1939. Godine 1971. u Radničkom domu održana je obnoviteljska skupština Pododbora Matice hrvatske Vukovar, ali mu je nakon dva mjeseca zabranjen rad, a da Pododbor zapravo nije ni započeo djelovati. Ubrzo su započele i represivne mjere prema svim sudionicima te skupštine i uopće prema Matici u Republici Hrvatskoj. Najteže godine zabrane i progonstva sada su iza njih. Ogranak Matice hrvatske u Vukovaru obnovljen je 11. veljače 2003. i za sada ima sedamdeset i sedam članova.

U POTRAZI ZA ISTINOM

Sve vrijeme od osnutka, od 1842, Matica je osobito čuvala i njegovala knjigu. Tu tradiciju nastavlja i u vukovarskom ogranku. Izdavačka djelatnost nije znatna, ali je u skladu s mogućnostima. U 2004. objavljena je povijesna studija Mirka Kovačića U potrazi za istinom: martirij Hrvata u Vukovaru 1941-1945. i zbirku pjesama Nevenke Nekić Anđeo tame. U dvije godine djelovanja bila su zastupljena predavanja iz književnosti, religije, predstavljene su knjige koje su izazvale veliko zanimanje i posjećenost, održani su koncerti, susreti s Ogrankom u Vinkovcima, a sada Matica hrvatska organizira s ograncima vukovarsko-srijemske županije Dane Matice hrvatske u vukovarsko-srijemskoj županiji, koji su počeli 2. travnja. U okviru te kulturne manifestacije do 8. svibnja održat će se niz književnih, dramskih, glazbenih i likovnih događaja koji će iskazati baštinu hrvatske kulture, a osobito jezika i književne riječi, te suvremeno stvaralaštvo Matice hrvatske u Središnjici i njezinim ograncima u gradovima Vukovaru, Vinkovcima, Županji i Iloku te u trinaest drugih mjesta u vukovarsko-srijemskoj županiji.
Drugoga travnja nakon polaganja vijenca kod Križa na Dunavu i sv. mise u Crkvi sv. Roka, gdje je pjevao crkveni zbor Svete Cecilije iz Vukovara u dvorani Pastoralnog centra sv. Bone, fra Zlatko Špehar otvorio je izložbu Vukovarsko knjižno blago. Među izlošcima bilo je i nekoliko knjiga iz Franjevačkog samostana Vukovar, od kojih najstarija potječe iz 1515. godine.
Nakon pozdravnih govora Štefice Šarčević, predsjednice vukovarskoga Ogranka Matice hrvatske, fra Zlatka Špehara, vukovarskoga gvardijana, Dražena Švagelja, predsjednika vinkovačkoga ogranka, Vladimira Štengla, gradonačelnika Vukovara, i Nikole Šafera, vukovarsko-srijemskoga župana, koji je i pokrovitelj manifestacije, Igor Zidić, predsjednik Matice hrvatske, održao je govor o Matici hrvatskoj danas – u svjetlu akcije po slavonsko-srijemskim prostorima i u doba Papine agonije. "Matica hrvatska nije vlasništvo uske intelektualne elite u Hrvatskoj niti to smije biti. U svom djelovanju, što upravo čini, ona mora obuhvatiti sve slojeve hrvatskog društva. Matica hrvatska mora neprestano misliti o tome kako da Hrvatska sačuva svoje nacionalno biće te kako opstati u svijetu koji se neprestano mijenja. Te promjene ne možemo ignorirati, niti imamo pravo i mogućnost ustuknuti pred integracijskim sustavima. Matica hrvatska nema namjeru miješati se u nadležnosti vlasti niti osporavati njezine institucije, ali ima pravo iznijeti vlastiti stav o problemima unutar hrvatskoga društva, kao što je pristup europskim integracijama. Matica hrvatska nije opozicijska partija u svojoj zemlji niti netko tko potkopava vlast, ali je ona snaga u hrvatskom društvu koja smatra da ima pravo izreći vlastito mišljenje i stav", poručio je Zidić.
Dane Matice hrvatske u vukovarsko-srijemskoj županiji otvorenima je proglasio Brane Crlenjak, slikar, kipar i medaljer, najstariji član Matice hrvatske u Vukovaru.
Dramski umjetnici Nada Subotić, Nela Kočiš i Vjeko Janković čitali su putopisne priče i crtice Antuna Tomaševića, Adolfa Vebera Tkalčevića, Nikole Pavlinovića, Nikole Andrića, Julija Benešića i Siniše Glavaševića. Izabrani tekstovi koji govore o gradovima i selima te županije, o običajima i spomenicima toplo su prihvaćeni od publike koju su oduševili sjajnom interpretacijom. U programu je nastupio i Crkveni zbor Svete Cecilije Župe sv. Euzebija i Poliona iz Vinkovaca pod ravnanjem Branke Domaćinović.

MOSTAR

Dani MH Mostar

Otkrivanjem spomenika ocu hrvatske književnosti Marku Maruliću, izrađena od istarskoga kamena, na uskrsni ponedjeljak počela je kulturna manifestacija Dani Matice hrvatske Mostar 2005, koja se od 28. ožujka do 15. svibnja u organizaciji Matice hrvatske u Mostaru, održava pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike hrvatske i Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Josip Muselimović, predsjednik Matice hrvatske u Mostaru, službeno je proglasio manifestaciju otvorenom, a spomenik Maruliću, rad kipara Šime Vidulina, otkrili su Ljubo Bešlić, gradonačelnik Mostara, i Josip Urlić, dogradonačelnik Splita. Brzojav potpore čelništvu mostarske Matice uputio je hrvatski predsjednik Stipe Mesić.
Dragan Čović, hrvatski član Predsjedništva BiH, tijekom otvaranja istaknuo je posebne zasluge Matice hrvatske, koja je, kako je rekao, godinama dijelila sudbinu hrvatskog naroda i bila zabranjivana, da bi danas nastavila voditi svoju borbu za kulturnu i opću jednakopravnost, kao izvanstranačka ustanova. Ocijenio je da je ta kulturna manifestacija nadrasla okvire regionalnog značenja te postala kulturni korektiv društvenih zbivanja. Prema Ćovićevim riječima, Matica hrvatska odigrat će i važnu ulogu u približavanju Europi, napose kulturnim i drugim vrednotama hrvatskog naroda kao dijela moderne civilizacije. Srećko Šestan, pomoćnik ministra kulture RH, prenoseći pozdrave ministra Bože Biškupića i hrvatske Vlade, izrazio posebno zadovoljstvo što će se tijekom manifestacije predstaviti gotovo sva područja Hrvatske. Na svečanosti otvaranja o spomeniku Marku Maruliću govorila je dr. sc. Vesna Girardi-Jurkić, ravnateljica Međunarodnog istraživačkog centra za arheologiju Brijuni-Medulin Sveučilišta u Zagrebu te dr. sc. Ljerka Ostojić, članica Upravnoga odbora Matice hrvatske Mostar i prodekanica Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, koja je u ime krovnih tijela Matice hrvatske pozdravila sve nazočne i pritom naglasila da manifestaciju čine programi i ljudi koji su uložili vrijedan dio sebe, svoga znanja i stvaralaštva da bi sve ovo u proteklih šest godina bilo na visokoj razini, ali i sastavnicom izvornoga Matičina poslanja. Vojni orkestar I. hrvatskog gardijskog zdruga Vojske FBiH u prigodnom je programu izveo domoljubne hrvatske koračnice
Nakon otvaranja u velikoj dvorani Hrvatskoga doma Hercega Stjepana Kosače glumci HNK Split izveli su operetu Malu Floramye Ive Tijardovića pod dirigentskom palicom Harija Zlodre, redatelja Ivana Lea Leme. U toj opereti, prvi put u naslovnoj ulozi, nastupila je Sandra Bagarić. U Galeriji Katarine Kosače uslijedilo je otvaranje izložbe Uskrs u godini palače Ede Unkovića, pod pokroviteljstvom Grada Splita i splitske Turističke zajednice, a u povodu 1700. obljetnice grada.
U HNK Mjesec Alabame Bertolta Brechta i Kurta Weilla, po motivima iz Opere za tri groša Bertolta Brechta izveli su Trpimir Jurkić, Arijana Čulina i Hari Zlodre.

Drugog dana manifestacije Dani Matice hrvatske Mostar 2005. bili su u znaku Istre, otvorena je izložba Čarobna Istra, Arheološka, povijesna i kulturna baština Hrvatske, koja je u suorganizaciji Matice hrvatske Mostar, Sveučilišta u Zagrebu - Međunarodnoga istraživačkog centra za arheologiju Brijuni-Medulin i Arheološkoga muzeja Istra iz Pule, održana u Galeriji Aluminij u Mostaru, a sadrži arheološku, povijesnu i kulturnu baštinu Republike Hrvatske. Izložbu je otvorio mr. Mijo Brajković, generalni direktor Aluminija d.d. Vesna Girardi-Jurkić tom je prigodom kazala kako je ovo izložba koja rasponom izložaka povezuje razdoblja tijekom šest tisuća godina civilizacije i umjetnosti u Istri sa sličnim kulturnim i umjetničkim strujama doline rijeke Neretve i Mostara. „Sama arheološka, ali i povijesna i kulturna baština Istre od prapovijesti do novijega doba, obuhvaćena je izložbom te je povezana s djelima suvremene umjetnosti. Ujedno ona ima mjesto ne samo u povijesti Hrvatske nego i europske civilizacije.“ Znanstveni i kulturološki cilj izložbe Čarobna Istra u svom projektnom začetku i izložbenoj srži afirmirao je baštinu od prapovijesti preko antike i ranoga srednjeg vijeka sve do novijeg doba jedne gospodarski i kulturno važne hrvatske regije sjevernojadranskog prostora - Istre, u kojoj su se tijekom tisućljeća odražavali multikulturalni utjecaji. Arheološki i umjetnički artefakti iz kamenoga, brončanog i željeznog doba, Rimskog Carstva, pojave i utemeljenja kršćanstva, seobe naroda, bizantske dominacije i dolaska Hrvata te karolinškog i venecijanskog razdoblja uklapaju nas u kompetativan svijet koji je istodobno bio i aktivan sudionik u stvaranju mediteranske i europske civilizacije.

OSIJEK

Ljudska ispovijed

Đakovački književnik Mirko Ćurić predstavio je svoju novu knjigu Košarkaš na Mjesecu (izdavači osječki i đakovački ogranak Matice hrvatske i Grafika, Osijek) u Osijeku 1. ožujka 2005. u Club-galeriji Magis. O knjizi su govorili Helena Sablić Tomić, predsjednica Matice hrvatske Ogranak Osijek i Goran Rem, osječki književnik. Ulomke iz knjige čitao je glumac osječkog HNK-a Mario Rade. U široj je recepciji Ćurić poznat po knjizi kritika i eseja Strategije sjećanja i zaborava, ali i kao jedan od organizatora Đakovačkih susreta književnih kritičara. Na prošlogodišnjim se Danima Dobriše Cesarića Ćurić predstavio i kao autor zbirke pjesama Odlazak sa sretnih ulica.
U trećem romanu Mirka Ćurića, košarkaškopucačkoj prozi, rekonstruira se jedna tranzicijska i vrlo ljudska ispovijed. Ćurić se odlučuje za «subispovjednu strukturu, za sugestiju autobiografije, te za fabulativni fakticitet koji se stoga oblikuje kao dokumentarna proza». Goran Rem ističe Mirka Ćurića kao vrsna pripovjedača, a njegovu prozu naziva prozom lake ruke. Ističe Ćurića kao «člana prve petorke hrvatskih prozaista koji kao šuter, ali i dodavač, dobro rabi svoju proznu ruku». U svakom od svoja tri romana Ćurić progovara i o odnosu provincije i središta jer "problem u komunikaciji postoji, a meni smeta i ljuti me taj odnos i pogled s visoka", ističe Ćurić. I ovdje tematizira poziciju čovjeka koji živi u Đakovu ili bilo kojem drugom malom gradu.
Mirko Ćurić kao novi predsjednik Slavonsko-baranjsko-srijemskog ogranka DHK-a ističe svojom zadaćom uložiti energiju u povezivanje prostora i ljudi koji obuhvaćaju prostor djelovanja tog ogranka, povećati komunikaciju među njima kako bi u zajedničkoj energiji djelovali u smjeru predstavljanja regionalne književnosti i isticali njezinu snagu spram književnosti metropole. Ističe kako ga smeta dosadašnja nezainteresiranost kolega za zajedničko djelovanje. Svi su naime išli u smjeru individualnoga traženja recepcije u metropoli, a prolazili nezapaženo u svom prostoru djelovanja. Ćurić već godinama decentrira mapu književnih zbivanja u primjeru svoga djelovanja u kulturnom životu grada Đakova pa se nadamo kako će tu svoju energiju prenijeti i na sadašnje svoje šire područje djelovanja.Mirta Bijuković

BJELOVAR

Županijsko vijeće Matice hrvatske prihvatilo je plan rada za ovu godinu te imenovalo članove povjerenstava za povijest, žrtve rata i poraća, izdavaštvo, ekologiju, priredbe i savjetovanja, tradicijsku kulturu te za hrvatski jezik. U ovoj će se godini baviti izdavačkom djelatnošću, izložbama, predavanjima o povijesti, tribinama o hrvatskom jeziku, pjesničkim večerima. Nakon dugih priprema pri kraju su zbornik o bjelovarskoj gimnaziji, zbornik o šumarstvu i knjiga prof. Matote o Šufflayu.
Prihvaćen je prijedlog prof. Mladena Medara o izdavanju županijskoga glasila "Rusan", naslovljena po časopisu bjelovarskog ogranka Matice hrvatske iz 1971. Uređivački odbor čine predstavnici ogranaka, Ante Rade iz bjelovarskoga odabran je za glavnoga urednika, Branko Kreštan za tajnika, članovi uredništva su Marija Knezović, Zvonko Farago iz Garešnice, Vinka Jelić iz Čazme, Vjenceslav Herout, Barbara Delić iz Grubišnoga Polja, i Mladen Medar. Časopis će izlaziti tri puta godišnje u nakladi tisuću primjeraka.
Županijsko vijeće ogranaka Matice hrvatske bjelovarsko-bilogorske županije bit će suorganizator manifestacije Jemeršiću u spomen, koja će se održati u Grubišnom Polju 16. travnja. Ivanu Nepomuku Jemeršiću bit će posvećen okrugli stol, a sva izlaganja bit će objavljena u zborniku radova. Pokrovitelj je Ministarstvo kulture RH. Očekuje se da će sudionici okruglog stola biti: akademik Josip Bratulić, dr. sc. Josip Razum, dr. sc. Đurđica Cvitanović, dr. sc. Agneza Szabo. dr. sc. Mira Kolar, dr. sc. Mirela Skukan-Altić, dr. sc. Eduard Kušen, dr. sc. Đuro Sulimanović i prof. Stjepan Laljak, te drugi stručnjaci.

ČAKOVEC

Na sjednici Predsjedništva Matice hrvatske Čakovec održanoj 23. ožujka prihvaćeno je izvješće o radu za prošlu godinu. Čakovečki je ogranak je u protekloj godini izdao četiri knjige, radilo se na pripremi knjige Putni tovaruš Ane Katarine Frankopan-Zrinski, a u pripravi je i knjiga dr. Đure Blažeke Govori Međimurja. Organizirano je ukupno dvanaest predstavljanja knjiga, između ostalih dr. Zvonimira Bartolića Ivanuša Pergošića Dekretum 1574, knjiga Danijela Kralja, Franje Marciuša, Hrvatskog kajkavskog kolendara, dr. Anđele Frančić o međimurskim prezimenima, predstavljena je edicija Stoljeća hrvatske književnosti, održan susret s Krešimirom Nemecom i dr. Markom Samardžijom, predstavljene knjige Anđelka Vuletića i Đure Vidmarovića, Krešimira Đurića, Drage Bišćana i Vere Zemunić. Održano je nekoliko znanstvenih susreta, između ostaloga posjet delegacije slovačkih Hrvata iz Zakladne škole Najalehovo Bratislava, posjet delegacije Vojnog sveučilišta Mađarske vojske Nikola Zrinski iz Budimpešte, organiziran sat povijesti za učenike osnovnih škola pomurskih Hrvata kod Donje Dubrave, sudjelovanje na međunarodnom simpoziju u Zagrebu i Karlovcu na temu Zrinskih, sudjelovanje na Danima kaniških Hrvata. U protekloj su godini podignute dvije spomen-ploče, dr. Vjekoslavu Bajsiću u Čakovcu i Dragutinu Kaniškom u Donjem Kraljevcu te obilježene obljetnice. Prihvaćeno je i izvješće o financijskom poslovanju za proteklu godinu.

Ogranak Matice hrvatske Čakovec, Nacionalna i sveučilišna knjižnica Zagreb i Zrinski d.d. Čakovec 6. travnja organizirali su u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu predstavljanje Triptiha Zriniane: pretiska Putnog tovaruša Ane Katarine Frankopan-Zrinski, transkripcije Putnog tovaruša Ane Katarine Frankopan-Zrinski i monografije Majka Katarina Zvonimira Bartolića o Ani Katarini Frankopan-Zrinski. O Triptihu Zriniane govorili su akademik dr. Josip Bratulić, dr. Joža Skok, dr. Stjepko Težak, dr. Josip Stipanov, ravnatelj NSK, i dr. Zvonimir Bartolić, autor. Tekstove je čitao Vid Balog, dramski umjetnik. Triptih Zriniane objavljen je u prigodi 380. obljetnice rođenja Ane Katarine Frankopan-Zrinski. Prije dvadesetak godina hrvatski novinar i kolekcionar Gerhard Ledić pronašao je do sada nepoznat kodeks pjesama, koji je u povijest hrvatske književnosti ušao pod naslovom Libar od spominka. Nažalost, dosad nije objavljen. Dio pjesama toga kodeksa pripada Ani Katarini Frankopan-Zrinski, posvjedočujući da ta pjesnikinja ulazi u red najistaknutijih hrvatskih pjesnika sedamnaestog stoljeća. Katarini Zrinski pripisuje se i knjiga gatalica pod naslovom Sibila. Objavljivanjem izvornika i transkripcije Putnoga tovaruša, rezultata rada dr. Zvonimira Bartolića, kao i monografije Majka Katarina istoga autora skreće se pozornost na nezaobilazno značenje te velike žene, patnice i mučenice, najveće hrvatske književnice starije hrvatske književnosti.

ČITLUK

Kao završnu manifestaciju Uskrsa s Maticom u Brotnju (od 18. ožujka do 10. travnja) Ogranak Matice hrvatske Čitluk organizirao je 10. travnja u Galeriji Klub Matice hrvatske izložbu slika akademskoga slikara Antuna Borisa Švaljeka.





U nakladi Ogranka Matice hrvatske Čitluk i UG Cvit Međugorje izašao je travanjski broj časopisa „Cvitak, list za sretno djetinjstvo“.





Runo je naslov nove zbirke pjesama Mate Sušca objavljene u nakladi Ogranka Matice hrvatske Čitluk.


GLINA

O Uskrsu je izašao novi broj glasila Ogranka Matice hrvatske u Glini „Matica glinska“, br. 15, god. VIII, ožujak 2005.





ILOK

U sklopu manifestacije Dani Matice hrvatske u Vukovarsko-srijemskoj županiji, Franjevački samostan Šarengrad i Muzej grada Iloka otvorili su 9. travnja izložbu Blago knjižnice Franjevačkog samostana u Šarengradu – izabrane hrvatske knjige do 1850. Izložena su djela hrvatskih pisaca do 1850. godine. Nakon izložbe, u izložbenom prostoru Poglavarstva Grada, Mato Batorović i Budimir Cvitković predstavili su knjigu Vladimira Zobundžije Ada Šarengradska.
Dr. Ivo Mažuran, član Glavnoga odbora Matice hrvatske i Stjepan Sučić, potpredsjednik Matice hrvatske, predstavili su 11. travnja u Srednjoj školi u Iloku knjigu Spomenica Matice hrvatske Ive Mažurana i Josipa Bratulića.

KARLOVAC

Novi je urednik "Svjetla", časopisa što ga objavljuje karlovački ogranak Matice hrvatske, dr. Vladimir Cvitanović, dok su članovi uredništva Neda Omrčen, Vladimir Peršin, Draženka Polović i Mladen Muić, koji će časopis, kako bi sačuvali identitet grada i njegovih građana, usmjeriti prema Karlovcu i županiji. Namjera im je povezati se s Društvom Karlovčana u Zagrebu te donositi tematske blokove vezane uz kulturu, umjetnost i društvena zbivanja u Karlovcu i okolici.

NOVA GRADIŠKA

Ogranak Matice hrvatske Nova Gradiška na čelu s predsjednicom prof. Vjekoslavom Bagarić, organizirao je 13. travnja u vjeronaučnoj dvorani Župe Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije znanstveno pjesnički skup u povodu 140. obljetnice rođenja Silvija Strahimira Kranjčevića. O temi Glagoljica – općeslavensko pismo govorio je mons. dr. Mile Bogović, biskup gospićko-senjski, a o Biblijskim motivima u poeziji Silvija Strahimira Kranjčevića profesorica Vjekoslava Bagarić iz Gimnazije Nova Gradiška.


OSIJEK

Dvadeset i devetoga ožujka Ogranak Matice hrvatske Osijek i Klub knjižare Nova organizirali su predstavljanje novoga romana Stjepana Tomaša Guslač od marcipana. O knjizi je, u prisutnosti autora, govorila Julijana Matanović, književna znanstvenica i kritičarka, a odabrane je ulomke iz romana o životu Franje Krežme čitala Anita Schmidt, dok je predstavljanje vodio Igor Gajin. Tomašev roman pripada tipičnostima novopovijesnoga romana koji je već niz godina popularan u hrvatskoj književnosti, ali donosi i inovacije.

Treća knjiga Antuna Šundalića Hrvatsko društvo i integracijski procesi, drugi naslov u novopokrenutoj biblioteci osječkoga ogranka Iznovljavanja, predstavljena je 31. ožujka u Klubu knjižare Nova. Riječ je o seriji rasprava o suvremenim procesima globalizacije, njezinim učincima, odnosima matičnih društava, u ovom slučaju hrvatskoga i globalizacije. Uz autora predstavili su je Ivan Cifrić, Ivan Rogić, Pero Aračić i Mirta Bijuković. Ivan Rogić istaknuo je posebnu vrijednost naslova u promatranju hrvatskoga društva kao cjelovita u odnosu prema globalizaciji, ali iz sociološkoga kuta. Antun Šundalić jedini je profesor sociologije na osječkom Sveučilištu J. J. Strossmayera, "što njemu služi na čast, a Sveučilištu na sramotu", naglasio je Ivan Cifrić, dodavši kako autorova knjiga otvara niz pitanja, a hrvatsko društvo prikazuje kao slojevito, kakvo i jest, uza sve nezaobilazne procese bilo kojega društva u svijetu.

Serijal predstavljanja osječkoga ogranka i Kluba knjižare Nova nastavljen je 1. travnja na književnoj večeri s glavnom temom - situacija na današnjoj hrvatskoj časopisnoj i svekolikoj književnoj sceni, kada su urednici i književnici Branko Čegec, Miroslav Mićanović predstavili književne časopise "Quorum" i "Tema“. I Čegec i Mićanović ustvrdili su na početku razgovora nekoliko neprijepornih činjenica vezanih uz današnje funkcioniranje hrvatske časopisne scene. Njezino prilično jadno i bezidejno stanje pripisali su, između ostaloga, i kaotičnomu, inertnom načinu njezina financiranja, u kojemu ne dolazi do istinskoga razlikovanja onoga doista vrijednoga i bezvrijednoga. Kao glavnu slabost i posljedicu takva načina financiranja u kojemu svi, bez obzira na uloženi trud, dobivaju, zapravo, malo, gosti ističu neredovitost njihova izlaženja, koja onemogućava prvi uvjet funkcioniranja bilo kojega časopisa u bilo kojemu kulturološkome kontekstu - kontinuitet izlaženja. Miroslav Mićanović opovrgnuo je glasine o gašenju časopisa „Quorum“, najavljujući novosti u redakcijskome ustroju časopisa pokrenuta polovicom osamdesetih godina prošloga stoljeća. Branko Čegec obrazložio je osnovne koncepcijske smjernice „Teme“, časopisa za knjigu pokrenuta protekle godine. Brojnoj publici najzanimljiviji je dio razgovora bio onaj posvećen temi hrvatskih književnih nagrada i efektu koji prodaja knjiga uz novine na kioskuima na domaću nakladničku i kulturološku scenu.

PULA

U vrlo dobro posjećenu Multimedijalnom centru Luka predstavljena je knjiga mlade pulske književnice Tijane Vukić Lako je postati Jackson. Knjiga, objavljena u izdanju Ogranka Matice hrvatske Pazin, druga je knjiga mlade pulske autorice, prva prozna. Tridesetak kratkih priča-sekvenci obogaćeno je crno-bijelim fotografijama Branislava Danevskog. Daniel Načinović, predsjednik Istarskoga ogranka Društva hrvatskih književnika, predstavio je autoricu i njezino djelo. Mjesta radnje knjige su, kazao je Načinović, »dva grada: jedan veliki i jedan mali, a knjiga se može i ocijeniti i kao proširen splet TV-spotova, koji ulazi u razne interesne i tematske sfere, od erotike do smrti, od uzvišenih motiva do banalnosti i donosi na neki način presliku jedne pulske zbilje. Već sam naslov upućuje na ovaj grad, iznimno sam sretna što sam propisala prozu. Svi znamo tko je Jackson, pulski lutalica, njega stalno viđamo svagdje oko nas, on me jednostavno asocira na Pulu, poput Arene. Jackson je dio paralelnoga života čovjeka, dio neispunjene želje, neizvediva htijenja, neostvarene mogućnosti. No, valja naglasiti da moja namjera nipošto nije bila da ga kompromitiram ili da mu se smijem. Ovom sam knjigom htjela prikazati i situacije koje su me oblikovale“, rekla je autorica. Govoreći o fotografijama koje prate tekst, kazala je da su one tu ako tekst nije dovoljno vizualan.

RIJEKA

Ogranak Matice hrvatske u Rijeci i Akademska mladež 31. su ožujka u prostorijama ogranka održali redovite Razgovore četvrtkom s temom Izjava o stanju hrvatske kulture i nacije. Predavači su bili prof. dr. Josip Jurčević s Hrvatskih studija i prof. Stjepan Šešelj iz „Hrvatskog slova“.

Odjel za more Ogranka Matice hrvatske u Rijeci i Ogranak Matice hrvatske iz Orebića 11. travnja, u zgradi Filodrammatike organizirali su izložbu skulptura u drvu Ivice Bobanović-Ćolić iz Kune. Ivo Maričić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Orebić osvrnuo se na petnaestogodišnjicu djelovanja Ogranka, Frano Vlatković, pjesnik, dopredsjednik Matice hrvatske Orebić, predstavio je svoje pjesništvo, a Vlastimir Vekarić predstavio je pelješka nasljeđa i običaje. U programu su sudjelovali Tomislav Jurjević, načelnik Općine Orebić i Ante Mrgudić, predsjednik Turističke zajednice Općine Orebić. Program je završio zajedničkim domjenkom uz degustaciju vina poznatih peljeških vinogradara.

Ogranak Matice hrvatske u Rijeci i Središnjica predstavili su 12. travnja u velikoj dvorani palače Matice hrvatske knjigu Darka Dekovića Zapisnik misni kaptola riečkoga / Istraživanja o riječkome glagoljaškome krugu. Djelo su predstavili Igor Zidić, predsjednik Matice hrvatske, akademici Eduard Hercigonja i Stjepan Damjanović, recenzenti.

SLAVONSKI BROD

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske u staklenom salonu Kazališno-koncertne dvorane 5. travnja predstavljena je prva zbirka pjesama Brođanke Maje Šoštarić, prošlogodišnje dobitnice druge nagrade za mlade pjesnike na Goranovu proljeću, Stanovnica sna. O poeziji Maje Soštarić govorili su Slavko Mirković, urednik knjige i Mirko Ćurić, književnik, a osim Maje Soštarić svoje su pjesme čitale Barbara Pleić, Ana Barišić i Kristina Kegljen, ovogodišnja dobitnica prve nagrade Goranova proljeća. Program će uveličala mala pijanistica Ana Tekić.

SPLIT

U Galeriji umjetnina u Splitu u organizaciji splitskoga ogranka Matice hrvatske 22. ožujka predstavljeno je idejno rješenje spomen-ploče Vjenceslavu Richteru, koje je izradio splitski akademski kipar Kažimir Hraste. Spomenik je to uglednom arhitektu i umjetniku koji je 2002. preminuo u 85. godini. Predstavljeni portret rađen je od alabastra, koji će naknadno biti izliven u bronci te izložen u Richterovoj kući za odmor u Tribunju. Hraste je načinio binarni portret – lica prema promatraču iz vremena kada je Richter bio najaktivniji te u udubljenom profilu iz vremena uoči umjetnikove smrti. Richter je veoma zaslužan umjetnika za razvoj hrvatskog dizajna i arhitekture, a kao nezaobilazni radovi na predstavljanju portreta u Splitu istaknute su njegove Sistemske slike i Spontani crteži te mape grafika koje su više uspjeha postigle u svijetu nego u nas. O Richterovu životu i radu govorili su mr. Božo Majstorović, ravnatelj splitske Galerije umjetnina, akademski slikar Josip Botteri Dini, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Split, kipar Hraste, Vesna Meštrić, kustosica Zbirke Richter u Zagrebu, i Mile Bastić, publicist i galerist, dugogodišnji Richterov prijatelj, inicijator izrade Richterova portreta. »Riječ je o djelu akademskog kipara Kazimira Hraste koji je Richtera portretirao i tako izveo spomenik što će, vjerujem, slaviti istodobno i Richtera i autora Hrastu, jer uvjeren sam kako je pred nama izvorno rješenje i vrlo dobar portret, Hraste je kipar nepresušne stvaralačke vrulje. Za njega bi se mogla ponoviti Picassova izreka: „Ja ne tražim, ja nalazim'“- rekao je Botteri, a zatim istaknuo kako Hraste dosjetljivim rješenjima ostvaruje svoje skulpture.

SUBOTICA

Izašao je novi broj časopisa za književnost, umjetnost i znanost Ogranka Matice hrvatske u Subotici „Klasje naših ravni“, br. 5 - 6 / 2004.






VARAŽDIN

U povodu 170. obljetnice prve objave Mihanovićeve Horvatske domovine u "Danici" daleke 1835. godine, u Gradskoj vijećnici Lepoglave prigodnom je svečanošću 14. ožujka obilježen Dan Lijepe naše. U skladu s tradicijom, već osmu godinu zaredom svečanost je organizirao lepoglavski Pokret prijatelja prirode Lijepa naša, na čelu s predsjednikom dipl. inž. Krešimirom Marićem. I ove godine na svečanom su skupu dodijeljene nagrade učenicima osnovnih škola iz Lepoglave, Kamenice i Višnjice, koji su napisali najbolje prozne i pjesničke radove s temom domoljublja te zaštite i čuvanja prirode i okoliša. Pozdravljajući nagrađene učenike, njihove mentore i ravnatelje škola, inž. Marić je ujedno podsjetio i na jubilej Pokreta Lijepa naša, 15. obljetnicu uspješnog rada i djelovanja na ekološkom odgoju poglavito mladih naraštaja. U ime Gradskog poglavarstva Lepoglave učenicima je čestitao i dogradonačelnik Josip Paljak, izrazivši zadovoljstvo što je upravo lepoglavska općina središte Pokreta "Lijepa naša". U ime višegodišnjeg sponzora natječaja - Matice hrvatske, nagrađenim je učenicima i mentorima vrijedne knjige iz Matičine biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti, s posebnim posvetama, uručio mr. Ernest Fišer, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Varaždinu. Vrijedne knjige darovao je i Gradskoj knjižnici u Lepoglavi, najavivši da će varaždinski ogranak u svojoj nakladi objaviti zbornik s nagrađenim radovima učenika lepoglavskoga kraja. Zbornik će biti tiskan do kraja školske godine, a u njemu će biti sabrani radovi s lanjskog i ovogodišnjeg natječaja Lijepe naše.

Zejna duša nova je zbirka pjesama Ivanke Kunić predstavljena 17. ožujka u Klubu Europa media u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Varaždini i tvrtke Mini-print-logo iz Varaždina. Riječ je o petoj po redu pjesničkoj zbirci varaždinske pjesnikinje, članice Varaždinskog književnog društva i dugogodišnje prosvjetne radnice, u književnim krugovima poznate posebno po svojim pjesmama na ivanečkom kajkavskom izričaju. Zbirka pjesama Zejna duša, naslovljena prema prvoj pjesmi u njoj, sadrži pet ciklusa, četiri na kajkavštini i jedan na standardnom hrvatskom, s ukupno pedeset i pet pjesama, široke tematike, o čemu je uvodno govorio mr. Ernest Fišer, predsjednik varaždinskoga ogranka i jedan od recenzenata. On je istaknuo da je riječ o zbirci koja na neki način zaokružuje autoričin opus, koji inače čini ukupno čak devet objavljenih knjiga. Rijetki su prosvjetari koji uz svoj odgovoran i zahtjevan pedagoški rad imaju i tako bogato književno stvaralaštvo, i to u poeziji i prozi, kazao je mr. Fišer. Recenzent je Zejne duše i prof. dr. Joža Skok. U njegovu se Kritičkom zapisu o kajkavskoj lirici Ivanke Kunić, objavljenom kao pogovor u knjizi, ističe da autorica ima dva temeljna izvorišta svoje lirike. To su djetinjstvo i zavičaj, što se vidi i u najnovijoj zbirci, u koju je autorica unijela dio svoga ivanečkoga neba, iako tematsko nadahnuće pronalazi i u socijalnoj i u društvenoj i povijesnoj zbilji, kako onoj minulih razdoblja tako i suvremenoj. Knjigu Zejna duša ilustrirao je varaždinski umjetnik Željko Prstec karakterističnim crtežima. Osobne impresije o zbirci iznio je i Dejan Težak, nakladnik, prisjetivši se, kao zaljubljenik u planinarstvo, pjesama kojima je Ivanščica bila nadahnuće. Uz autoricu, stihove je govorila dramska umjetnica Ljiljana Bogojević, a program je vodila Vesna Matišić. U glazbenom dijelu programa nastupili su članovi Komornog pjevačkog zbora KUD-a Rudolf Rajter iz Ivanca, koji su pod dirigentskim vodstvom Vladimira Gečeka otpjevali odabrane kajkavske pjesme iz ivanečkoga kraja, na zadovoljstvo brojne okupljene publike.

VARAŽDINSKE TOPLICE

Ogranak Matice hrvatske Varaždinske Toplice objavio je drugu knjigu niza Radovi, zbornik radova znanstveno-stručnih skupova Matice hrvatske 2001-2003. pod naslovom Kukuljevićevi dani u Varaždinskim Toplicama. Uz Kukuljeviće Sakcinske u zborniku su prikazane osobe važne za kulturnu povijest Hrvatske, koje su životom i radom vezane uz područje Varaždinskih Toplica i varaždinske županije. Isto tako prikazani su i drugi autori te ustanove od posebna značenja za razvoj znanstvenih područja. Tekstove prate odabrani grafički i likovni prilozi. Uz obljetnicu gradova Varaždina, Varaždinskih Toplica i Križevaca obrađene su vladarske povelje koje su utjecale na gospodarsko-društveni i kulturni razvoj tih gradskih područja u varaždinskoj i križevačkoj županiji. Evidentirane prirodne i kulturne osobitosti ovih područja, kao i osebujna toponimija, poticajni su za izradu suvremenih razvojnih projekata. Protekli znanstveni skupovi održani su potporom Ministarstva kulture, Varaždinske županije i Grada Varaždinske Toplice te sponzorstvima privrednika i ustanova. U drugoj knjizi Zbornika objavljeno je sedamnaest radova koji su pojedinačno recenzirani i klasificirani i dva prethodno objavljena rada, što je vrijedna građa, riječi su Božene Filipan, glavne urednice i predsjednice Ogranka Matice hrvatske u Varaždinskim Toplicama, koja je u predgovoru zahvalila i Ministarstvu kulture Republike Hrvatske za godišnje potpore znanstvenim skupovima i za otkup knjiga, a Matici hrvatskoj za stručnu i materijalnu pomoć ovom izdanju.

VIS

Viški ogranak Matice hrvatske i Arheološki muzej Split predstavili su u Muzeju grada Splita zajedničko izdanje pod nazivom Issa. Riječ je o povijesno arheološkom vodiču kojeg je priredio arheolog Boris Cargo, a na predstavljanju, organizaciji Društva Višana i prijatelja otoka Visa u Splitu, osim autora o knjizi je govorio dr. Branko Kirigin. U prvom je dijelu vodiča obrađen povijesni pregled Isse od osnutka grada do 10. stoljeća otkad se, nakon mletačkog pohoda pa sve do renesanse, ne spominje život u gradu, pri čemu je razdoblje od 7. do 9. stoljeća, zbog nedovoljne istraženosti, još uvijek velika nepoznanica. Drugi dio vodiča bavi se spomenicima - zidine, terme, luka, teatar, nekropole, crkvica sv. Jurja... - a treći dio daje uvid u Arheološku zbirku Issa. Na sažet, lagan i prihvatljiv način uz obilje fotografija, ilustracija, mapa,... predstavljene su činjenice o antičkoj Issi što će olakšati obilazak spomeničke cjeline, ali i približiti zbivanja iz davnina koja su pratila Issu od osnutka do vremena kada se polako gubi u povijesnim vrelima.

ZADAR

U dvorani Matice hrvatske 23. ožujka predstavljena je knjiga Pod globalnim šeširom prof. dr. Anđelka Milardovića, pri čemu je autor održao kratko predavanje s temom globalizacije, kojom se najsustavnije bavi u Hrvatskoj, nakon čega su uslijedila pitanja posjetitelja predavanja. Uvodnu riječ dao je prof. dr. Stijepo Obad, koji je naglasio da problem globalizacije vrlo zanima zadarsku publiku. To je četvrto predavanje s temom globalizacije u Zadru u posljednjih godinu dana. Šire naznake fenomena globalizacije dala je dr. Erma Ivoš, koja je ukazala na mnoštvo pitanja koje je globalizacija pokrenula, ističući pritom zasluge prof. Milardovića, koji je hrvatskim čitateljima na nedvosmislen način postavio pitanja o prednostima i izazovima globalizacije. Prof. Milardović naglasio je kako je prvi u Hrvatskoj 1999. objavio zbornik radova o globalizaciji, nakon kojeg je slijedila knjiga Mali leksikon globalizacije, Populizam i globalizacija i Pod globalnim šeširom. Rekao je da taj na prvi pogled jasan pojam do danas nije dobio jedinstvenu definiciju, dapače u literaturi se može naći čak četiri stotine različitih odredba. Milardović je ukazao i na metodološki problem u okviru kojega je temeljni problem globalizam kao paradigma, a globalizacija kao proces nove paradigme.

U izdanju Ogranka Matice hrvatske Zadar objavljen je Rječnik govora mjesta Povljane na otoku Pagu Ante Tičića. Kako autor ističe u predgovoru - malo se koje područje u Republici Hrvatskoj koje je prirodna i demografska cjelina može podičiti heterogenošću govornoga izričaja stanovništva kao što je to otok Pag. Naime, na tom području govori se trima različitim izrazima; na sjeveru otoka od Luna gotovo do njegova središnjeg dijela, mjesta Kolana, govori se čakavicom, u samu gradu Pagu i naselju Košljun cakavicom, dok od naselja Gorice preko Povljane, Vrčića, Stare Vaše, Dinjiške, Vlašića, Smokvice i Miškovića stanovništvo govori štokavskom ikavicom. Na jugozapadnom dijelu otoka Paga dominira mjesto Povljana, gdje se govori ikavicom, vrlo razumljivom i prilagodljivom gotovo svim idiomima današnjega govornog izričaja u Hrvatskoj. Povljana je rimski predijalni toponim iz latinskoga imena Paulus, koji je tu imao svoj posjed. Poslije je toponim pohrvaćen prilagodbom romanskoga dvoglasa. U svjetlu neumoljivosti promjene i nadogradnje živog jezika, a usporedno s time i zbog zaboravljanja starih autohtonih dragocjenih riječi u govoru i pisanju, autor je bio ponukan odati se prikupljanju povljanskih riječi, posebice pazeći na manje poznate i nepoznate riječi, kako bi budući naraštaji znali izvore svoga sadašnjega i budućega govora.
A. Č.-K.