travanj

VUKOVAR

Brojnost događanja

Devetoga travnja u Gradskom muzeju Vukovar, u sklopu obilježavanja Dana Matice hrvatske u vukovarsko–srijemskoj županiji, predstavljena je knjiga Brane Crlenjaka Razvitak vukovarskih ulica u izdanju Gradskoga muzeja Vukovar. Predstavljajući vrijedno izdanje, Zlatko Karač, član stručne komisije za restauraciju i konzervaciju u Vukovaru, istaknuo je kako je riječ o važnoj knjizi za sve Vukovarce i one koji žele upoznati povijest grada na Dunavu. »Knjiga je prvi put publicirana 1975, godine u maloj nakladi, a najveći dio primjeraka nestao je tijekom Domovinskog rata te je iznimno važno što je ovo kapitalno djelo ponovno objavljeno, kako bi bilo dostupno i mladim generacijama«, rekao je Karač, pojašnjavajući kako je reprint knjige koncipiran trodijelno. U prvome dijelu govori se o povijesti urbane cjeline grada do 1975, drugi se dio bavi slojevima arhitekture i stilovima gradnje kuća, a treći sadrži topografsku nominaciju, odnosno imena gradskih četvrti i ulica. Knjiga navodi i niz vukovarskih obitelji (svojedobno su mnoge kuće imenovane po njihovim vlasnicima), a uz pisane podatke objavljeno je i mnoštvo izvornih dokumenata, karata grada i fotografija. Poznati vukovarski slikar, kipar, medaljar i kolekcionar Brane Crlenjak uvrstio je u novo izdanje knjige imena ulica do 1975. godine, no zbog lakšeg snalaženja zabilježena su i imena koja su vrijedila do 1991, a nisu izostavljena ni imena koja potječu iz novije, tragične prošlosti Vukovara, takozvane krajinske ulice, kada su osvajači Vukovara Ulicu Stjepana Radića preimenovali u Puniše Račića, njegova ubojicu. Prva zabilježena nominacija vukovarskih ulica, prema pisanim tragovima, zbila se 1885, a do tada su se, umjesto naziva, između ostalog, rabili kućni brojevi. Nakon toga vukovarske su ulice do Domovinskog rata ponovno preimenovane 1925, 1942. i 1945. godine. Po povratku Hrvata, u poratnom Vukovaru, dugo su trajale žustre rasprave i pregovaranja predstavnika Hrvata i Srba oko imena ulica. Izmijenila su se dva mješovita povjerenstva, tristotinjak je vukovarskih ulica ipak dobilo imena, među kojima su pojmovi Domovinskog rata, ali i oni starije vukovarske povijesti. „Sretan sam što su barem djelomično zadržani i vraćeni stari vukovarski nazivi, koji imaju tradiciju i ljepotu. Nazivi koji su imali logično opravdanje“, rekao je prof. Crlenjak, koji je i sam bio članom jednog od poslijeratnih povjerenstava za preimenovanje ulica. „Nisam povjesničar, niti sam to ikada bio, a knjiga je nastala iz sentimentalne potrebe da zabilježim što se u Vukovaru nekada događalo, rekao je Crlenjak, dodajući kako je umjetnost, prije svega likovna, smisao njegova života te nema dana da nešto ne naslika ili zabilježi. Brojni posjetitelji bili su u prilici pogledati i dvanaest Crlenjakovih slika s motivima vukovarskih ulica, koje svjedoče o snažnoj povezanosti autora s gradom u kojem i danas živi i marljivo stvara. Kao osnivač i sudionik brojnih kulturnih događanja, Crlenjak je jedan od najvažnijih živih simbola Vukovara, poznat i priznat među sugrađanima, ali i daleko izvan grada koji nosi u srcu. Knjigu su predstavili Branko Crlenjak, Ruža Marić, Zdravko Dvojković i Štefica Šarčević.
U Domu kulture Lovas 11. se travnja predstavio Ogranak Matice hrvatske Vukovar, u prigodnom recitalu Vukovarski pjesnici — Darko Dombaj, Rene Matoušek i Ivan Baranjek sudjelovali su Željko Hincak, Lidija Miletić, Štefica Šarčević, učenici Doma učenika u Vukovaru i učenici Gimnazije Vukovar.

Dvanaestoga travnja u Dvorani Pastoralnoga centra Sveti Bono, u sklopu Dana Matice hrvatske u vukovarsko–srijemskoj županiji, održano je predavanje Knjižno blago Franjevačkoga samostana u Vukovaru. U fundusu knjižnoga blaga Franjevačkog samostana u Vukovaru bilo je do Domovinskog rata oko sedamnaest tisuća svezaka, među njima i vrlo vrijedne inkunabule. »Zahvaljujući braći franjevcima iz Iloka i Zemuna, uspjeli smo spasiti oko dvanaest tisuća knjiga koje su u studenom prošle godine uz pomoć Ministarstva kulture vraćene iz Srbije u Vukovar«, rekao je Špehar, dodajući da se među spašenim knjigama nalazi i određen broj inkunabula koje su, kao i dio ostaloga knjižnog blaga, vraćene u lošem stanju. Nakon što se vraćene knjige obnove trajno će biti pohranjene u knjižnici obnovljenog samostana. O nastojanjima da se knjižno blago samostana spasi govorili su fra Marko Kurolt iz Franjevačkog samostana sv. Ivana Krstitelja u Zemunu te gvardijan Franjevačkog samostana u Iloku fra Marko Malović, navodeći kako se među sačuvanim knjigama nalaze i matične knjige Vukovara i Borova. Knjižničar i arhivar Franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda iz Zagreba, fra Vatroslav Frkin, istaknuo je kako je iznimno važno što su spašene knjige iz 17. stoljeća, među kojima ima svjetskih unikata, tiskanih na bosančici. Prema riječima Branke Šulc, pomoćnice ministra kulture RH, nakon vraćanja vrijedna blaga nužno je restaurirati ga i predstaviti javnosti, kako bi širi krug ljudi bio upoznat s vrijednim djelima knjižnice vukovarskoga samostana. Dio fonda izložen je u staklenim vitrinama u Pastoralnom centru, a nakon upoznavanja s njihovim sadržajem brojni su posjetitelji zaključili kako se briga državnih i gradskih vlasti za tako bogato knjižno i kulturno blago svakako isplati.
U Gimnaziji Vukovar 13. travnja predstavljena je knjiga Zvonimira Mrkonjića Međaši — hrvatsko pjesništvo dvadesetog stoljeća. Sudjelovali su Tonko Maroević, Zvonimir Mrkonjić, Tea Benčić. Božidar Boban, dramski umjetnik, interpretirao je izabrane pjesme.Četrnaestoga travnja u Gradskoj knjižnici Vukovar otvorena je Izložba izabranih knjiga Matice hrvatske i najnovijih izdanja Matice hrvatske. Predstavljena su izdanja četrdeset i dvije biblioteke Matice hrvatske, izložena su dvjesto dvadeset i dva naslova, koje Vukovarci rado čitaju, kao i periodična izdanja poput pretiska Danice ilirske, časopisa „Hrvatska revija“, »Kolo"« i novina »Vijenac«, koji su potvrdili vrijednost i bogatstvo Matičina izdavaštva u proteklih 130 godina. Prema riječima akademika Tonka Maroevića, potpredsjednika Matice hrvatske, Matica već desetljećima nastoji književna izdanja oplemeniti dobrim izgledom, što je pridonijelo da knjige budu dobro prihvaćene i rado čitane na cijelome južnoslavenskome prostoru. Maroević je naglasio kako se posebna pozornost posvećuje prevođenju stranih pisaca te zaključio da sve što je dobro prevedeno i prepjevano postaje dijelom hrvatske kulture. Jelena Hekman, glavna urednica, upozorila je da produkcija i prodaja knjiga na kioscima može biti pogubna za mnoge nakladnike, jer se sve manji broj građana odlučuje na kupnju kvalitetnih knjiga u knjižarama. Istaknula je kako mnogi
iznimno vrijedni naslovi ne mogu pronaći put do čitatelja, s obzirom na to da se o njima u javnosti malo zna, a praksa je pokazala da knjiga počinje živjeti tek kada se nađe u knjižnici.
U Dvorani Pastoralnog centra Sveti Bono 15. travnja recital pod naslovom Govorite li hrvatski? održao je Joško Ševo. Susreti s pjesnikom Dragutinom Tadijanovićem održani su 19. travnja u Vučedolu, II. osnovnoj školi Vukovar, Gradskom muzeju i Knjižnici Franjevačkoga samostana. U dva dana boravka u Podunavlju najstariji hrvatski pjesnik Dragutin Tadijanović sudjelovao je na Susretima, gdje su mu poklonici poezije izrazili iskreno poštovanje. Dirljiv doček priredili su mu učenici II osnovne škole Vukovar, gdje su mu djeca spontano donosila netom ubrano cvijeće te mu pružala ruku recitirajući njegove pjesme. Iskreno ganut Tadijanović, koji uskoro proslavlja stoti rođendan, nije skrivao oduševljenje takvim dočekom, a posebno u narodnu nošnju odjevenom djevojčicom Margaretom, koja mu je poželjela dobrodošlicu, a on ju je nježno pomilovao po glavi, rekavši da je divno što se ona zove baš kao i njegova mama. »Osjećam se kao car i kralj u ovoj školi i u Vukovaru, koji mi je u srcu ostao još od ranije, dok sam u njega dolazio, na Dunav«, rekao je Tadijanović. »U Vukovaru sam duže vrijeme boravio sredinom pedesetih godina. Bio sam impresioniran njegovim izgledom, njegovom poviješću, a posebno Dunavom, o kojemu sam mnogo pisao. Sav ovaj put, koji sam danas prošao autom po Vukovaru, tada sam svaki dan propješačio. Sate sam i sate znao provesti na toj čudesnoj rijeci«, prisjetio se mladih dana Tadijanović, dodajući kako ga žalosti današnji izgled Vukovara. U knjižnici Franjevačkog samostana sv. Filipa i Jakova u Vukovaru priređen je susret s pjesnikom, akademikom Dragutinom Tadijanovićem. Tom prigodom Tadijanović je knjižnici vukovarskog Franjevačkog samostana darovao svoju najnoviju knjigu Ostani uza mene, koja je iz tiska izašla prije dva dana. »Riječ je o prvom izdanju prepjeva strane poezije nastalim sredinom 20. stoljeća koji do sada nisu bili objedinjeni u posebnoj knjizi«, kazao je fra Slavko Antunović, vukovarski župnik. Upoznao je Tadijanovića s ratnim stradanjima samostana i Crkve sv. Filipa i Jakova, koje je pjesnik poslije i obišao, posebice se zanimajući za ratnu sudbinu knjižnog fonda samostanske knjižnice. Župnik Antunović podsjetio je kako je, zahvaljujući franjevcima iz Iloka i Zemuna, spašeno oko dvanaest tisuća knjiga iz knjižnice vukovarskog samostana od kojih se četristo knjiga trenutačno nalazi na restauraciji. Tijekom boravka u Franjevačkom samostanu sv. Filipa i Jakova Tadijanović se družio i s Vukovarcima te se rado odazvao molbama da potpiše neke od svojih knjiga.

MOSTAR

Bogatstvo ponude

Filmom Duga mračna noć Antuna Vrdoljaka 29. ožujka premijerno prikazanim u Mostaru nastavljeni su Dani Matice hrvatske Mostar 2005. Taj filmski događaj novost je u programu te manifestacije, a Miljenko Puljić, producent mostarskih Dana, kazao je kako mu je vrlo drago što je ovaj film došao i pred mostarsku publiku, te je izrazio nadu kako će Dani Matice hrvatske u Mostaru svake godine dobiti najbolji film iz Hrvatske.
Mostarsko književno proljeće, književna večer u suradnji s Društvom pisaca u BiH, održana je 31. ožujka u HNK Mostar.
Prvoga travnja na prepunoj je Maloj sceni Hrvatskoga narodnog kazališta Mostar premijerno izvedena predstava Dvije Tene Stivičić, u režiji zagrebačkog redatelja Dražena Ferenčine. Prije početka predstave Tatjana Feher, glumica HNK Mostar, pročitala je ovogodišnju kazališnu poruku u povodu Svjetskoga dana kazališta. Mnogobrojno gledateljstvo vidjelo je vrlo modernu dramu, koja govori o poslijeratnom urbanom mladom naraštaju, obrazovanom, ali bez ikakva cilja u životu.
Na koncertu u Galeriji Kosača 2. travnja djela Ivana pl. Zajca, Josipa Hatzea, Vinka Glasnovića, Giacoma Puccinija, Pietra Mascagnija, Cesara Francka i Georgea Bizeta izveli su Blaženka Milić i Amila Bakšić, sopranistice, Ferdinand Zovko, tenor, uz pratnju Darjana Blaće i Melihe Kolukčija na klaviru.
Dani Zadra u Mostaru, pod pokroviteljstvom Poglavarstva Grada Zadra, započeli su 4. travnja izvedbom kazališne predstave Hollywood, u produkciji Hrvatske kazališne kuće Zadar s Ksenijom Prohaska u naslovnoj ulozi u dramaturgiji Ane Tonković-Dolenčić i režiji Ivana Lea Leme.
U Klubu Calamus 5. travnja održana je jazz večer sa Zdenkom Kovačiček i bendom Black Coffee. Zdenka Kovačiček, s tri desetljeća pjevačke karijere, siguran je pogodak na svakoj smotri bluesa i soula, prisvajali su je poklonici rocka i jazza, a izlazila je i na pozornice glazbenoga teatra. Okupljeni su imali priliku uživati u izvedbama poznatoga splitskog jazz–sastava Black Coffee, a bila je to prva od nekoliko jazz–večeri.
Dva dana poslije koncertom koji je u Mostar donio pravi dalmatinski ugođaj nastavljeni su Dani Zadra u Mostaru nastupom klape Intrade, sastavom Black Coffee i klapom Mendula te s Meri Cetinić, kao posebnom gošćom večeri. Održana je i večer Zadarskoga plesnog ansambla, prepoznatljive i uspješne skupine koja pod vodstvom Sanje Petrovski njeguje suvremeni plesni izraz, te 9. travnja, na zatvaranju Dana Zadra, predstava Robinzon Daniela Defoea, koju je režirao bugarski redatelj Sunniy Sunninski, u izvođenju uglednoga zadarskog lutkarskog ansambla, dobro poznata i Mostarcima. Nositelj organizacije ukupnoga kulturnog programa zadarska je Kazališna kuća. Predstavljanju Zadra u Mostaru pridonio je i nastup na Mostarskom velesajmu, gdje je Zadar imao štand na kojem je pokazao gospodarske, turističke i gastronomske potencijale.
»Neka Requiem bude molitva za preminulog Svetog Oca i naš tihi dar čovjeku koji je cijeloga života brinuo o malim ljudima i sudbini čovječanstva te molio za sve ljude ovoga svijeta Prisjetimo ga se još jednom, zajedno, na Requiemu, njemu u spomen« — bila je to poruka Matice hrvatske u Mostaru, koja je u spomen na lik i djelo velikoga prijatelja hrvatskog naroda, ali i svih drugih naroda u BiH i svijetu, pape Ivana Pavla II, unutar velike kulturne manifestacije Dani Matice hrvatske Mostar 2005. Sedmoga travnja organizirala izvođenje Requiema Wolfganga Amadeusa Mozarta. Nastupili su Sarajevska filharmonije i Zbor Opere Narodnog pozorišta Sarajevo. U tihoj mostarskoj noći, kad su u prozorima mnogih obitelji gorjele svijeće za Svetoga Oca, Matica hrvatska Mostar, Sarajevska filharmonija i Zbor Opere Narodnog pozorišta iz Sarajeva darovali su Mozartov Requiem svima koji su došli u Hrvatski dom hercega Stjepana Kosače, barem se u mislima, još jednom, približiti velikom čovjeku. Došao je i biskup mostarsko–duvanjski mons. dr. Ratko Perić u pratnji suradnika. Izvrsni je Zbor Opere Narodnog pozorišta iz Sarajeva odlično nadopunjavao soliste: sopranisticu Valentinu Fijačko, Violetu Srećković, mezzosopranisticu, tenora Tvrtka Stipića i Ivicu Sarića, bas. Dirigirao je Emir Nuhanović, a publika je maestralnu izvedbu nagradila dugim pljeskom. Cijeli je koncert snimala i Hercegovačka televizija. Mozartov je Requiem Sarajevske filharmonije i Narodnoga pozorišta izveden idućega dana u sarajevskoj katedrali. U mostarskoj je pak katedrali, uz koncelebraciju brojnih svećenika, služena svečana misa zadušnica, rekvijem za Papu.
Bokeljska se mornarica, uz pratnju limene glazbe, 10. travnja predstavila svečanim mimohodom ulicama Mostara. Ispred Hrvatskoga doma hercega Stjepana Kosače Ljubi Bešliću, gradonačelniku Mostara, admiral Bokeljske mornarice predao je raport, zatim je gradonačelnik izvršio protokolarnu smotru, nakon čega je uslijedilo tradicionalno kolo, u koje su ušli admiral, vice–admiral, barjaktari i gradonačelnik Bešlić. U pratnji mostarskoga gradonačelnika bili su i gradonačelnici Splita Miroslav Buličić i Pescare Luciano D'Alfonso, koji se nalaze u posjetu Mostaru, te Ivica Škarić, generalni konzul RH u Kotoru.
Devetoga travnja u Narodnom pozorištu u Banjoj Luci u kazališnoj predstavi Marlene Dietrich, redatelja Ivana Lea Leme nastupila je Ksenija Prohaska, dok su predstavu Pelikani 20. stoljeća odigrali Perica Martinović i Goran Matović na Maloj sceni HNK Mostar. U scenarističkoj montaži fragmenata najeminentnijih pisaca, koji svjedoče o ljubavi, dvoje je glumaca ostvarilo jedinstven ljubavni razgovor, koji se doimao kao konkretan ljubavni dijalog. »Dugo vremena nisam nastupala u Mostaru i moram priznati da mi se za večerašnjeg nastupa vratilo sjećanje na vrijeme prije rata, kada smo u Mostaru igrali predstavu Gala. U Mostaru sam, kao i u svome Dubrovniku, kao doma, ovdje imam mnogo prijatelja, a umalo nisam postala mostarska nevjesta«, kazala je Perica Martinović. »Kao rođeni Mostarac moram priznati da je ovdje svaki put drukčije nastupati, tu je novi prostor, nova je rasvjeta, ali i mnogi ljudi koje poznajem, uživao sam izvodeći ovu predstavu, jer slobodno mogu kazati da je govor koji su pisali velikani 20. stoljeća moj govor«, kazao je Goran Matović.

BELI MANASTIR

U povodu tridesete godišnjice održavanja Baranjske umjetničke kolonije, najpostojanije zavičajne umjetničke manifestacije, Grad Beli Manastir i Ogranak Matice hrvatske Beli Manastir 12. su travnja u predvorju obnovljene belomanastirske kinodvorane organizirali izložbu djela, petnaestak umjetničkih djela i skulptura, nastalih na prošlogodišnjemu sazivu Kolonije, koja se u mnogočemu razlikovala od dosadašnjih, ponajprije po sudjelovanju istaknutih imena suvremene hrvatske i europske likovne scene. U prigodi otvaranja izložbe prof. Julijana Vladetić, predsjednica belomanastirskoga ogranka, istaknula je osnovni cilj — predstaviti (na žalost, malobrojnim) Belomanastircima vrhunska djela, nastala kao umjetničko nadahnuće krasnim baranjskim krajolicima. Odajući priznanje BUK–u, kao jednoj od najvećih baranjskih umjetničkih manifestacija, najavila je uvrštavanje BUK–a u „Godišnjak“ ogranka. Zahvalivši Matici hrvatskoj što je prepoznala vrijednost kolonije, Marko Barišin, predsjednik OO BUK–a, podsjetio je na prošlogodišnja događanja na Topoljskom Dunavcu, popularnom Puškašu, bazi prošlogodišnje Kolonije, koja je bila posve drukčija u odnosu na ranije sazive. „Zahvaljujući skupini mladih umjetnika, Baranjaca na privremenom radu u Zagrebu, Zoranu Paveliću, Kati Mijatović i Ani–Mariji Koljanin, kolonija je poprimila neke nove dimenzije“, istaknuo je, napominjući kako prve stručne kritike više nego zadovoljavaju. Posebno je istaknuo Ivana Kožarića, čije su ga se riječi: »Došao sam umrijeti u ljepoti«, posebno dojmile. »Ostavio nam je u nasljeđe«, nastavio je Barišin, »velik broj djela, skulptura i platna nad kojima se možemo samo zamisliti.« Završavajući pozdravni govor, nije mogao, a da ne spomene sponzore prošlogodišnjeg i dosadašnjih BUK–ova, ministarstvo, Grad Beli Manastir te Općinu Draž, izrazivši nadu da će kolonija u godini jubileja biti na razini dosadašnjih, pa čak i bolja! Stručno mišljenje o izloženim djelima dala je profesorica Marija Medak, karakterizirajući ih modernim, iz kojih je okvira izašao samo Boris Salamaha, ostajući vjeran svojim nadaleko poznatim i prepoznatljivim baranjskim pejzažima.

ČABAR

U Domu kulture 12. rujna u Tršću Ogranak Matice hrvatske iz Čabra organizirao je koncert i predstavljanje kasete i CD–a "Spit se sliše rejč domača".

ČITLUK

U galeriji Matice hrvatske u Čitluku 10. travnja otvorena je izložba hrvatskoga slikara Antuna Borisa Švaljeka. Andrija Stojić, predsjednik Matice hrvatske u Čitluku, zaslužan za program galerije, izložbom nastavlja seriju izlaganja radova profesora koji predaju na Akademiji likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu. Predgovor katalogu koji prati izložbu napisao je fra Vendelin Karačić iz Širokog Brijega, koji ju je i otvorio. Antun Boris Švaljek predstavio se s dvadesetak slika i crteža nastalih ove godine, čiji su lajtmotiv, kao što i sam autor kaže, »krajevi u kojima nikad nisam bio, a i ne mislim ići«. Nazivi slika vedrih boja, Kišna šuma, Dragocjen teret, Nikad nisam bio u Tunisu, Zabranjeni vrt, Očima radosnog djeteta, S puta po Italiji uvela su okupljene u čaroban svijet umjetnika.

ĐAKOVO

Biti i ostati Croata naslov je izložbe Ivana Lackovića Croate, koja je u povodu stote obljetnice smrti biskupa Josipa Jurja Strossmayera otvorena 7. travnja u Spomen-muzeju u Đakovu. Obilježavanje jubileja Strossmayerove smrti upravo Croatinom izložbom ne čudi ako se zna da je dobar dio njegova opusa prožet religioznom tematikom, ali i Đakovom, točnije njegovom biskupskom poviješću. Nakon uvodnih riječi Petra Strgara, ravnatelja Spomen–muzeja o izložbi, kojom je obuhvaćeno tridesetak Croatinih ulja na staklu, govorio je đakovački književni i likovni kritičar Mirko Ćurić. O prijateljstvu s Croatom i njegovu opusu govorio je Drago Marelja iz Zagreba, a izložbu, kojoj su prisustvovali Krešimir Bubalo, osječko–baranjski župan te Zoran Vinković, gradonačelnik Đakova, otvorio je dr. Đuro Hranić, pomoćni biskup đakovački i srijemski. Osvrćući se na umjetnikovo slikarsko stvaralaštvo, naglasio je: „Veliki dio umjetničkog stvaralaštva Ivana Lackovića Croate duboko je prožet religioznim kršćanskim temama. Njegove slike našle su svoje mjesto i u stalnom postavu u Galeriji moderne religiozne umjetnosti u Vatikanu, a 1970. je zajedno s Ivanom Rabuzinom, Mijom Kovačićem i Ivanom Večenajem — prigodom izložbe u rimskom muzeju Palazzo Braschi — bio u privatnoj audijenciji kod pape Pavla VI. Upravo su ta izložba i audijencija imale tako snažan odjek da je Ivan Lacković Croata, iako je već prije toga imao više izložaba na području tadašnje države i u Francuskoj, postao umjetnikom svjetskoga glasa i došao u kontakt s velikanima slikarstva i umjetnosti, s kojima je ostao povezan i surađivao i poslije. Knjižica s tekstom postaja Križnoga puta kojega je papa Pavao VI. na Veliki petak 1976. godine predvodio u Koloseumu bila je oslikana postajama Ivana Lackovića Croate. Lacković se i poslije u privatnim audijencijama susretao s papom Pavlom VI. te s ovih dana preminulim papom Ivanom Pavlom II. Nakon otvaranja izložbe u Spomen–muzeju predstavljena je knjiga Prigodnice biskupu Strossmayeru, koju je priredio Mirko Ćurić, usustavljujući izbor iz brojnih prigodnih riječi, koje su poznati suvremenici Strossmayera upućivali velikom biskupu u povodu njegovih obljetnica, rođendana, velikih dana za Biskupiju... Predgovor u knjizi koju su izdali Ogranak Matice hrvatske Đakovo, Đakovačka i srijemska biskupija, Đakovački kulturni krug i Gradsko poglavarstvo grada Đakova napisao je đakovački i srijemski biskup dr. Marin Srakić. Izražavajući radost i zahvalu izdavačima zbirke biskup Hranić istaknuo je: »Te su prigodnice bile objavljivane u „Glasniku Bosanske i đakovačke biskupije“, koji je Strossmayer pokrenuo 1773, a koji neprekidno izlazi već 133. godinu te je najstariji živući vjerski časopis na hrvatskom jeziku, a drugi po starini od živućih časopisa u Hrvatskoj uopće.« Tekstove nekoliko izabranih prigodnica interpretirao je dramski umjetnik iz osječkoga HNK Vjekoslav Janković. Program je pjesmom uveličao zbor Schola cantorum đakovačkih bogoslova pod ravnanjem mons. Ivana Andrića.

ILOK

U sklopu kulturne manifestacije Dani Matice hrvatske u vukovarsko–srijemskoj županiji 9. travnja u izložbenom prostoru iločkog Gradskog poglavarstva otvorena je izložba Izabrane hrvatske knjige do 1850. iz Samostana u Šarengradu i predstavljena knjiga Vladimira Zobundžije iz Osijeka Ada šarengradska. U staklenim vitrinama izloženo je sedamdesetak djela hrvatskih autora nastalih od kraja 17. stoljeća do 1850. godine, uglavnom zavičajne tematike vezane uz iločko područje. Izložba Blago knjižnice Franjevačkog samostana u Šarengradu ujedno je i uvod u početak obilježavanja 600. obljetnice postojanja Franjevačkog samostana u Šarengradu, koja će se svečano obilježiti u listopadu. Knjiga Vladimira Zobundžije Ada šarengradska obuhvaća povijesni i gospodarski razvoj riječnog otoka (ada) na Dunavu u blizini mjesta Šarengrada na iločkom području, na kojemu su mještani Šarengrada držali stoku na ispaši. Od 1991, iako katastarski pripada Republici Hrvatskoj, na Adi se nalazi vojska Srbije i Crne Gore te je ona još nedostupna Šarengrađanima. Uz autora, o knjizi su govorili i Mato Batorović, ravnatelj iločkoga Gradskog muzeja, župnik i fra Budimir Cvitković, gvardijan Franjevačkog samostana u Iloku, te Lujo Medvidović, književnik i pravnik. Prema riječima Mate Batorovića, knjiga Ada šarengradska nastala je još 1972, ali je »zajedno s Maticom i ona morala šutjeti, da bi progovorila upravo sada na Danima Matice hrvatske u vukovarsko–srijemskoj županiji«.

Sedamnaestoga travnja u dvorani Gradskoga muzeja dr. Stanislav Marijanović održao je predavanje Udio i doprinos Josipa Jurja Strossmayera u prosvjeti i kulturi hrvatskoga naroda.
Nakon razgledavanja izložbe Hrvatska knjiga do 1845. u Osnovnoj školi u Iloku i knjižnici Franjevačkoga samostana 20. je travnja održan susret s pjesnikom Dragutinom Tadijanovićem, Tom prigodom njegove je izabrane pjesme interpretirala dramska umjetnica Nada Subotić.

NIN

U Galeriji Višeslav u Ninu 15. travnja održana je književna večer na kojoj je predstavljen roman pod naslovom Tri dame, čiji su autori Slavko Diklić i Ljubomir Maštrović. O knjizi su govorili prof. Šime Ljubičić i Tomislav Marijan Bilosnić.

NOVA GRADIŠKA

Ogranak Matice hrvatske Nova Gradiška organizirao je 17. ožujka u dvorani Gradske vijećnice predstavljanje knjiga Sto krvavih godina akademika Dubravka Jelčića i Frankfurtska veza prof. Mire Međimorca. Tom su prigodom nakladnik Josip Pavičić i prof. Josip Ostić podsjetili nazočne na obljetnicu potpisivanja Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika i tradicionalno obilježavanje Dana hrvatskog jezika. Budući da je bilo zanimljivih pitanja i komentara, predstavljanje je završilo kao tribina o hrvatskom jeziku i hrvatskoj knjizi.

NOVI MAROF

Ogranak Matice hrvatske Novi Marof i Župa sv. Antuna Padovanskoga organizirali su 10. travnja predstavljanje knjige Mladena Greguraša pod naslovom Što znam o svetim Antunima — Pustinjaku i Padovanskom. Prije predstavljanja održana je sveta misa koju je predvodio otac Đuro Hontić, a u predstavljanju su sudjelovali fra Đuro Hontić, Zlatko Meštrić, predsjednik novomarovskoga Ogranka Matice hrvatske, i autor knjige te franjevačka mladež iz novomarofske župe. Sav prihod od prodaje knjige namijenjen je obnovi kapele u Selniku kraj Ludbrega, rodnom mjestu Mladena Greguraša.

OREBIĆ

Zaprašivanje oznaka naslov je nove zbirke poezije Franje Vlatkovića, izašle ovih dana u izdanju Ogranka Matice hrvatske Orebić.

OSIJEK

Devetoga travnja Udruga hrvatskih branitelja i dragovoljaca Domovinskog rata u suradnji s Ogrankom Matice hrvatske u Osijeku organizirala je u Županji u kinu Mladost izvedbu monodrame Čovik čoviku Darka Milasa, glumca Dramskoga kazališta Gavella iz Zagreba. Autor je predstave Damir Petričević, a režiju potpisuje Zoran Mužić. Riječ je o tragikomičnoj priči, ispričanoj u epistolarnoj formi; korespondenciji dvojice braće, jednoga ekonomskoga emigranta u Švedskoj i mlađega, razvojačenoga branitelja, koji živi u Slavoniji. Priča presijeca na trenutke vrlo lucidno, duhovito, a na trenutke oporo i tužno aktualni društveni trenutak, blisku prošlost i obiteljsku intimu braće.

SISAK

U sisačkom ogranku Matice hrvatske 14. travnja u organizaciji Ogranka i Doma kulture Kristalna kocka vedrine predstavljena je knjiga "Valcer zmija" Ane Brnardić. Za knjigu "Pisaljka nekog mudraca" Ana Brnardić dobila je nagradu za mlade pjesnike na Goranovu proljeću te nagradu Društva hrvatskih književnika Slavić za najbolju prvu knjigu.

ŠIROKI BRIJEG

Ogranak Matice hrvatske iz Širokoga Brijega organizirao je proslavu koja je 14. travnja održana u povodu stote obljetnice smrti Andrijice Sirnića, posljednjega hrvatskog hajduka. U središnjem dijelu proslave, u Kinu Borak, predstavljeni su znanstveni zbornik Andrija Šimić, izuzetna pojava među hajducima, koji sačinjava ukupno dvanaest znanstvenih radova te epske pjesme Andrija Šimić hajdučki harambaša Ivana Mimice, koji je epski obradio i druge velike hajduke poput Stanka Sviličice, Ivana Bušića–Raše harambaše i Mijata Tomića. Radove su predstavili dr. Mijo Milas, po čijoj je knjizi snimljen i dokumentarni film o Andriji Šimiću, a dijelovi kojega su putem petnaestominutnih inserata prikazani i širokobriješkoj publici, Mladen Vuković i Ivica Šušić. »Šimić je prva osoba kojoj je na sudu u Splitu suđeno na hrvatskom, a ne na talijanskom jeziku, što je također njegova pobjeda. Po povratku iz zatvora Splićani su ga nosili na rukama i obožavali. NK Hajduk po njemu je dobio ime i s tim imenom postao slavan hrvatski nogometni klub, pa je Šimić i živi kum Hajduka. Njemu u najskorijem vremenu treba podići i spomenik, jer je on zbilja naš Robin Hood«, rekao je u govoru dr. Mijo Milas.

VARAŽDINSKE TOPLICE

Ove godine Ogranak iz Varaždinskih Toplica obilježava bogatim radnim programom desetu godišnjicu djelovanja, sve u znaku velikih obljetnica hrvatske povijesti i kulture, od kojih izdvajamo 1080. godišnjicu hrvatskoga kraljevstva, 170. obljetnicu hrvatskoga narodnog preporoda i 15. godišnjicu obnovljene Matice hrvatske. Za Varaždinske Toplice posebno su važne i 585. obljetnica osnivanja topličke općine, unutar koje je prije petsto dvadeset i pet godina djelovao u sklopu crkvene župe školnik, te je stoga pred dvadeset i pet ljeta prigodom proslave 500. obljetnice prosvjete i školstva u Varaždinskim Toplicama podignut kompleks Spomen–škole osnovnom školstvu Hrvatske kao pilot–škole za 21. stoljeće, u kojem sada djeluje samo Osnovna škola Antuna i Ivana Kuku1jevića. U desetogodišnjem djelovanju Ogranak je objavio dva zbornika Kukuljevićevi dani u Varaždinskim Toplicama, sa znanstvenih skupova od 1995. do 2003. Javno predstavljanje druge knjige održano je u varaždinskoj Gradskoj knjižnici i čitaonici Metel Ožegović 20. travnja, a 3. svibnja bit će predstavljen u Zagrebu, u Matici hrvatskoj, uz sjećanje na povijesni hrvatski govor u Saboru Ivana Kukuljevića Sakcinskog. U tijeku su pripreme za manifestacije Dana Matice hrvatske, koju će zajednički organizirati ogranci Matice hrvatske varaždinske županije iz Varaždina, Varaždinskih Toplica i Novog Marofa te tradicionalna književna manifestacija Kukuljevićevi dani u Varaždinskim Toplicama.
Tema je ovogodišnjeg znanstvenog skupa Kukuljevićevi dani početkom studenog Hrvatski znanstveni i literarni putopis. Sudjelovanje mogu prijaviti znanstvenici i književnici Ogranku Matice hrvatske Varaždinske Toplice, p.p. 18, s naslovom svoje radne teme i kratkim sažetkom.


VINKOVCI

U dvorani vinkovačkoga ogranka Matice hrvatske 10. su travnja u sklopu manifestacije Dani Matice hrvatske u vukovarsko–srijemskoj županiji mladi vinkovački glumci okupljeni u Udruzi građana kazališta Joza Ivakić odglumili su dvije slike iz predstave Moj grad i ja — Ja i moj grad. Pod ravnanjem Dinke Markasović dramolete Ljeto, gužva, dajte nam vode i Gaboš - Vojna krajina izveli su Marko Antolović, Krešimir Dujmić, Magdalena i Marena Markasović, Jelena Bertić, Tamara Sadrić, Marija Zovko, Vanja Jerković, Stjepan Ćurić, Ivana Rajić i Marija Margetić.

Program Ogranka Matice hrvatske Vinkovci nastavljen je 11. travnja predstavljanjem druge knjige Sabranih djela Dionizija Švagelja pod naslovom Studije. Knjiga, kazao je na predstavljanju urednik prof. Marko Landeka, na pet stotina stranica donosi dvanaest studija Dionizija Švagelja objavljivanih uglavnom u izdanjima vinkovačkog Centra HAZU i osječkoj »Reviji«, a prva je od planirane dvije knjige Švageljevih studija. »Riječ je o izvanredno vrijednim tekstovima književnoznanstvene naravi po kojima se Švagelj prepoznaje u hrvatskoj znanosti i kulturi općenito«, kazala je mr. sc. Ružica Pšihistal, ističući kako se u sadržajnom smislu radovi koje donosi prva knjiga studija pretežito, ali ne i isključivo, bave starijom hrvatskom književnošću u Slavoniji. To su studije koje se temelje se na ključnim odredištima Švageljeva pristupa znanstvenim temama: »radoznalosti istraživača, književno — povijesnoj spremi, poznavanju filozofske problematike i estetičkoj orijentaciji. Također, to su radovi prepuni, mnogima nepoznatih, bitnih i manje bitnih pojedinosti, a osobitost su Švageljeva stila i česte digresije, iz kojih se može štošta naučiti i u kojima se nalaze vrlo dobri smjerokazi za dalja istraživanja«, istaknula je Ružica Pšihistal. U programu predstavljanja sudjelovale su i Snježana Kraljević, koja je govorila odabrane ulomke iz knjige, te mlada gitaristica Anja Tomić, učenica Glazbene škole Josipa Runjanina, dok je poseban osvrt na knjigu, koja pred oči javnosti donosi dio bogata znanstvenog opusa njegova oca, dao doc. dr. se. Dražen Švagelj, predsjednik Ogranka u Vinkovcima, koji je posebno istaknuo predanost Dionizija Švagelja zavičaju i posvećenost proučavanju zavičajnih tema i slavonskih velikana u hrvatskoj književnosti i povijesti.
Filmska večer tijekom koje su prikazani dokumentarni filmovi s temom Vinkovci ratne 1991–1992. održana je 13. travnja u sklopu kulturne manifestacije Dani Matice hrvatske u vukovarsko–srijemskoj županiji u dvorani vinkovačkog ogranka Matice. Prikazani filmovi dio su privatne zbirke predsjednika vinkovačkog ogranka Matice hrvatske i nekadašnjeg gradonačelnika Vinkovaca dr. Dražena Švagelja, a snimljeni su amaterskom VHS kamerom 1991. tijekom svakodnevnih srpskih napada na grad. »Nakon svega što smo prošli ove su slike ostale kao dokument vremena koje se, nadamo se, više nikada neće ponoviti«, rekao je uoči projekcije dr. Dražen Švagelj, dodajući da je kamerom posebice zabilježio razaranja vinkovačke Opće bolnice, »od prvih granata koje su pale na bolnicu do njezina potpuna razaranja«. Kamerom dr. Švagelja zabilježena su i razaranja spomenika kulture u Vinkovcima, kulturnih objekata poput Narodne knjižnice i čitaonice, pri čemu je nestalo i osamdeset i pet tisuća knjiga i originalnih rukopisa vinkovačkih zavičajnih književnika, kasnobaroknih zgrada u gradskom središtu, kao i brojnih obiteljskih kuća i drugih objekata u gradu.

U dvorani vinkovačke Gimnazije M. A. Reljkovića 14. travnja akademik Dubravko Jelčić, Ivana Žužul i Ivana Vrkić predstavili su djela biblioteke Matice hrvatske Stoljeća hrvatske književnosti.
Koncert Kristine Bjelopavlović, klavir, i Branimira Pustičkoga, violončelo, održan je 15. travnja u dvorani Glazbene škole Josipa Runjanina.
Udruga građana Kazalište Joza Ivakić izvela je 17. travnja u dvorani vinkovačkoga ogranka dvije slike iz predstave Moj grad i ja — Ja i moj grad pod naslovom Jesen, kiše, blato, iskopavanja… i Arheologija danas.
Aktualnosti iz hrvatskoga jezika i pravopisa naslov je predavanja dr. Ive Pranjkovića održana 18. travnja u dvorani Gimnazije M. A. Reljkovića.

ZADAR

Četrnaestoga travnja u dvorani Matice hrvatske održano je predstavljanje romana Strah od bliskosti ili Psihologija jednog silovatelja Mirjane Ganza Šarec. O knjizi su govorili prof. Julije Derossi, prof. Ladislav Radulić i autorica. Julije Derossi kazao je kako je roman zapravo proza osoba koje su prikazane u posebnim duševnim stanjima, najčešće traumatskim i tjeskobnim. Samu prozu naziva i pomalo parapsihološkom, u kojoj je glavni lik Olja praćen Svi likovi dani su psihički i karakterno statično i u romanu se brzo saznaje tko je kakve naravi. Ladislav Radulić istaknuo je da je taj roman rijetkost na tržištu, dodavši kako je riječ o temi o kojoj se malo govori, a k tome pisan je ženskom rukom. Roman se sastoji od osamnaest poglavlja koja nisu posložena kronološki, nego je kompozicija mozaička, a knjiga je upotpunjena i s dvadesetak crteža Nine Jerčić.
A. Č.-K.