travanj / svibanj

VINKOVCI

Druženja za sjećanje

U okviru Dana Matice hrvatske u vukovarsko-srijemskoj županiji brojni srednjoškolci, ali i mnogi nešto stariji Vinkovčani, imali su prigodu susresti se s akademikom Dragutinom Tadijanovićem, pjesnikom, koji je 20. travnja, u godini u kojoj slavi svoj stoti rođendan, posjetio i vinkovačku gimnaziju, oduševivši okupljene vitalnošću, izvanrednom snagom duha, srdačnošću i jednostavnošću. »Evo ga, taj sam ja«, uzviknuo je uz osmijeh, kada ga je u pozdravnoj riječi predstavio prof. Stipo Tomić, ravnatelj Gimnazije M. A. Reljković, a u srdačnoj i opuštenoj atmosferi, isprekidanoj toplim pljeskom nazočnih, proteklo je i njegovo obraćanje Vinkovčanima. Prisjetio se Tadijanović i ranijih dolazaka u Vinkovce i ljudi, prijatelja, koji su ga vezali uz grad poput Josipa Bognera, Vladimira Kovačića i Dionizija Švagelja. Poseban je doživljaj bio čuti neke od brojnih poznatih pjesama, u interpretaciji sama autora, uz pojašnjenja o tome kada su, kojim povodom i u kojim okolnostima nastale. Na upit iz publike prisjetio se i susreta s Ivanom Pavlom II, kojemu je darovao uvez s faksimilom pjesme Dugo u noć, u zimsku bijelu noć, napisane 1931, s listom s pjesmom na hrvatskom jeziku u obliku u kojem se objavljuje te listom s prijevodom na poljski jezik. Na susretu je Vinkovčane oduševila i dramska umjetnica Nada Subotić, interpretacijom Tadijanovićevih pjesama u nastupu punu emocija, ponesena druženjem s prijateljem i njegovom poezijom, ali i, kako je istaknula, dolaskom u vinkovačku gimnaziju, čiji je đak i sama bila i iz koje je ponijela vrijedna saznanja i veliku ljubav prema pisanoj riječi i umjetnosti uopće.

Još jedno ugodno druženje u sklopu Dana Matice hrvatske u vukovarsko-srijemskoj županiji Vinkovčanima je pružila gošća iz Babine Grede Ana Verić, istaknuta predstavnica slavonske naive, pučka pjesnikinja i sakupljačica predmeta slavonske tradicijske baštine. Uz program, kojega je osmislio Ivan Petričević, uz interpretaciju poezije Ane Verić i nastup Ženske pjevačke skupine Babogretke 21. travnja, u dvorani vinkovačkoga ogranka otvorena je izložba slika, pregled njezina slikarstva, kojim se intenzivnije bavi od 1957. Na slikarstvo Ane Verić tom se prigodom osvrnuo akademski kipar Antun Babić, potpredsjednik vinkovačkoga ogranka, ističući kako u Slavoniji postoji nekoliko žarišta naivnoga slikarstva, među kojima je i Babina Greda, koja će sigurno biti zapamćena po onome što je tamo ostavila Ana Verić, koja u hrvatsku naivu unosi osobni doživljaj svijeta, maloga svijeta, rodnog joj sela, koje je za nju cijeli svemir, u kojem se nalazi sve što je voljela ili što voli. »U pedesetak godina koliko stvara Ana Verić iznjedrila je mnoga djela, prepoznatljiva kao izvorno njezina, koja se sve vrijeme hrane dubokim doživljajem slavonskoga prostora i ljudi. U svim tim slikama održava se osjećaj za stvarni život, ali i poetska komponenta neke čarolije, koja oplakuje toplinu doma i života. Verićeva nastoji da joj slike budu verističke, ali u to unosi i dah svoje poezije, koja nije samo u opisu stvarnosti, nego je obogaćena intimnim odnosom prema svijetu«, istaknuo je Antun Babić.

U sklopu programa Dana Matice hrvatske 22. travnja u Glazbenoj školi Josipa Runjanina koncert je održao bariton Berislav Puškarić, uz glasovirsku pratnju Marija Čopora.
Udruga građana Kazalište Joza Ivakić u Vinkovcima u dvorani vinkovačkoga ogranka izvela je 24. travnja još jednu koreografiju i priču iz nove predstave Moj grad i ja / Ja i moj grad — sliku Zima i priču Škola iz kafića, prema tekstovima Elvisa Kneza, Frane Sliškovića, Ivone Ratkić i Dinke Markasović, koje je na scenu postavila Dinka Markasović.
Dvadeset i osmoga travnja u vinkovačkoj gimnaziji predstavljeni su časopisi i novine Matice hrvatske, o kojima su govorili urednici. Ivica Matičević, glavni urednik novina »Vijenac«, upozorio je na otvorenu koncepciju »Vijenca«, koji će u budućem razdoblju posebnu pozornost posvetiti ograncima Matice hrvatske. Mladen Klemenčić, glavni urednik »Hrvatske revije«, upozorio je da u vremenu internetkomunikacije »Hrvatska revija« donosi svježe, provjerene i potpisane podatke, što upućuje na vjerodostojnost priloga objavljenih u časopisu, dok je Helena Sablić Tomić, urednica časopisa »Kolo«, ukazala na koncepciju časopisa, koja osim interesa za nacionalnu kulturu i književnost otvara stranice i širem europskom kontekstu kroz tematske blokove i različite kulturoskope (Austrija, Mađarska, Poljska), koji su pronašli stalno mjesto u časopisu.
Dinka Markasović na scenu je postavila predstavu Kazališta Joza Ivakić sliku Heroj ulice i priču Proljeće prema tekstovima Elvisa Kneza, Frane Sliškovića, Ivone Ratkić i Dinke Markasović, koji su 1. svibnja izvedeni u dvorani Matice hrvatske Vinkovci.

Nedjeljko Mihanović, Ružica Pšihistal i Zlatko Tomičić predstavili su 2. svibnja u dvorani Matice hrvatske Vinkovci Izabrana djela II. Proza I. Zlatka Tomičića, objavljena u nakladi vinkovačkoga ogranka, koja je priredio Nedjeljko Mihanović, a likovno opremio Antun Babić. »Kada prikazujemo umjetničku vrijednost Tomičićeva proznog opusa, onda ga najbolje možemo prosuditi kritičkim postupkom, koji je uopćeno izrazio Miroslav Krleža: Talenti se procjenjuju po najvišem dometu, a sve ostalo oko toga samo su hrpe suvišnih riječi. U najboljim svojim djelima Tomičić je doista pokazao da umije umjetnički strukturirati modernu i zanimljivu prozu, koja se uza sve koketiranje s književnim mitovima uobličuje svojim senzibilitetom u duhu stilsko izražajnih strujanja vremena. Ta je proza specifičnim načinom prikazivanja svijeta, koji se artikulira u osebujnim stilskim obrascima sintakse i leksika, oblikovana novim i neponovljivim oblicima ekspresije. Kao analitičar vlastite duše, Tomičić je uspio na svojevrstan način uobličiti bez ikakvih tabua i konvencionalnoga morala unutarnje bujanje vlastitih erotskih poriva i dinamična kretanja svojih duševnih stanja. U sintetiziranju poetskog i proznog izraza on ukida granicu između pjesništva i proze. Dezintegracijom strukture realističkog romana i tradicionalne pripovjedne poetike uspijeva nas magijom riječi uvesti u prostor neslućene imaginacije, u svijet umjetnosti, koji se uobličava iskonskom snagom ekspresije«, rekao je Mihanović.

VUKOVAR

Nepresušno nadahnuće

Izložbom fotografija Suzane Pranjković Put, otvorenom 21. travnja u Obrtničkom domu u Vukovaru, nastavljen je program Dana Matice hrvatske u vukovarsko-srijemskoj županiji. O izložbi slika koje govore o putovanju mjestima Istre, Dalmacije i Istočne Slavonije govorili su Suzana Pranjković, Dražen Bota i Antun Smajić.

U dvorani Pastoralnoga centra Sveti Bono 23. travnja ogranak Matice hrvatske u Vukovaru i Franjevački samostan predstavili su zbornik radova prošlogodišnjega, 4. međunarodnoga znanstvenog simpozija Pasionska baština Vukovar 2004. Muka kao nepresušno nadahnuće kulture — Vukovar kao paradigma Muke. Zbornik su predstavili mr. sc. Jozo Čikeš, urednik, dr. sc. Anica Bilić te fra Zlatko Špehar. Zbornik radova šarolik je, detaljan i opsežan pregled slojevitosti pasionske baštine Vukovara, ali i prikaz genocida, ekocida te kulturocida počinjena u Vukovaru tijekom Domovinskog rata. Sadržajno višeslojan, prikazuje povijesna razdoblja Vukovara od nastanka i razvoja do danas.

Dokumentarni film Bogdana Žižića Vanja Radauš prikazan je 26. travnja u dvorani Pastoralnoga centra Sveti Bono. Vanja Radauš (Vinkovci, 1906 — Zagreb, 1975), dugogodišnji profesor Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, voditelj Majstorske radionice, pjesnik izrazite političke osjetljivosti, likovni umjetnik, autor je brojnih ciklusa bogata, istraživanju sklona i estetskim dosezima rijetko zanimljiva kiparskog djela u nas. Stalno u istraživanju mogućnosti materijala, istraživao je u strukturi, formi, pokušao vidjeti što znače dimenzije, a što lirsko nadahnuće u oblikovanju kiparskog materijala. Duboke i silovite nemire strastveno je unosio u ta istraživanja ostvarivši djelo koje je uvažavalo modernitet i s njim bilo moguće. O filmu i umjetničkom djelu Vanje Radauša govorili su suvremenici Antun Babić, kipar, dr. sc. Dražen Švagelj, predsjednik vinkovačkoga ogranka, Željka Čorak, članica Glavnoga odbora Matice hrvatske i prof. Štefica Šarčević, predsjednica vukovarskoga Ogranka.
Hrvatski jezik u dvadesetom stoljeću naslov je predavanja koje je u organizaciji vukovarskoga ogranka Matice hrvatske prof. dr. Marko Samardžija 28. travnja održao u vukovarskoj Gimnaziji.
Tridesetoga travnja u dvorani Pastoralnoga centra Sveti Bono predstavio se Ogranak Matice hrvatske iz Križevaca. Renata Husinec, predsjednica ogranka, autorica tom prigodom postavljene izložbe knjiga, govorila je o petnaestogodišnjoj djelatnosti ogranka posebno se osvrnuvši na izdavaštvo. Predstavnici križevačkoga ogranka, uz prof. Šteficu Šarčević, predsjednicu Matice hrvatske u Vukovaru, Renata Husinec, predsjednica, dr. Franjo Husinec, član Časnoga suda Matice hrvatske, Jasna Mandić, tajnica ogranka, te Vlatka Raguž i Lijerka Končura, članice Upravnoga odbora, zapalili su svijeće kod Križa i na vukovarskom groblju te posjetili Ovčaru. Recital Križevci u hrvatskoj književnosti izveli su Dijana Katalinić, Marija Fabijan, Martina Plavšić i Ivan Štiponja, učenici Gimnazije Ivana Zakmardija Dijankovečkog, čitajući putopisno prozne tekstove A. G. Matoša, Mirka Bogovića, Kvirina Vidačića, Milutina Urbanija, Miroslava Vaupotića i Dunje Detoni Dujmić. U Crkvi sv. Filipa i Jakova u čast Dana grada Vukovara, koji se obilježava 3. svibnja, održan je koncert Gradskoga puhačkog orkestra iz Križevaca, pod ravnanjem Marija Komazine, koji je izveo skladbe glazbenih velikana iz zemlje novoizabranoga pape Bacha, Händela i Brucknera, a na kraju su, kao dodatak, na veliko zadovoljstvo publike, izveli nekoliko tradicionalnih hrvatskih skladbi. Fra Zlatko Špehar, gvardijan, biranim se riječima zahvalio glazbenicima i križevačkom ogranku Matice hrvatske te ih zamolio da se upišu u samostansku knjigu. Renati Husinec i Domagoju Husincu, predsjedniku križevačkoga orkestra, u znak zahvalnosti darovao je zlatni križ i medaljicu samostana. Sudionici vukovarskih Dana iz Križevaca razgledali su samostan i Muzej grada, posjetili znameniti lokalitet Vučedol i Ilok.
U Domu kulture Lovas Nedjeljko Mihanović i Andrea Pavlić predstavili su 3. svibnja biblioteku Matice hrvatske Stoljeća hrvatske književnosti. Izabrane tekstove interpretirali su dramski umjetnici Vjeko Janković i Nela Kočiš.

ČAKOVEC

U dvorani Doma sindikata u Čakovcu 29. travnja predstavljeno je divot-izdanje Triptih Zriniane, pretisak originalnog Putnog tovaruša Ane Katarine Frankopan-Zrinski, transkripcije Putnog tovaruša na suvremeniju grafiju Ane Katarine Frankopan-Zrinski i monografije Majka Katarina. Sve tri knjige za tisak je priredio dr. Zvonimir Bartolić, koji je i autor studije o Ani Katarini Frankopan-Zrinski, najstarijoj poznatoj hrvatskoj pjesnikinji, za svoje vrijeme iznimno obrazovanoj. Putni tovaruš nakon autoričine smrti 1673. doživio je još dva izdanja 1687. i 1715. u Ljubljani, što govori da je tada bio popularan molitvenik. Triptih izlazi uz 380. obljetnicu rođenja prve hrvatske pjesnikinje. Triptih Zriniane predstavili su, u organizaciji Matice hrvatske u Čakovcu, dr. Joža Skok, dr. Stjepko Težak, dr. Josip Stipanov, ravnatelj NSB i dr. Zvonimir Bartolić. U programu su nastupili prof. Vladimir Mihaljević uz glasovirsku pratnju Josipa Mihaljevića te mješoviti zbor Bašćina Društva prijatelja glagoljice iz Zagreba pod ravnanjem dr. fra Izaka Špralje, dok je stihove govorila Aleksandra Ličanin.

ĐAKOVO

Dvadeset i drugoga travnja u Gradskoj knjižnici i čitaonici u Đakovu održana je književna večer na kojoj je predstavljena knjiga "Osluškivanje anđela" požeške knjižnice Lane Derkač. Gost tribine bio je književnik i kritičar Davor Šalat, voditelj Mirko Ćurić, a organizatori Gradska knjižnica i čitaonica te đakovački ogranak Matice hrvatske.

U povodu 190. godina rođenja biskupa Josipa Jurja Strossmayera i sto godina od njegove smrti Ogranak Matice hrvatske Đakovo objavio je u biblioteci Strossmayerova godina drugo izdanje knjige Sastanak vila na Velebitu, u Trnavi i Đakovu… Ilije Okrugića — Srijemca. Ilija Okrugić Srijemac zaređen je 1850. u Đakovu, kao prvi svećenik kojega je zaredio biskup Strossmayer. Jedan je od produktivnijih hrvatskih autora 19. stoljeća surađivao je u mnogim časopisima i napisao je veliki broj prigodnica Strossmayeru. Zbirku pjesama Sriemska vila objavljuje 1863. Ispjevava i svojevrsne stihovane recitale, scenske slike, odnosno kako ih naziva, pastirske razgovore. Objavljuje igrokaze Saćurica i šubara ili Sto za jedan, Šokica. Sastanak vila... koji je 1888. zaplijenjen i uništen. Sačuvan je samo jedan primjerak. To djelo nikada nije doživjelo čitateljsku recepciju i nije javno izvedeno. U povodu velikih obljetnica biskupa Strossmayera Ogranak Matice hrvatske Đakovo odlučio je objelodaniti knjigu. Knjigu koja opravdava poslovicu kako i knjige imaju svoju sudbinu baš kao i ljudi, i potvrđuje slavnu Bulgakovljevu rečenicu iz romana Majstor i Margarita kako »rukopisi ne gore«.

ILOK

Program Dana Matice hrvatske u vukovarsko-srijemskoj županiji nastavljen je 20. travnja kada je održan susret Dragutina Tadijanovića s učenicima Osnovne škole u Iloku. Dragutin Tadijanović tom je prigodom razgledao izložbu hrvatskih knjiga do 1845. i upisao se u školsku spomenicu te spomen-knjigu Franjevačkoga samostana.
U Osnovnoj školi Ilok, u sklopu obilježavanja Dana Matice hrvatske u vukovarsko-srijemskoj županiji, 26. travnja predstavljena je biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti. Ivana Klinčić i Vladimira Rezo predstavile su posjetiteljima tu Matičinu biblioteku, dok su izabrane ulomke interpretirali Nela Kočiš i Vjeko Janković.
Programom obilježavanja Dana Matice hrvatske vukovarsko-srijemske županije 29. travnja u izložbenom prostoru Gradskog poglavarstva u Iloku predstavljene su novine Matice hrvatske »Vijenac« i biblioteka Vijenac. Prof. Ružica Černi, kustosica Muzeja grada lloka, autorica je tom prigodom postavljene dokumentarne izložbe odabranih brojeva Matičina lista »Vijenac« 19. i 20. stoljeća s posebnim naglaskom na veze Iloka i Matičina časopisa.

KARLOVAC

Predstavnici Ogranka Matice hrvatske Karlovac sastali su se s članovima Kluba Karlovčana kako bi predstavili svoj rad i dogovorili buduću suradnju. O aktivnostima ogranka u Karlovcu govorili su prof. Ivan Jurković i mr. Zvonko Gerber te predstavili više od pedeset naslova objavljenih u karlovačkom ogranku. O planovima vezanim uz časopis »Svjetlo«, koji redovito izlazi s četiri broja godišnje od 1990, govorio je dr. Vladimir Cvitanović. Tristotinjak članova, koliko broji Klub Karlovčana, pozvano je na suradnju s Maticom, kako bi se još više osnažila povezanost s rodnim gradom.

U prepunoj dvorani Gradskoga kazališta Zorin dom predstavljena je knjiga Karlovčanina Ljudevita Jonkea "O hrvatskom jeziku", objavljena u sklopu znanstvenoga projekta istraživanja Hrvatski jezik u 20. stoljeću. Zbirka je to zapisa o hrvatskom jeziku (dvjesto i sedamnaest tekstova), koje je akademik Jonke objavljivao u tada najvažnijem kulturnom hrvatskom časopisu »Telegram« od 1960. do 1968. kao urednik rubrike Jezik današnji. »Svaki razgovor o hrvatskom jeziku itekako je potreban, posebno mladim ljudima, pogotovo danas kada u govor sve više ulaze engleske riječi i kada je nužno očuvati pravilnost i čistoću hrvatskoga jezika«, rekla je u povodu predstavljanja knjige Neda Omrčen. Ta je knjiga vrlo važna za proučavanje hrvatskoga jezika u prošlom stoljeću, jer Jonke progovara o važnosti očuvanja hrvatskog jezika, njegove ljepote, jednostavnosti, čistoće. Isticao je nužnost određivanja kriterija vrednovanja jezika, besmislenost kompliciranja jezika, isticao samosvojnost hrvatskoga jezika, važnost poštivanja narodnoga, uporabu jasnoga književnog jezika u govoru i pismu. To su samo neke od teza koje Jonke zastupa i na kojima temelji i buduću izdavačku djelatnost, ali i rad na Odsjeku za kroatistiku na Filozofskom fakultetu, gdje je osnovao Katedru za hrvatski standardni jezik, rekao je Ivan Marković, priređivač knjige. Uz njega, o knjizi i njezinoj važnosti na predstavljanju 2. svibnja govorio je prof. dr. Marko Samardžija, voditelj projekta Hrvatski jezik u 20. stoljeću, u sklopu kojeg je izdana Jonkeova knjiga. Ante Selak, izdavač i urednik knjige, naglasio je kako je knjiga izdana u vrijeme letargije, kada se kulturne institucije bave same sobom, a ne rade na njegovanju književnog hrvatskog jezika. Vrijednost knjige istaknuo je i prof. dr. Ivo Pranjković, autor predgovora knjige. Neda Omrčen iz karlovačkoga Ogranka Matice hrvatske naznačila je važnost rada Ljudevita Jonkea, predsjednika Matice hrvatske u burno vrijeme od 1970. do 1972, kada se zalagao i isticao odgovornost u očuvanju jezika.

KORENICA

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske iz Korenice i Narodne knjižnice općine Plitvička Jezera 20. travnja održana je književna tribina Stoljeća hrvatske književnosti. Na tribini u Ugostiteljsko-turističkoj školi nastupili su akademik Dubravko Jelčić i dr. Nedjeljko Mihanović, a dramski umjetnik Joško Ševo kazivao je odabrane tekstove te Matičine biblioteke.

MAKARSKA

Na Razgovorima u Matici 19. travnja u Gradskoj vijećnici s temom "Turizam, globalizacija i osobnost" dr. Ivo Dužević i Josip Botteri Dini, akademski slikar i predsjednik splitskoga Ogranka Matice hrvatske, predstavili su predavača, stručnjaka s područja otočkoga turizma i pisca knjige Maritimna turistička Hrvatska mr. sc. Darka Vlahovića. Vlahović se, progovorivši uvodno o fenomenu i temeljnim obilježjima turizma, osvrnuo i na baštinu, prosperitet, razvojne nade, suvremenu svijest i moderni turizam. Turizam je najproturječnija pojava jer zadovoljava primarne antropološke i psihosomatske potrebe, ali istovremeno može posve degradirati pojedinca. Također može djelovati kao faktor razvoja, ali i kao faktor nazadovanja nekoga područja, naglasio je. Upozorio je pritom na ekspanziju i ubrzanu betonizaciju mnogih, pa i makarskih prostora, kojima je usmjerenost na masovnost u mnogočemu dokinula privlačnost i vrsnost turističke ponude.

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Makarska 18. travnja održano je u Gradskoj vijećnici predstavljanje knjige "Predsjednik" dr. Zdravka Tomca. Okupljene je pozdravila Ankica Ravlić, a u ime nakladnika okupljenima se uvodnim riječima obratila Maja Freundlich. Rečenicom »Borba za prošlost uvijek je borba za budućnost«, navedenom na početku knjige, želio sam se suprotstaviti krivotvorinama koje naš ponos žele pretvoriti u našu sramotu, a Franju Tuđmana u kriminalca i zločinca, istaknuo je dr. Zdravko Tomac navodeći da je knjigu pisao iskreno i istinito, a potaknule su ga riječi majke njegova studenta iz Vukovara kako će tuga onih koji su izgubili najmilije u ratu biti još veća ako se ne sačuva nezavisna Hrvatska, za koju su branitelji položili živote. »Htio sam napisati istinu o prošlosti da bih se suprotstavio projektima koji nam se sustavno nameću kao naša budućnost. Brzo će se Hrvatsku pokušati privoljeti da se obnovi plan Z4, koji tzv. Srpsku krajinu nameće kao autonomnu ili federativnu jedinicu unutar Hrvatske. Od Hrvatske kao nacionalne države želi se stvoriti građanska država u kojoj će izražavanje domoljublja biti proglašeno nečim konzervativnim, što se ne uklapa u trendove koje nameću dekadentni globalni sustavi«, naglasio je Tomac. U nastavku je bilo riječi o nezadovoljstvu branitelja i nekim potezima Vlade, a dr. Tomac odgovarao je i na pitanja iz publike.

METKOVIĆ

U organizaciji Matice hrvatske u Metkoviću i Gimnazije Metković 19. travnja u Gradskom kulturnom središtu predstavljena je zbirka haiku poezije pod naslovom Neretva Ivana Nadila, koju je protekle godine objavio Ogranak Matice hrvatske iz Metkovića. Dvadeset i četiri pjesme u zbirci prate prigodne fotografije istog, pa je uz predstavljanje poezije otvorena i izložba fotografija koja se sastoji od dva ciklusa nazvana Neretva i Utihe, koju je otvorio prof. Ante Brečić, predsjednik ogranka, a o autoru, korčulanskom Neretvljaninu Ivanu Nadilu, govorila je prof. Ivanka Ujdur. Izložba je postavljena tako da svaka fotografija odgovara jednoj haiku pjesmi, čiji se stihovi nalaze i u potpisu fotografije. Na izloženim fotografijama kroz objektiv Nadilova fotoaparata zabilježeni su detalji svakodnevnoga života koje on vidi i doživljava na samo njemu svojstven način. Svečanost je uz sjetan dalmatinski napjev uljepšala klapa Opuzen.

NOVSKA

Šesta zbirka poezije novljanske pjesnikinje Višnje Lovrić-Mencej Poruke vjetra, tiskane u nakladi Ogranka Matice hrvatske Novska, predstavljena je 26. travnja u organizaciji novljanskoga ogranka Matice hrvatske i Gradske knjižnice i čitaonice Ante Jagar. Predstavljanje je otvorio Petar Klasan, mladi novljanski pijanist, koji je na državnom natjecanju u Dubrovniku osvojio prvu nagradu u svojoj izvođačkoj klasi. Odsvirao je kompozicije Roberta Schumana Kinderszenen op. 15, a na kraju Etidu op. 72. br. 2 u g-molu Moritza Moszkowskog. Okupljene je pozdravila Darija Jež, ravnateljica knjižnice, a u ime Ogranka pozdravne je riječi uputila prof. Olgica Suknjaić, urednica biblioteke Zavičajni pisci, koja je okupljene upoznala s bogatim i raznovrsnim programom nakladničke djelatnosti ogranka. Mr. sc. Duško Lončar, urednik zbirke, govorio je o motivu vjetra u opusu pjesnikinje s posebnim obzirom na motivsku građu zbirke. Nadahnuti pogovor zbirci dr. sc. Katice Čorkalo Jemrić, recenzentice, bio je uporište znanstveno utemeljenoj usmenoj estetskoj prosudbi; ona je završila predstavljanje riječima: »Ne sumnjamo da će i Poruke vjetra naći svoje poštovatelje, jer je i tu suptilnim sredstvima i nijansiranom retorikom ispjevan senzibilitet suvremenoga čovjeka, nesigurna u svijetu i sputana složenom i zahtjevnom zbiljom, koja uglavnom nije po mjeri nesavršenih smrtnika.« Taj kulturni događaj bio je dio programa obilježavanja desete obljetnice redarstvene akcije Bljesak, koja je za integraciju hrvatskog prostora imala sudbonosno značenje.

OSIJEK

Skriveni duh Iloka naslov je knjige priča i legendi Bogdana Mesingera objavljene u suizdanju Ogranka Matice hrvatske u Osijeku i Muzeja grada Iloka, koja je 27. travnja predstavljena u Društvu hrvatskih književnika u Zagrebu. Na predstavljanju su sudjelovali dr. sc. Helena Sablić Tomić, predsjednica osječkoga ogranka, Mato Batorović, ravnatelj Muzeja grada Iloka, Bogdan Mesinger, autor, Suzana Nikolić, dramska umjetnica, i Stjepan Čuić, moderator. »Riječ je o žanrovskoj montaži legendi o stvaranju svijeta, kratkih priča iz svakodnevice i autorovih prisjećanja na vlastite dane odrastanja«, naglasila je književna kritičarka Helena Sablić Tomić. Prema njezinim riječima, autor koji primarnu egzistenciju ostvaruje u Osijeku, pišući o Iloku na nekoliko mjesta u knjizi i sam priznaje da Ilok plijeni njegovu pozornost u tolikoj mjeri da mu ne dopušta da od njega odustane. Nazivajući Mesingera »senzibilnim i filigranski osjetljivim autorom te privatnim kroničarom i biografom Iloka«, ona je ustvrdila da on skriveno traga za svojim podrijetlom. Njegova najnovija knjiga, u kojoj se isprepleću ljudi, prostor, intimni zapisi, javni razgovori, zbilja i fikcija obogaćena je razglednicama staroga Iloka i slikama iz obiteljskih albuma.
U organizaciji Odjela za zdravstvenu kulturu osječkoga ogranka Matice hrvatske 28. travnja prof. dr. Pavo Filaković, predstojnik Klinike za psihijatriju KB Osijek i profesor Medicinskog fakulteta, održao je predavanje Depresija danas i sutra. Posljednjih desetljeća broj depresivnih osoba raste i sada se procjenjuje da je desetina svjetskog stanovništva oboljela od te bolesti. Prema podacima SZO-a, depresija je na četvrtom mjestu javno zdravstvenih problema, u žena na drugom, a procjene su da će za desetak godina depresija biti na prvome mjestu svjetskih zdravstvenih problema, posebice u žena. Od depresije obolijevaju sve mlađi ljudi, a osim nasljednoga, ključni su vanjski faktori, način života i stres, koji je okidač za tu bolest.
Osječki ogranak Matice hrvatske 29. travnja organizirao je predstavljanje zbirke poezije za djecu Lav u suncu autorice Slavice Brinzej, pjesnikinje iz Slavonskoga Broda. Predstavljanje zbirke održano je u čitaonici Osnovne škole Jagode Truhelke.

SARAJEVO

Međunarodni simpozij Filozofija, znanost, religija održan je od 20. do 23. travnja u Sarajevu, u organizaciji Odjela za filozofiju Matice hrvatske, sarajevskoga Filozofskog društva Theoria, Filozofskog fakulteta Sarajevskoga sveučilišta, Matice hrvatske u Sarajevu, Vrhbosanske katoličke teologije iz Sarajeva i sarajevskog Hrvatskog kulturnog društva Napredak. Na simpoziju su sudjelovali znanstvenici i filozofi iz Hrvatske, Italije, Švicarske, Austrije. Njemačke, Slovenije i Bosne i Hercegovine. Filozofi i znanstvenici tijekom tri dana raspravljali su o pitanjima slobodne volje, Bogu i metafizici u Avicene i Tome Akvinskoga, arapskim mislima u filozofiji Hermana Dalmatina, problemima dvostruke istine u Georgiusa Raguseusa, o filozofiji i religiji u Apokalipsi J. Derridaa, ideologizaciji i politizaciji religije i znanosti te ostalim filozofsko religioznim temama...

Monografija Mirka Marjanovića Fra Petar Perica Vidić u izdanju Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine predstavljena je 26. travnja u Matici hrvatskoj, gdje je iste večeri otvorena i izložba Vidićevih slika. Riječ je o drugom, proširenom izdanju reprezentativne monografije o slikaru fra Petru Perici Vidiću (Sarajevo, 1938), koja na tristo trideset i tri stranice donosi više stotina slikovnih reprodukcija, mahom prirode i krajolika te tekstove deset studija o njegovu slikarstvu, osam tekstova kritike, biografiju, popis samostalnih izložbi i bibliografiju radova o Perici Vidiću. O monografiji govorili su književnik Mirko Marjanović, urednik, te dr. Sadudin Musabegović i Vefik Hadžismajlović, recenzenti, iz Sarajeva. Opisujući Vidićevu umjetnost Marjanović je podsjetio na autorovu tvrdnju da je umjetnost most između neba i zemlje te je kazao da je od sredine devedesetih s Vidićevim opusom nestala drama poteza, zavladao mir te je na likovno jednostavniji način dosegnut bitak stvari. Recenzenti su naglasili obilje i vatromet kolorizma Perice Vidića. Musabegović Vidićevu umjetnost smatra nekom vrstom mise, dok je Hadžismajlović ocijenio da u galeriji likova bosanskohercegovačkih slikara — franjevaca, među kojima su mnoga istaknuta imena, fra Petru Perici Vidiću pripada istaknuto mjesto. Fra Petar Perica Vidić pripada franjevačkoj zajednici Bosne srebrene u Sarajevu, u kojoj je obavljao mnoge dužnosti. Od 2000. predsjednik je Matice hrvatske u Sarajevu.

SENJ

Nizom kulturnih i društvenih događaja svečano je proslavljen Dan grada Senja, odnosno sv. Jurja, zaštitnika grada Senja. Na blagdan održana je svečana procesija ulicama grada i euharistija u katedrali koju je predvodio Mile Bogović, biskup gospićko-senjski, s Milom Čančarom, župnikom i dekanom senjskim, mr. Tomislavom Rogićem, župnikom i dekanom ogulinskim, te više svećenika. Procesija se formirala na Pavlinskom trgu, a u njoj su, uz brojne Senjane, sudjelovali i mladi u uskočkim odorama, barjaktari kao i katedralni zbor i gradska limena glazba pod ravnanjem Ivana Prpića Špike. Dvadesetoga travnja u organizaciji senjskoga Ogranka Matice hrvatske i Sakralne baštine iz Senja organizirano je predstavljanje triju knjiga u Velikoj vijećnici na Trgu Cilnica. Uz predstavljanje zbirke poezije Poniranje pjesnikinje Nade Barac-Jelčić, knjigu Biskupije senjska i modruška u XVIII. stoljeću Josipa Burića predstavio je biskup Mile Bogović. Prof. Darko Nekić, kustos u Gradskom muzeju u Senju, predstavio je četvrtu knjigu iz priloga za povijest Like Emanuela Sladovića, pretisak iz 1856, Povesti biskupijah senjske i modruške ili krbavske.

SLAVONSKI BROD

U sklopu svečanosti U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić, održanih u Slavonskom Brodu od 17. do 22. travnja, u slavonskobrodskoj Gradskoj knjižnici 19. travnja predstavljena je najnovija knjiga nekadašnjega sugrađanina, književnoga povjesničara i sveučilišnoga profesora Vinka Brešića, naslovljena Slavonska književnost i novi regionalizam, u izdanju - osječkoga ogranka Matice hrvatske. Knjigu su, uz autora, predstavili također Brođani — Ivica Matičević, glavni urednik novina Matice hrvatske »Vijenac«, i Marijan Šabić. »U dvadeset i dva priloga knjige, razdijeljene u dvije skupine, nalaze se radovi objavljeni unatrag petnaest godina, a njihova je tematika upravo slavonska književnost i slavonski kulturni prostor. U prvoj su skupini književnopovijesne rasprave i eseji, u drugoj kritički tekstovi«, kazao je Matičević. »Knjiga je plod dugogodišnjega proučavanja slavonskih pisaca, prije svega u kontekstu novije hrvatske književnosti kao jednako vrijednoga metodološko-teorijskog sažimanja dosadašnjih slutnji i spoznaja o posebnostima proučavanja regionalne književnosti«, kazao je Šabić.

»Ovo je monografska studija o slavonskim književnim temama, a nije pregled slavonske književnosti, nego ispituje mogućnosti, dosadašnje pretpostavke i načine kako je uopće moguće govoriti o slavonskoj književnosti s pozicije njezina prostora. Koliko, zapravo, prostor utječe na specifičan tip literature. Promatram fenomene slavonske književnosti u sklopu procesa tzv. univerzalizacije ili globalizacije. U tom smislu slavonska književnost pokušava odgovoriti izazovima moderne globalizacije«, kazao je Brešić, dodajući kako je jedini način da joj se odupremo i očuvamo identitet — povratak korijenima. Regionalizam se širi kao svojevrstan odgovor procesu opće univerzalizacije i gubljenja personalnosti.
Uz 80. godišnjicu smrti Antuna Branka Šimića i Dan Županije brodsko-posavske 3. svibnja na zgradi Osnovne škole M. A. Reljkovića u Šumeću otkrivena je spomen-ploča velikom hrvatskom pjesniku. Organizatori memorijalne svečanosti slavonskobrodski su ogranak Matice hrvatske i Županija brodsko-posavska. Akademik Dubravko Jelčić i Mato Borić, brodsko-posavski župan, otkrili su spomen-ploču te uz Stjepana Sučića, potpredsjednika Matice hrvatske, i Mirka Ćurića, predsjednika Ogranka DHK iz Đakova, govorili o značenju toga događaja, a organiziran je i susret učenika i književnika. Učenici Osnovne škole iz Bebrine i Šumeća izveli su recital poezije pod naslovom Pazi da ne ideš malen ispod zvijezda, koji je sastavio Đuro Magić.

ŠIBENIK

U povodu devete obljetnice smrti hrvatskoga književnika akademika Vjekoslava Kaleba (1905-1996) mr. sc. Ante Batinica, predsjednik Odjela za književnost Ogranka Matice hrvatske Šibenik, i Joso Stegić, načelnik općine Tisno, 13. su travnja postavili vijenac na spomen-ploču njegove rodne kuće. Ove godine obilježit će se i stogodišnjica rođenja Vjekoslava Kaleba pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.

VARAŽDIN

U čitaonici varaždinske knjižnice Metel Ožegović 20. travnja predstavljen je zbornik Kukuljevićevi dani u Varaždinskim Toplicama 2001-2003, koji obuhvaća radove predstavljene na već tradicionalnoj i za Varaždinske Toplice prepoznatljivoj manifestaciji Kukuljevićevi dani. O značenju Kukuljevićevih dana govorio je akademik Tonko Maroević, autor predgovora. Program predstavljanja vodio je Stjepan Juranić, direktor Tonimira iz Varaždinskih Toplica, dok je skup u ime Varaždinske županije pozdravio dožupan Stjepan Habunek. U zborniku su radovi obrađeni prema tematskim skupinama, ali i po značenju koje imaju za Hrvatsku, a posebice za ovu regiju. Kako je naglasila Božena Filipan, urednica zbornika i predsjednica Ogranka Matice hrvatske Varaždinske Toplice, u radovima su obrađene teme o utjecaju vladarskih povelja na razvoj Varaždinskih Toplica, Varaždina i Križevaca, značenju Ivana Kukuljevića u okviru hrvatske leksikografije, hrvatskom knjižničarstvu i zaslužnim knjižničarima. Radove su napisali stručnjaci iz cijele Hrvatske, a Matica hrvatska varaždinske županije i ove će godine organizirati Kukuljevićeve dane početkom studenoga.

VIS

Svečanom akademijom u Hrvatskom domu u Visu 21. travnja započeo je program proslave Dana grada i Blagdana sv. Jurja, viškoga zaštitnika. Tom su prigodom najzaslužnijim pojedincima i skupinama dodijeljena javna priznanja, otvorena izložba Palagruža — otok među zvijezdama i Pod sviću, naivnog umjetnika Ivana Bulinija, svjetioničara sa svjetionika Stončica, a Ogranak Matice hrvatske Vis, uz prigodni program, u knjižnici je predstavio četrdeseti broj glasila »Hrvatska zora«.

ZADAR

Predstavljanje knjige Puž Ivana Aralice u prostorijama zadarskoga ogranka Matice hrvatske 21. travnja bio je razlog dupkom ispunjene dvorane. Kad je riječ o Araličinu romanu Puž, rekao je Josip Pavičić — to je priča o farmi puževa, koja očito predstavlja trenutačnu Hrvatsku, visoko cijenjenih u Europi jer su puzavci, i kao takve vole ih europski sladokusci, ali se na toj farmi događa pobuna puževa, koju ta ista Europa želi suzbiti uz pomoć jednoga europskog suradnika unutar farme. Izravan povod za nastanak romana Puž — rekao je Aralica u obraćanju brojnoj publici — bio je grubi napad Ivice Račana na jednoj zatvorenoj sjednici Vlade Republike Hrvatske, na kojoj je Račan uporno nastojao da se oslobodilačke akcije Bljesak i Oluja stave pod kontrolu Haaškog suda. Aralica je basnu o puževima napravio poput Orwellove Životinjske farme, oslanjajući se na stvarne događaje i situacije. Knjiga u obliku polemičko-povijesne rasprave pod naslovom 100 krvavih godina — XX. stoljeće u hrvatskoj povijesti akademika Dubravka Jelčića također je zainteresirala brojne prisutne jer riječ je o hrvatskoj povijesti u njezinu najintrigantnijem stoljeću. U knjizi se Jelčić uglavnom doticao paradigme popuštanja hrvatskoga naroda tijekom cijeloga dvadesetog stoljeća, što je na kraju rezultiralo i Domovinskim ratom. Naglasio je i to da se i sada opet čini ista pogreška, dodavši i to kako je hrvatski narod sebi najveći neprijatelj i najveći krivac za sve što mu se događa.

A. Č.-K.