svibanj

DANI MATICE HRVATSKE MOSTAR 2005.

Sedamdeset programa

Dani Matice hrvatske Mostar najveća su kulturna manifestacija u Bosni i Hercegovini te najbogatija prezentacija hrvatske kulture u inozemstvu

Festival dalmatinskih klapa Omiš drugi se put održao pred mostarskom publikom 29. travnja u prepunoj velikoj dvorani Hrvatskoga doma hercega Stjepana Kosače, u okviru Dana Matice hrvatske Mostar 2005. U bogatu su programu nastupili ženska klapa Luka iz Rijeke, muška klapa Sinj iz Sinja, Subrenum iz Dubrovnika i klapa Puntari iz Omiša. Klape su u prvom dijelu večeri predstavile po nekoliko izvornih dalmatinskih pjesama, dok su u drugom dijelu večeri predstavili obrade popularnih skladbi, većinom dalmatinskih, otpjevanih na klapski način. Zaljubljenici u dalmatinsku klapsku pjesmu burnim su pljeskom nagradili klape s Omiškoga festivala.
U Salonu Autokuće Jelić 3. svibnja otvorena je izložba akademske slikarice Nade Žiljak Zagrljaj. Branka Hlevnjak, likovna selektorica, o slikama Nade Žiljak za otvaranja izložbe u Mostaru kazala je: »Nada Žiljak bavi se primarnim osjećajima, bez obzira na stvarnu narav izvora iz kojega joj dolazi motivacija, ta je osjećajnost vidljiva u koloritu, u potezu, u figurama koje često lebde i slobodnoj interpretaciji prostora koji poštuje modernu plošnost, ali i omogućava oku simbolima pratiti temu.« Autorica je obrativši se okupljenima kazala kako je otvaranje izložbe u Mostaru za nju osobito važno te kako voli Mostar i ljude u njemu. Nakon otvaranja izložbe, u Salonu Autokuće Jelić, održana je jazz–večer swing kvinteta Scharf Club, uz vokalnu pratnju gosta Stjepana Jimmyja Stanića, koji je u toj prigodi predstavio novi CD. U odličnoj atmosferi posjetitelji su uživali u glazbi do kasnih noćnih sati.

U sklopu manifestacije Dani Matice hrvatske Mostar 2005, u zgradi Vlade Federacije održana je jazz–večer na kojoj su nastupili Zlatan Stipišić Gibonni, Trio Matije Dedića i klapa Iskon te predstavili album Tempera, na kojem Matija Dedić svira Gibonnija. »Nakon Opatije, Mostar je drugi grad koji je imao priliku čuti Gibonnijeve hitove u jazz–izvedbi. To su Gibonnijeve pjesme ne na moj, nego na naš način«, kazao je Matija Dedić, zadovoljan što i četvrtu godinu za redom na Matičinim danima Mostarcima može ponuditi nešto novo. »Kako bi došli do izražaja stihovi i emocije, za naš je nastup potrebna intimnija atmosfera, tako da smo u Opatiji nastupali pred devedesetak ljudi, a ulaznice su planule za minutu. Nismo još imali priliku nastupati pred auditorijem od tisuću ljudi, koliko ih je večeras bilo ovdje«, kazao je Gibonni.
U koprodukciji Dana Matice hrvatske Mostar i Drame Narodnoga pozorišta Sarajevo, u Mostaru je u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače 5. svibnja održana premijera predstave Kraljevo Miroslava Krleže. Redatelj je predstave Gradimir Gojer, za izvrsnu scenografiju zaslužna je Vanja Popović, a glazbu je skladao Đelo Jusić. Uloge u predstavi tumačilo je više od pedeset glumaca. Uoči premijere predstave Kraljevo Gradimir Gojer, redatelj predstave, rekao je: »Kraljevski sajam koji se događa u Zagrebu metafora je stanja i događanja na balkanskim prostorima. Siguran sam da bi se taj tekst vjerojatno zvao Balkanska apokalipsa, a ne samo Kraljevo, zato što je metafora za seriju zabluda iznevjerenih očekivanja, propalih života i svega onoga što je balkanska krčma. Upravo ona krčma o kojoj je Krleža najnadahnutije govorio na ovim prostorima.« Posjetitelji na premijeri kazališne predstave Kraljevo uistinu su uživali u vrhunskom kazališnom ostvarenju.
Mladi hrvatski tenor Tomislav Mužek, kojem kritičari predviđaju sjajnu karijeru na svjetskim opernim pozornicama, stigao je u Mostar dan uoči premijernoga nastupa na Danima Matice hrvatske Mostar s pijanistom Darkom Domitrovićem, s kojim nastupa nešto više od dvije godine. Mužek i Domitrović gostovali su u programima lokalnih medija, vrlo raspoloženi i oduševljeni prijemom u Mostaru, gdje, na Danima Matice hrvatske, obojica prvi put nastupaju. Sedmoga svibnja u prepunom Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače na programu su bile najpoznatije napolitanske kancone, među kojima Santa Lucia, Venezia mia, Malia, L'ultima canzone, Marechiare, Ideale, Mattinata, Rondine al nido... Mostarska publika dugim je pljeskom nagradila vrhunsku izvedbu mladoga umjetnika, koji je prije dvije godine, kao prvi hrvatski tenor, imao čast nastupom otvoriti i milansku Scalu. Premda je nastupao na mnogim svjetskim pozornicama, u domovini je na sva usta hvaljen njegov angažman u splitskom HNK i nastupi u Ljubavnom napitku, Traviati... Mužek ističe da, ipak, najveću tremu ima pred svojom publikom »Premda su zapravo svi nastupi isti, nose veliku odgovornost, ipak osjećam posebni treptaj oko srca kad pjevam pred svojom publikom.« U Mostaru se s domaćinima iz Matice hrvatske dobro zabavljao, prošetao gradom i zaključio da bi ponovno volio doći i nastupiti pred publikom koja ga je tako lijepo primila. Večer kubanske glazbe priredili su 8. svibnja u zgradi Vlade Federacije Ricardo Luque, bivši pjevač Cubisma, i Yacqueline Castella, jedna od najpoznatijih kubanskih pjevačica, uz pratnju Friendsa. Nakon jednosatnoga solističkog nastupa Ricardo je, na simpatičnom hrvatskom, najavio zvijezdu kubanske glazbe, popularnu La Damme del Sol, koja je na početku otpjevala sevdalinku Duni vjetre malo sa Neretve, a nakon što je zadobila naklonost publike Yacqueline je sišla s pozornice pozvavši publiku da zapleše s njom.
Osmoga svibnja u Sarajevu i 9. svibnja u Mostaru u suradnji Fundacije Matačić, Sarajevske filharmonije i Dana Matice hrvatske organiziran je koncert. Mladi poljski dirigent koji trenutačno živi i radi u Berlinu — Michal Dworszinski, pobjednik 3. međunarodnog natjecanja mladih dirigenata Fundacije Matačić prvi put je dirigirao sa Sarajevskom filharmonijom. Na programu su bili Simfonijsko kolo Jakova Gotovca, III. koncert za glasovir i orkestar Sergeja Rahmanjinova i Divertimento concertante za kontrabas i orkesrtar Nina Rote, a kao solist nastupio je stari gost Matičinih dana, hrvatski pijanist Lovro Pogorelić.
Na književnoj večeri Matice hrvatske Mostar Krešimir Šego i Josip Muselimović, predsjednik Matice hrvatske Mostar, predstavili su knjige Ivana Sivirića, zbirku povijesnopolitičkih i književnokritičkih eseja Javno razmišljanje — mali ogledi o Hrvatima s ovog svijeta i Politika za obične ljude — Bakulina škola poštenja, koja je iz tiska izašla prije nekoliko dana.
Narodno pozorište iz Tuzle predstavilo se 11. svibnja mostarskoj publici antimilitarističkom komedijom Lizistrata.
Na maloj sceni Hrvatskoga narodnog kazališta u Mostaru 12. su svibnja na Književnoj večeri Matice hrvatske Mostar predstavljene knjige Pat pozicija (u Bosni i Hercegovini) Bože Žepića i Predsjednik (protiv krivotvorina i zabluda) Zdravka Tomca. Knjige su predstavili dr. sc. Milan Ramljak i Dražen Budiša.
Razglednice iz Hrvatske naslov je izložbe dječjih likovnih radova koje je Šibenski dječji festival predstavio u sklopu Dječjeg dana na Danima Matice hrvatske Mostar 14. svibnja u Galeriji Katarine Kosača. Izložba prikazuje panorame gradova Hrvatske, a ujedno je zbirka likovnih radova u tehnici akril na platnu, koji su na Šibenski festival pristigli iz stotinjak osnovnih škola iz Hrvatske. »Ponosni smo što u Mostaru možemo vidjeti iskaz autentičnoga dječjeg stvaralaštva, koje nam daruje Šibenski međunarodni festival«, riječi su Ivana Prlendera, direktora Dubrovačkih ljetnih igara, kojima je otvorio izložbu u Mostaru.
U suradnji s listom »Cvitak«, što ga izdaje Matica hrvatska u Čitluku, nastupila su djeca pjesnici s gostom Zvonimirom Balogom. Kao mali znak pažnje školama i učenicima, list za sretno djetinjstvo »Cvitak« iskoristio je gostovanje hrvatskoga pisca Zvonimira Baloga na Danima Matice hrvatske Mostar te ga doveo u posjet osnovnim školama na području općine Ljubuški. Balog je u pratnji pjesnika Mire Petrovića obišao osnovne škole gdje su se u školskim sportskim dvoranama okupili gotovo svi učenici u želji da vide pjesnika i čuju njegovu riječ. Tijekom susreta Balog je djeci kazivao stihove i odgovarao na njihova pitanja.
Festivalski dramski ansambl Dubrovačkih ljetnih igara po treći je put u sklopu Dana Matice hrvatske 13. i 14. svibnja gostovao u Mostaru i u iznimnu ozračju na platou ispod Staroga mosta odigrao predstavu za djecu i odrasle Otok na kojem je vrijeme stalo. Predstavu u stihu po motivima priče Trinaest satova Jamesa Thurbera adaptirala je i režirala Vanja Matujec. Riječ je o otoku na kojem je stalo vrijeme zato što nema ljubavi, u kojoj su razigrani glumci do suza nasmijali djecu, koja su u velikom broju došla pogledati predstavu. Glavnu ulogu Vojvode odlično je odigrao Robert Pehar, glumac HNK Mostar, što je bilo prvi put da nekimostarski glumac odijeva kostim ansambla Dubrovačkih ljetnih igara. Tim se gostovanjem nakon Posjeta stare dame, Amfitriona i Otoka nastavilo tradicionalno sudjelovanje produkcije Dubrovačkih ljetnih igara na Danima Matice.
U Galeriji Katarine Kosača održan je koncert najboljih učenika glazbenih škola iz zapadnohercegovačke i hercegovačko–neretvanske županije u suradnji s Glazbenom školom Ivana pl. Zajca. Nastupili su polaznici glazbenih škola iz Mostara, Posušja, Širokoga Brijega, Međugorja, Čitluka, Ćerina, Ljubuškoga, Gruda, Kruševa i Čapljine.
Pod pokroviteljstvom Poglavarstva općine Čapljina, a u sklopu Dana Matice hrvatske Mostar 14. svibnja održan je koncert pjesama i plesova u izvedbi Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske Lado iz Zagreba.
Dani Matice hrvatske Mostar 2005. ušli su u završni dio 15. svibnja predstavljanjem knjige fra Ante Marića Kraljica Katarina Kosača, koncertom ansambla Lado u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru te svečano završili otvaranjem spomenika u bronci kraljici Katarini Kosača, u parku ispred Hrvatskoga doma hercega Stjepana Kosače, rad Željka Marića. Brončani spomenik otkrili su provincijali Bosne Srebrene fra Mijo Džolan i Hercegovačke franjevačke provincije fra Slavko Soldo te Josip Muselimović. Dani Matice hrvatske Mostar 2005, sedma međunarodna kulturna manifestacija, održani su od 28. ožujka do 15. svibnja 2005. pod visokim pokroviteljstvom Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Ministarstva kulture i sporta Federacije Bosne i Hercegovine, u organizaciji Matice hrvatske iz Mostara, na čelu s dr. Josipom Muselimovićem. Umjetnički je direktor Dana Vjekoslav Šutej, producent manifestacije Miljenko Puljić. U organizacijskom su savjetu prof. Jago Musa, ministar prosvjete, znanosti, kulture i športa HNŽ, dr. sc. Ivica Prlender, intendant Dubrovačkih ljetnih igara, prof. Ivica Šarić, ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo, Milan Štrljić, intendant HNK Split i ravnatelj Splitskoga ljeta. Dani Matice hrvatske Mostar najveća su kulturna manifestacija u Bosni i Hercegovini te najbogatija prezentacija hrvatske kulture u inozemstvu. I ove su godine obuhvatili cijelu Bosnu i Hercegovinu, programi su iznimno uspješno održani u Banjoj Luci, Tuzli, Sarajevu, Konjicu, Bugojnu, Žepču, Čapljini, Prozoru, Rami, Međugorju, Ljubuškom, Stocu, Šćitu i Hodovu. Održano je sedamdeset programa, od toga dvadeset dramskih predstava (dvije premijere), dvanaest lutkarskih predstava, jedna filmska premijera, četiri izložbe (Edo Unković, Nada Žiljak, Šibenski festival djeteta, Arheološki muzej Istre), dvije operne predstave, jedna operetna, jedna baletna, osamnaest koncerata (od toga četiri jazza, dvije promocije CD–a, dvije klapske večeri, četiri koncerta folklornoga sadržaja), devet književnih večeri (pet predstavljanja knjiga, jedna poetska večer, jedna večer u suradnji s Društvom pisaca BiH, izrađena su i postavljena dva spomenika, Marku Maruliću u kamenu i Katarini Kosača u bronci.
Brončani spomenik otkrili su provincijali Bosne Srebrene fra Mijo Džolan i Hercegovačke franjevačke provincije fra Slavko Soldo te Josip Muselimović.

ŽUPANJA

Vrijedne knjige

Dani Matice hrvatske u vukovarsko–srijemskoj županiji, tijekom kojih je od 2. travnja do 8. svibnja u Vukovaru, Vinkovcima, Županji, Iloku, Babinoj Gredi, Lovasu, Nuštru, Starim Mikanovcima, Bošnjacima, Gunji, Otoku, Drenovcima, Cerni, Šarengradu, Bogdanovcima, Privlaci i Vrbanji, organizirano pedesetak kulturnih priredbi različita sadržaja, završili su 8. svibnja priredbama u Vinkovcima, Vukovaru i Županji.

U predvorju Gimnazije u Županji otvorena je izložba starih izdanja knjiga Matice hrvatske, koju je priredio novinar Stjepan Tomić. »Riječ je o izdanjima objavljenim u vremenu od 1863. do 1905. godine, koje sam prikupljao posljednjih trideset godina«, kazao je Tomić, istaknuvši kako se ispod staklenih vitrina nalazi dvadeset i pet Matičinih izdanja koja su potvrda da je na ovim prostorima knjiga uvijek bila najveće kulturno blago.
U amfiteatru županjske Gimnazije održana je završna svečanost. Okupljene su pozdravili Zlatko Kokanović, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Županji i gradonačelnik Ivan Grigić. O Danima Matice hrvatske, koji su sadržavali niz književnih, glazbenih, dramskih i kulturnih događaja, a održavali se u gradovima i selima vukovarsko–srijemske županije, govorio je Stjepan Sučić, potpredsjednik Matice hrvatske. Naglasio je da je to prinos Matice hrvatske našoj suvremenosti te da su tako raznovrsni programi utemeljeni na kulturi knjige i književnom stvaranju u ovom dijelu Hrvatske. Zahvalio je na ljubaznosti, gostoprimstvu i dobroj organizaciji ograncima i svim članovima Matice hrvatske, a osobito školama, knjižnicama, te Muzeju grada Vukovara i samostanima u Vukovaru, Iloku i Šarengradu. Pozvao je na još intenzivnije djelovanje ogranaka i svih članova Matice hrvatske.

Recital Vukovarsko–srijemska županija, putopisi, slike i crtice — tekstove Mijata Stojanovića, Franje Račkoga, Mihovila Pavlinovića, Ise Velikanovića, Ise Kršnjavoga, Antuna Gustava Matoša, Julija Benešića, Pavla Pavličića i Siniše Glavaševića — nadahnuto su interpretirali dramski umjetnici Nada Subotić, Nela Kočiš i Vjekoslav Janković. Publika je uživala u starim tekstovima o Vukovaru, Cerni, Babinoj Gredi, Županji, a posebno o Vinkovcima.
U glazbenom dijelu programa nastupili su i zborovi Kristal–Sladorana Županja i muška pjevačka grupa Lipa iz Vinkovaca.

KUTINA

Putujući Mađarskom

Članovi Ogranka Matice hrvatske Kutina s podružnicom u Popovači ostvarili su od 22. do 24. travnja zapaženo trodnevno studijsko putovanje pod naslovom Kroz Mađarsku – Tragovima hrvatske prošlosti. Demografi raštrkanost hrvatskoga življa od zapada uz austrijsku i slovačku granicu do Bačke u jugoistočnom dijelu mađarske države svrstavaju u sedam većih, pa čak i dvanaest manjih etničkih skupina s procjenom da u njima živi oko devedeset tisuća Hrvata. Uz iznimnu noćnu panoramu dunavske ljepotice Budimpešte te posjetima Milenijskom trgu, Katedrali sv. Stjepana i Ribarskoj tvrđavi sudionici saznali su ne samo za važne hrvatske političke, nego i kulturne veze s tim gradom i Mađarskom uopće. Spomenuta su i imena iz moslavačkoga kraja koja su dala prinos mađarskoj znanosti i kulturi ili koristeći se njezinim vrijednostima obogatila i hrvatski kulturni život. Među njima su latinist Ivan Česmički, zatim Ivanuš Pergošić, koji je preveo djelo mađarskoga pravnoga pisca Istvána Verbőczyja i time 1574. pod imenom Decretum obznanio prvu hrvatsku kajkavsku knjigu, o čemu su sudionici putovanja dan prije u Popovači slušali predavanje dr. Zvonimira Bartolića, priređivača pretiska. Najnoviji je hrvatski pretisak bogato opremljen, tvrdo ukoričen i na najboljem papiru priređen prema primjerku Sveučilišne knjižnice Eőtvős Lorand u Budimpešti. Između ostaloga u središtu metropole susjedne države saznali su da je u njihovu kraju (Voloder) rođen i budimpeštanski sveučilišni profesor dr. Ivan Mokuter (preminuo prije nekoliko godina). Za očuvanje hrvatskoga nacionalnog identiteta dobitnik je plakete s likom Matije Petra Katančića (Valpovo, 1750 – Budim, 1825). Plaketu je prof. dr. Mokuteru 1998. dodijelila hrvatska manjinska uprava grada Budimpešte. Poseban program bio je posvećen jugozapadnom dijelu Mađarske. Uz mjesto Veszprem spomenut je grob našeg biskupa i bana Berislavića. I odmor uz bogatstvo porculanske ponude u mjestu Herendi bilo je dragocjeno iskustvo u svakom pogledu. Pamtit će se dugo gostoljubiva večer u mjestu Und uz gradišćanske Hrvate. Njihov KUD uz ostalo izvođenjem dijela dobro očuvanih svadbenih običaja tog mjesta potvrdio je da mu za taj rad s pravom pripadaju dobivena visoka priznanja. Poseban doživljaj bila je šetnja prekrasnim povijesnim gradićem Kisegom. U njemu s razlogom prevladava poštovanje prema vojskovođi Nikoli Jurišiću za taktički mudru borbu i pobjedu nad Turcima 1532. Sudionici putovanja bili su gosti hrvatske manjinske uprave u gradu Szombothely, gdje ih je uz tople riječi predsjednika Lasla Škopića dočekala pjesma vokalne skupine Đurđica. Inače u blizini toga najstarijeg mađarskog grada poznata još iz rimskoga doba (Jantarski put) rođen je i grof Šandor Erdödy, koji je posjedovao dvorac u Moslavina-gradu. U akvarelima u prvoj polovici 19. stoljeća ostavio je i tragove pučkog odijevanja u moslavačkom kraju, a motiv moslavačkoga dvorca čuva se u tamošnjem državnom arhivu. Sudionici putovanja posjetili su mjesto Jak i znamenitu benediktinsku opatiju. Osobito korisni bili su susreti s gradišćanskim Hrvatima, posebno u Hrvatskom Židanu i Petrovu selu, gdje se izvorno čuvaju govor i običaji, kako to tamošnji Hrvati kažu stare domovine. Poseban doživljaj bila je nedjeljna misa na gradišćanskom jâziku u Hrvatskom Židanu posvećena ustoličenju Pape Benedikta XVI i najavi blagoslova polja, koju je vodio tamošnji župnik Štefan Dumović. Ugodno iznenađenje pružili su, uz neobično vrijedno tumačenje prof. Matilde Bőlcs, materijalni dokazi hrvatske prošlosti u nedavno otvorenu mjesnom zavičajnom muzeju Hrvatskog Židana. U više mjesta najavljene su moguće kulturne veze s kutinskim ogrankom Matice hrvatske, a uz dragocjena saznanja to je svakako posebno vrijedan uspjeh ovog putovanja.

BEČ

U organizaciji bečkoga ogranka Matice hrvatske u Centru gradišćanskih Hrvata, Ludwig Bauer održao je predavanje o djelima hrvatskih književnika koja se u projektu Ministarstva kulture prevode na njemački jezik te drugim djelima suvremene hrvatske književnosti. Ludwig Bauer, književnik, čiji je roman Partitura za čarobnu frulu među deset prevedenih, iznio je detaljan prikaz razvoja hrvatske književnosti osvrćući se na velik broj hrvatskih nakladnika, pisaca i djela koja su na hrvatskoj književnoj sceni te naglasio da je to reakcija na prethodno razdoblje u kojem društvena klima nije pogodovala pluralizmu bilo koje vrste.

ČITLUK

Časopis što ga izdaju Matica hrvatska Čitluk i UG Cvit iz Međugorja »Cvitak, list za sretno djetinjstvo« tiska se u dvanaest tisuća primjeraka i distribuira po cijelom prostoru BiH, stalni su suradnici lista književnici za djecu iz BiH i Hrvatske, a u njemu se redovito objavljuje četrdesetak učeničkih likovnih i literarnih radova. Tako je i u najnovijem, devetom broju.



DARUVAR

Svake se godine članovi likovne skupine DA predstave sugrađanima najnovijim radovima — prikazom jednogodišnje produkcije. Tako je 28. travnja u galeriji Croatia osiguranja otvorena izložba koja svjedoči o trima desetljećima rada udruge, koja od 1992. djeluje kao sekcija daruvarskoga ogranka Matice hrvatske. O slikarima govorila je Mirjana Jakčin Ivančić, predsjednica daruvarske Matice, a izložbu je otvorio Zvonko Cegledi, gradonačelnik. Svirali su učenici i profesori Osnovne glazbene škole Brune Bjelinskog.

ĐAKOVO

U palači Matice hrvatske đakovački je ogranak 13. svibnja predstavio knjigu Prigodnice biskupu Strossmayeru objavljene u »Glasniku« biskupija bosanske i srijemske od 1874. do 1905. O knjizi su govorili mons. dr. Marin Srakić, biskup đakovačko–srijemski, mons. dr. Đuro Hranić, pomoćni biskup đakovački i srijemski, Mirko Ćurić, autor, raniji urednik »Glasnika.





KOPRIVNICA

U Gradskoj knjižnici Metel Ožegović u Varaždinu 28. je travnja održana književna večer Marijana Horvata, profesora, pjesnika i prozaika. Organizator toga kulturnog događaja koprivnički je Ogranak Matice hrvatske u suradnji s varaždinskom Knjižnicom. Horvat je objavio dvanaest knjiga, ponajviše zbirke pjesama i novele te dva romana. Okupljeni su imali priliku čuti izbor iz poezije autora, ulomak iz novele Prerano je otišla, a putem DVD–a nekoliko arija iz opere Karolina Suhodolska, za koji je glazbu skladao Miroslav Miletić, u izvedbi sopranistice Ksenije Sanjković, tenora Hrida Matića te Miroslava Salopeka, na klaviru, kao i jedne od Horvatovih pjesama, Zibala babica vnučeka, u izvedbi sopranistice Ivanke Boljkovac, primadone zagrebačke opere.

KRIŽEVCI

"Umjesto drame lakrdija / Potkalničke varijacije" naslov je knjige Branimira Detonija, Križevčanina, objavljene kao dvanaesti svezak Škrinje, Knjižnice Matice hrvatske Križevci, urednice Renate Husinec. Na pozadini svega dobrog i lošeg, između dvaju ratova, a usred sumnjiva mira, na rubu Europe, u sjeni tada još provincijskoga Zagreba, u nenaklonjenome duhovnom okruženju, ali i poticajnom povijesnom nasljeđu, iste 1928. u Križevcima se pripremala izvedba dramskog teksta mladog novinara, urednika »Križevačkog tjednika«, redatelja, pisca, glumca, pjevača, velikog entuzijasta i kulturtregera, Branimira Detonija, naslovljena Umjesto drame lakrdija. Igra u tri čina s međuscenama. Iz sedamdeset i sedam godina stara rukopisa sačuvana u obiteljskom arhivu, još se iščitava živa autorska želja da se u mali starinski svijet unese iskra moderne umjetnosti. Autor se provokativno igra žanrovima (zašto da to bude drama kad može biti improvizirana lakrdija), zamalo pirandelovski ruga se kazališnim i dramaturškim konvencijama (važnije su međuscene nego službeni činovi), sustavno ruši četvrti zid uvlačeći u igru gledatelje, koji postaju privremeni glumci, među kojima se otkriva i budući autor improvizirana teksta, igre koja će se stvarati ad hoc, u 5 minuta, u olakom razgovoru između na brzinu odabrana pisca i zbunjene publike koja postupno spoznaje da će »umjesto drame koja rastužuje, dobiti igru koja će zabaviti«, kazuje Dunja Detoni Dujmić u pogovoru naslovljenu Križevačka svjetla pozornice.

LJUBUŠKI

U povodu izlaska knjige izabranih pjesama Pelazg na mazgi Petra Gudelja, u Gradskoj vijećnici Ljubuški, u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Ljubuški, održana je književna večer posvećena Petru Gudelju. Uz Gudelja u programu su sudjelovali Ivan Lovrenović, Ivo Lučić i Ivan Vukoja. Ivo Lučić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Ljubuški, naglasio je da je Petar Gudelj uspio knjigama, pjesmama i riječju dotaknuti srca čitatelja i posijati ljubav. »Prije devet godina Petar je izdao knjigu Put u Imotu, u kojoj je opisao svoj zavičaj na način kako to mogu samo ljudi posebna kova — vilenjaci, zduhači, začinjavci... Opisao je sedmera vrata Imote, njezine ponore, jezera, izvore, stećke, dubove. Predstavio je stotinu Imoćana, od romaniziranog ilirskog kosca Elije Messora koji je umro prije tisuću osamsto godina, do Josipa Jovića, koji je pao pokošen hicem prije četrnaest Uskrsa... U njegovim pjesmama bura puše iz srca, a jugo u srce. Pradjedovi jašu s vilinskim vojskama, a on piše jastrebovima i galebovima perom po zraku i vodi«, kazao je Lučić.

NAŠICE

U povodu obilježavanja stote obljetnice rođenja istaknutog Našičanina fra Srećka Majstorovića, redovnika, svećenika i pisca, na njegovoj rodnoj kući postavljena je spomen–ploča. Na kući, u Ulici braće Radić 7 u Našicama, spomen–ploču otkrili su Branimir Kosec, gvardijan Franjevačkog samostana u Našicama, i Rikard Patafta, župnik župe sv. Josipa u Đurđenovcu. Prigodnim riječima nazočnima se obratila Silvija Lučevnjak, predsjednica našičkoga ogranka Matice hrvatske, koji je uz Franjevački samostan i Zavičajni muzej organizator obilježavanja stote obljetnice rođenja fra Srećka Majstorovića.

OSIJEK

Katedra za književnost Filozofskog fakulteta u Osijeku i osječki ogranak Matice hrvatske organizirali su 28. travnja na Filozofskom fakultetu predstavljanje dviju knjiga eseja iz ostavštine Bore Pavlovića. Riječ je o kapitalnim izdanjima za hrvatsku književnost i kulturu jer je Boro Pavlović jedan od važnijih hrvatskih pjesnika 20. stoljeća, a svakako jedan od presudnih anticipatora dalje (post)modernizacije u stihovima sljedećih pjesničkih generacija te je uvelike zaslužan za dosegnute standarde hrvatskoga pjesništva danas. Kako se vodio kriterijem da sve može biti pjesma, znatno je proširio prostore slobode pjesničkoga izražavanja i unio obilje inovacija, koje su u mnogočemu i danas nenadmašive. Dr. Helena Sablić Tomić, dr. Goran Rem i Josip Pandurić, izdavač, govorili su o teškoćama s kojima su se suočavali tijekom priređivanja Pavlovićevih rukopisa, koje je ubrzo nakon Pavlovićeve smrti 2001. Goran Rem dobio od njegova sina. Rezultat su knjige Ugodna pripovijest — neobuhvatljivi eseji i Album vedrine — prosanjani portreti te se zaslužni za objavljivanje tih dviju knjiga nadaju da će time pripomoći primjerenu vrednovanju marginaliziranoga Bore Pavlovića u povijesti hrvatske književnosti. Premijerno je predstavljanje bilo dan prije u Požegi, na dan rođenja Bore Pavlovića. Ugodna ostavština, kako je naglasila Helena Sablić Tomić, posljedica je tristotinjak rukopisnih kartica, odnosno desetak eseja, koji će izvrsno poslužiti kao ključ čitanja drugih Pavlovićevih naslova. »Pretražili smo more građe, više od pola stoljeća stare i izblijedjele papire«, istaknuo je Josip Pandurić pomalo razočaran što je smrt Bore Pavlovića prošla medijski gotovo nezabilježeno. »Nastojeći zadržati autentičnost Pavlovićevih rukopisa što je moguće više, izbacili smo samo autorove pogrješke«, dodao je Goran Rem. Kako je riječ o autoru koji je doista imao širok krug interesa, i izdavač i priređivači otvorenom su mogućnošću ostavili i neke nove naslove.
U suradnji s Ogrankom Matice hrvatske Osijek Hrvatsko kazalište u Pečuhu organiziralo je 6. svibnja praizvedbu e–bajke Davora Špišića Misija: T. Riječ je o trećoj praizvedbi hrvatskih autora u Pečuhu, nakon produkcija tekstova Julijane Matanović i Josipa Cvenića. Kako je istaknuo Zvonimir Ivković, voditelj Matičina Odjela za kazalište, nastavak je to više desetljeća duge suradnje Osijeka i Pečuha, koja je počela suradnjom osječkoga HNK i tadašnjega Ljetnoga kazališta u Pečuhu, dalje se šireći i pridružujući i druge kazališne forme. Za suradnju su zaslužni Antun Vidaković, direktor pečuškog kazališta, producent Zvonimir Ivković te dr. Stanislav Marijanović i Helena Sablić Tomić, predsjednica osječkoga ogranka. O nastanku i temeljnim osobinama drame nastale prije četiri godine govorio je sam autor Davor Špišić, iznimno počašćen pozivom kazališta iz Pečuha za uprizorenjem njegova komada. U e–bajci Špišić se pozabavio pitanjima sveprisutne virtualne (ne)sreće, koja je svakodnevicu obojila binarnim bojama, kao i o (ne)prepoznavanju različitosti i gušenju drukčijeg. Osnovne ideje teksta parafrazirajući pritom svu silu znanstveno–fantastičnog žanra, prenio je redatelj Orešković. Visokoj produkciji pridružila se glumačka i scenografsko–kostimografska postava i glazbena podloga hvaljena mađarskoga skladatelja holivudskog iskustva Zoltana Pappa. U predstavi igraju Vlasta Ramljak, Nela Kočiš, Petra Grišnik, Štipan Đurić, Slaven Vidaković i Ivo Grišnik. Scenografija je rad Gabora Kazinezyja, kostimi Zsuze Tresz, a koreografija Eve Balint. »Bila je to lepršava, zabavna i spektakularna predstava, s podtekstom ozbiljnih životnih tema«, zaključio je autor, pohvalivši spilbergovsku režiju Želimira Oreškovića, koji je potpisao i posljednju pečušku premijeru Kvake s vratima Josipa Cvenića. Kao i svaki put do sada, predstava će potkraj svibnja imati i osječku premijeru. Matica i pečuško kazalište, kao jedino manjinsko hrvatsko kazalište izvan Hrvatske, i nadalje će nastojati postavljati na scenu osječki krug recentnih hrvatskih, a posebice osječkih dramskih autora.

POKUPSKO

Tradicionalni koncert Tamburaškog orkestra Hrvatske radio televizije pod ravnanjem maestra Siniše Leopolda održan je 13. svibnja u župnoj crkvi u Pokupskom, u sklopu kulturne manifestacije Svibanjski susreti, koja je ove godine obuhvatila koncert orkestra Big Band jazz 12. svibnja u Osnovnoj školi Pokupsko te likovnu koloniju.

SAMOBOR

Samoborska je gradska knjižnica ugostila hrvatskoga književnika Dragutina Horkića samo dva dana prije njegova 80. rođendana, 21. travnja. Na književnoj večeri okupljene u prepunoj knjižnici pozdravila je ravnateljica Mirjana Dimnjaković, nakon čega je govorio i sam pisac. Svojim je nastupom, obogaćenim anegdotama iz mladosti, stvorio prijateljsku, opuštenu atmosferu. O pisanju kaže da je njegova čarolija što s nekoliko dobro odabranih riječi može nekoga nasmijati ili rasplakati. Dodaje da je najvažnije u pisanje utkati ljubav i energiju, i o suhoparnim temama nastaju dobri tekstovi. Horkićeve pjesme i tekstove čitao je stalni suradnik knjižnice Miroslav Fresl, a o autoru je govorio njegov dugogodišnji prijatelj, prof. dr. Nedjeljko Kujundžić. Kaže da je Horkić višeslojni pisac koji je iskušao sve žanrove, a iako ga mnogi smatraju dječjim autorom, on ne pripada samo toj skupini. Smatra ga majstorom metafore koji slijedi staru rimsku uzrečicu: »U najmanjem je najviše«. Po tome ga je usporedio ne s nekim od kolega književnika, nego sa slikarom Klovićem, proglasivši obojicu majstorima minijaturnog izražavanja. »Danas se sve skraćuje na ono najbitnije, na srž, a ispuštaju se pusti, nevažni detalji«, misli Kujundžić. Dodaje da je Horkić počeo kao pjesnik i da su njegove pjesme, ako se dobro prostudiraju, pravi filozofski traktati. Danas, u osmom desetljeću, pisac je sazrio i definitivno više nije samo dječji. Te večeri u Knjižnici slavljeniku su čestitali i predstavnik numizmatičara i predstavnik Ogranka Matice hrvatske iz Slavonskog Broda, koji je najavio da će Horkiću 16. svibnja biti uručena Nagrada za životno djelo grada Slavonskog Broda.

SARAJEVO

Izašao je novi broj časopisa »Hrvatska misao«, br. 33/24 (nova serija), koji već osmu godinu izlazi kao glasilo Matice hrvatske u Sarajevu.

SISAK

Gradski muzej, sisački ogranak Matice hrvatske i Gimnazija Sisak organizirali su pjesničku večer u Arheološkomu parku pod naslovom Siscia in situ. Na pjesničkoj večeri sudjelovale su pjesnikinje Tihana Jendričko, Ana Brnardić i Tatjana Gromača. Stihove su čitali gimnazijalci, uz pratnju Saše Begovića na gitari.

SLAVONSKI BROD

Uz 80. rođendan Dragutinu Horkiću Grad Slavonski Brod, za trajnu vezu s rodnim gradom ispisanu na stranicama njegovih djela u kojima je sačuvao neponovljive priče o Brodu, ove mu je godine dodijelio Grb Grada Slavonskog Broda. Književniku i novinaru, autoru Čađavih zgoda, Safarija s povećalom, Nizvodno Ivani... Ogranak Matice hrvatske Slavonski Brod i Grad Brod priredili su 11. svibnja u staklenom salonu Kazališno–koncertne dvorane kolokvij o književnikovu stvaralačkom opusu. O književnome djelu Dragutina Horkića u toj su prigodi govorili Slavko Mirković, Jasna Ažman, Miroslav Mađer, Stribor Uzelac Schwendemann te Dunja Vanić, a o stvarnosti sjećanja govorio je slavljenik Dragutin Horkić.

ŠIROKI BRIJEG

U izložbenoj prostoriji Franjevačke galerije u Širokom Brijegu s dvadeset i pet slika u tehnikama ulja na platnu i akvarela predstavio se akademski slikar Krešimir Ivić. Slike Krešimira Ivića neupitne su vrijednosti, ne podliježu trenutačnim ni trendovskim tendencijama, nego izražavaju autorovo poimanje likovnoga djela, istaknuo je fra Vendelin Karačić, umjetnički voditelj Franjevačke galerije. U ekspresionističkom izrazu otkriva prirodu, njezinu ljepotu i dubinu, a nama je pokazao i ono što obični ljudi ne vide u njoj. Izložbu je otvorio Josip Muselimović, predsjednik Matice hrvatske u Mostaru, a svečanost otvaranja izložbe, u nazočnosti mnogobrojne publike, nizom skladbi pratila je Klapa Hrvoje iz Mostara.
Širokobriješki ogranak Matice hrvatske organizirao je predstavljanje osme knjige Karla Rotima pod naslovom Borba Hrvata za jednakopravnost BiH. Na predstavljanju 6. svibnja u dvorani kina Borak osim autora Karla Rotima govorili su Predrag Kožul, predsjednik Ogranka, dr. Zoran Tomić, Tihomir Marić, Marko Tokić i Zdenko Ćosić. Ta je knjiga širokobriješkog književnika nastavak njegovih djela, koja na iscrpan i sveobuhvatan način govore o borbi Hrvata u BiH koji teže ravnopravnosti i jednakopravnosti s dvama preostalim konstitutivnim narodima na ovim prostorima.

VINKOVCI

Drugo izdanje knjige Vladimira Bakarića "Nešto poslije ponoći & Tragom staklene mape, pripovijetke za djecu i one koji će to uvijek biti", objavljene u nakladi vinkovačkoga ogranka, predstavili su 6. svibnja u Babinoj Gredi Vladimir Bakarić, Viktor Lukačević i Dražen Švagelj. Iste je večeri u Babinoj Gredi održana projekcija dokumentarnoga filma Vinkovački ratni dnevnik Ane Vonić i Line Kežić. Nakon što je 5. svibnja u Gradskoj knjižnici i čitaonici Vinkovci otvorena Izložba izabranih knjiga Matice hrvatske, koju su predstavili prof. Grga Krajina ravnatelj knjižnice, Emilija Pezer, voditeljica Matične službe knjižnice, i prof. Višnjica Sorčik iz vinkovačke gimnazije, program vinkovačkoga ogranka Matice hrvatske u sklopu Dana Matice hrvatske u vukovarsko–srijemskoj županiji završen je 8. svibnja izvedbom posljednje dvije koreografije i priče iz predstave Moj grad i ja / Ja i moj grad — Vrijeme bez vremena — grad zarobljen budućnošću i Izbori nam dolaze, koje je, prema tekstovima Elvisa Kneza, Frane Sliškovića, Ivone Ratkić i Dinke Markasović, na scenu postavila Dinka Markasović, a izvela Udruga građana Kazalište Joza Ivakić Vinkovci u dvorani Matice hrvatske.

VIS

O blagdanu sv. Jurja, zaštitnika grada Visa, izašao je četrdeseti broj glasila Ogranka Matice hrvatske Vis »Hrvatska zora«.










VUKOVAR

U Osnovnoj školi Bogdanovci 6. svibnja predstavio se Ogranak Matice hrvatske Vukovar. Recital Vukovarski pjesnici Darko Dombaj, Rene Matoušek, Ivan Baranjek, prema izboru Željka Hincaka i Lidije Miletić izveli su, pod vodstvom Štefice Šarčević, Dario Bošnjak, Marena Markasović, Ivana Stracenski i Kaja Petrović, učenici Doma učenika u Vukovaru i učenici Gimnazije Vukovar.

Završna svečanost vukovarskoga dijela programa manifestacije Dana Matice hrvatske u vukovarsko–srijemskoj županiji održana je 8. svibnja u Gradskom muzeju Vukovar. Održan je koncert Komornoga pjevačkog zbora Cibalae iz Vinkovaca, a na Večeri hrvatske glazbe nastupili su i Aleksandra Stočko, violina, Đurđica Zarić, glasovir, i Ivana Tuškan, mezzosopran. Zborom su ravnali Ivana Tuškan i Tomislav Hrženjak. Na programu je bio izbor vokalnih i instrumentalnih kompozicija iz hrvatske svjetovne i sakralne glazbene baštine od 17. do 20. stoljeća, antologijske umjetničke skladbe hrvatskih kompozitora, zborske obrade tradicionalnih pučkih napjeva te izbor iz starohrvatskih zbirki i pjesmarica: Zdrava, ti Devica, duhovni napjev iz Pavlinske pjesmarice iz 1644, Albe Vidaković Misa simplex Kyrie, Gloria, Sanctus / Benedictus, Agnus Dei i Descendit Jesus, Kamilo Kolb Adoro te i Ave Maria, Ivan Lukačić Orantibus in loco isto, iz zbirke moteta Sacrae cantiones, Cantate Domino, iz zbirke moteta Sacrae cantiones i Domine, puer meus iz zbirke moteta Sacrae cantiones, Ferdo Livadić Notturno, Franjo Krežma Menuet, Rudolf Matz I.Gizdavo sunašce, iz ciklusa Tri madrigala, na tekst Gjora Držića, Zlatko Grgošević Pjesma orača, iz kantate Žetva, Krsto Odak Črne čizme, Branko Starc Priča od radića, Franjo Dugan ml. Jurjevske pjesme: Jurjevska iz Buševca — Kuće, 2. Jurjevska iz Dubranca, 3. Jurjevska iz Dubranca, Dora Pejaćević Scherzino, Rudolf Rajter V kesni čas, na tekst Dragutina Domjanića, Vinko Žganec Mura, Mura, Krešimir Magdić Odiljam se, na tekst Gjora Držića, Širok Dunav, hrvatski tradicionalni napjev, obradio Ivo Lhotka Kalinski, Tri djevojke, hrvatski tradicionalni napjev, iz ciklusa Šokačke narodne, Emil Cossetto Ladarke idu v selo i Čardaš. Dio programa bio je posvećen djelima skladatelja Ivanu Lukačića i Dori Pejačević, čije se obljetnice obilježavaju ove godine.

ZADAR

U dvorani Matice hrvatske 28. travnja predstavljena je treća po redu zbirka pjesama Ante Tonija Valčića Surgoni sidri. Riječ je o zbirci pjesama pisanoj u čakavskom govoru Valčićeva rodnog otočića Ošljaka, a prije te Valčić je objavio dvije zbirke pjesama u izdanju Matice hrvatske Zadar, zbirku U krilu školja pisanu štokavski i Nikoga ni pisanu čakavskim narječjem. Novu zbirku predstavili su dr. Josip Lisac, urednik zbirke, i dr. Mladen Dorkin. U ime Ogranka Matice hrvatske Zadar okupljenima se obratila prof. Marija Rušev, Valčićeve je pjesme čitala glumica Kazališta lutaka Zadar Milena Dundov, a na kraju se publici obratio i autor. Za glazbeni dio programa potrudila se muška klapa Petar Zoranić i Atilio Orović. Akademik Lisac govorio je o rimama u Valčićevoj zbirci, ističući pritom ocjenu da Ante Toni Valčić u pjesničkom razvoju pokazuje izraziti napredak, vezujući svoj pjesnički svijet uz svoje ishodište, otočić Ošljak. Nakon Lisca o Valčićevoj zbirci prof. dr. Mladen Dorkin pročitao je podulji esej, u kojem je temeljito analizirao Valčićeve pjesme, za koje je rekao da su duboko emotivne i misaone, jer govore o smislu postojanja i čvrsto su vezane uz etičke dimenzije tradicije. Rječnik govora mjesta Povljane naslov je knjige Ante Tičića, objavljene u nakladi zadarskoga ogranka, predstavljene 5. svibnja u dvorani Matice hrvatske. Materijal za četiristo i pedeset stranica Rječnika što sadrži riječi s kraja 20. stoljeća i početka 21. stoljeća, Tičić je skupljao desetak godina, »posebice pritom pazeći na manje poznate i nepoznate riječi kako bi budući naraštaji znali izvore svojega sadašnjeg i budućeg govora u svom mjestu Povljani i u toponimima nazivlja u mjestu, polju i brdu«. O knjizi su govorili mr. sc. Sanja Vulić i Ante Tičić, autor. Mr. Vulić istaknula je kako je govor Povljane bio desetljećima interes brojnih dijalektologa. Pedesetih je godina Mate Kraste posjetivši Povljanu zaključio da je to štokavski govor pod čakavskim utjecajem grada Paga. Poslije su drugi dijalektolozi ustvrdili da je to čakavski govor, a 2000. godine bilo je riječi da se tu radi i o novoštokavskom govoru. Upravo zbog takvih brojnih mišljenja nije se mogla naći jasna slika kakav je to govor, no s izlaskom Rječnika ona počinje biti jasnija, kazala je Sanja Vulić. Budući da nije mogla prisustvovati predstavljanju, osvrt Jele Maresić pročitan je okupljenima. I ona je pozdravila izlazak Rječnika povljanskog govora, nazivajući ga vrijednim prinosom hrvatskoj leksikografiji i leksikologiji. Rječnik sadrži oko sedam tisuća natuknica i po opsegu se svrstava u srednje rječnike, koji su vrlo potrebni u dijalektologiji. Obuhvaća frekventne i manje frekventne riječi iz niza semantičkih polja, a mnoge od njih odnose se na more i pomorstvo. Također, budući da je Povljana otočko mjesto, obrađen je i niz leksema vezan uz ribarstvo, ali i leksemi vezani na poljoprivredu i vinogradarstvo, nisu izostali ni suvremeni leksemi poput riječi advokat ili afera. U programu je sudjelovala dalmatinska klapa Povljana.

»Zadarska smotra«, br. 1 — 3 za 2003, časopis za kulturu, znanost i umjetnost što ga izdaje zadarski ogranak na petsto i četrdeset stranica, donosi četrdeset i osam priloga u kojima se razmatraju različita pitanja i sadržaji, kao više obljetnica, veći broj znanstvenih i kulturno–povijesnih sadržaja, Domovinski rat, naselja, školstvo, knjižnice, velikani, predavanja te djelovanje zadarskoga ogranka i pojedinih povjereništava.




ZAPREŠIĆ
Trećega svibnja u Grubišnom Polju održan je znanstveni skup o Ivanu Nepomuku Jemeršiću (1864 — 1938), zaboravljenom svećeniku, začasnom kanoniku, saborskom zastupniku, književniku i prosvjetitelju te kulturno–gospodarskom preporoditelju grubišnopoljskoga kraja. Jemeršić je rođen 1864. u Martinišću, a cijeloga vijeka bio je župnik u Grubišnom Polju, gdje je umro i pokopan 1938. Pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i Bjelovarsko–bilogorske županije, supokroviteljstvom Grada Zaprešića i Grada Grubišno Polje, a u organizaciji zaprešićkoga ogranka Matice hrvatske, na skupu je o Jemeršićevoj književnoj i publicističkoj djelatnosti govorio akademik Josip Bratulić, o političkom i gospodarskom radu povjesničarke Mira Kolar i Agneza Szabo, o zaslugama za razvoj Grubišnog Polja Mirela Slukan–Altić iz Instituta Ivo Pilar, o svećeničkom radu Stjepan Razum iz Nadbiskupskoga arhiva, o uređenju župne crkve Biserka Kraševac iz Instituta za povijest umjetnosti, o zaslugama za promicanje turističkih ljepota Eduard Kušen iz Instituta za turizam, a Stjepan Laljak o Jemeršićevu utamničenju za vrijeme bana Khuena Héderváryja.

U toj je prigodi zaprešićki ogranak objavio treće, prošireno izdanje Bibliografija Ivana Nepomuka Jemeršića, koju je uredio prof. Stjepan Laljak.






ZENICA
U velikoj dvorani Hrvatskoga doma Kralj Tomislav, a u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Zenica, HKD Napredak i Opće biblioteke Zenica, 22. travnja predstavljena je knjiga Semira Osmanagića, koji radi i živi u Americi. Autor je predstavio tri knjige: Misterija Anasazija, Kosmička misija Maja i Civilizacije prije početka »zvanične« povijesti. Nakon obilaska četrdesetak gradova Maja u prašumama Srednje Amerike nastala je Kosmička misija Maja u kojoj autor otkriva iznenađujuće dokaze o astronomskoj građevnoj superiornosti Maja. Knjiga Misterija Anasazija rezultat je autorovih putovanja po ruševinama gradova iščezle civilizacije Anasazija, knjiga Civilizacije prije početka zvanične povijesti u svojoj premijeri argumentirano dokazuje postojanje stotinu piramida u Kini, lokaciju pradomovine dovijeka u Pacifiku između Japana, Uskršnjih otoka i Perua, tajanstvene kamene kugle u Bosni i Kostariki. Autor je uzbudljivim dokazima o postojanju niza civilizacija prije sedam, dvanaest i pedeset i pet tisuća godina pokušao promijeniti sliku svijeta koju nam nameće znanost, obrazovanje i mediji.
A. Č.-K.