svibanj / lipanj

KUTINA

Dragi gosti

Suradnja započeta darivanjem knjiga Ogranku u Garešnici, kojoj se odazvala Matica hrvatska iz Sarajeva prije dvije godine, uspješno se nastavlja. Kao što je poznato, ubrzo je uslijedila izložba likovnih radova predsjednika sarajevskoga ogranka fra Petra Perice Vidića u Bjelovaru, a potom i Kutini. Članovi iz Sarajeva prošle su godine bili u posjetu Moslavini i Bjelovaru, dok su Kutinjani posjetili glavni grad Bosne i Hercegovine i njegovu okolicu.

Ove godine 6, 7. i 8. svibnja kutinski je ogranak Matice hrvatske s podružnicom u Popovači bio domaćin trodnevnoga studijskog putovanja članovima Matice, Hrvatskom znanstvenom društvu iz Sarajeva i Mandolinskom sastavu HKD Napredak Novo Sarajevo. Oni su bili gosti i ogranaka u Varaždinu i Čakovcu. To znači da je u dvije godine uspostavljena korisna kulturna veza Sarajeva sa sjeverozapadnom Hrvatskom, uključivši i njezina županijska središta. Susret s Kutinom, s posjetima baroknoj crkvi sv. Marije Snježne, zbirkama Muzeja Moslavine i izložbi u galeriji spomenutog muzeja Slikari Moslavine značio je već staro prijateljstvo. Stoga su i izjave predsjednika ogranaka fra Petra Perice Vidića i Mladena Mitra o nastavku suradnje uz ovogodišnje Dane Matice hrvatske u Sarajevu zapravo samo potvrda onoga što traje. Popovača, u kojoj su se za gostoprimstvo pobrinuli predsjednik podružnice Dražen Kovačević i predsjednik KUD–a Popovača Zdenko Krnjić, oduševljeno je na poznatom 11. koncertu tamburaške glazbe Proljeće u Popovači pozdravila, izmamivši točku više, Mandolinski ansambl HKD Napredak i njegove soliste Andriju Števanića (rođen u Janja Lipi, nedaleko Kutine), Žanu Grgić Katavu i Gabrijelu Pejović. Drugi dan, na putovanju do Čakovca i Varaždina, obogaćen je saznanjima o brojnim kulturnim djelatnicima, rođenim ili radom vezanim za BiH i Hrvatsku. Varaždin s domaćinskom ulogom tamošnjega predsjednika MH Ernesta Fišera oduševio je goste iz Sarajeva: Šetnja gradom–muzejom, njegovim grobljem na europskom glasu, posjet katedrali, gradska vijećnica iz 1523. godine, samo su dio ugodno i korisno provedenih sati.

U njih se aktivnim gostoprimstvom uključio i predsjednik varaždinske podružnice HKD Napredak Ivan Bošnjak. U Varaždinu, a potom i Čakovcu, trenutke suradnje sada s trima ograncima dijeli i potpredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić. Nakon četrdesetominutnoga koncerta Mandolinskog ansambla HKD Napredak u suvremenom zdanju crkve sv. Antuna govorio je o potrebi daljih veza. Sjeća se ratnog Sarajeva i zanosa MH i HKD Napredak u očuvanju hrvatskoga kulturnog identiteta. Gostima poručuje da su dio jedne velike obitelji Matice hrvatske, u kojoj upravo ogranci Čakovca, Varaždina i Kutine svjedoče korisnim iskustvima. Goste i izvođače pozdravljaju župnik Antun Jesenović i predsjednik čakovečkoga ogranka dr. Zvonimir Bartolić. Treći dan, nedjelja nosi obilježje posjeta vjerskim zdanjima, poznatom hrvatskom svetištu u Mariji Bistrici i za rastanak prije desetak godina blagoslovljenoj crkvi sv. Nikole Tavelića u Repušnici pokraj Kutine. Goste ispraćaju tople riječi zahvalnosti za posjet župnika Željka Slonjšaka, aktivna člana Matice hrvatske.D.P.
ČABAR

U Čabru je održana godišnja skupština ogranka na kojoj se prof. Ivan Janeš, predsjednik, posebno osvrnuo na izdavačke projekte, nastupe tamburaša, predstavljanje dvaju CD–a, prikupljanje kulturne baštine te pojačanu brigu oko održavanja sakralnih objekata. Obilježena je šestota godišnjica župe Gerovo, a počeli su i radovi na obnovi svetišta na Svetoj Gori. Uskoro će desetak važnijih objekata naći mjesto u registru spomenika kulture na razini države, a za preostale Konzervatorski odjel u Rijeci izrađuje potrebna obrazloženja i prijedloge. Spomenuo je i neke od idućih akcija u dijelu izdavačkoga programa poput povijesti čabarskoga kraja i nove knjige o Svetoj Gori te radne knjižice za učenike osnovne škole posvećene vodama. Čabarski je ogranak pomogao pri nabavi novih instrumenata za tamburaški sastav u Čabru, pri nabavi darovanih orgulja za župnu crkvu, angažirao se oko sanacije crkvice sv. Ane u Malom Lugu, pokrenuo aktivnosti oko sanacije crkvice u Zamostu te na gradnji nove kapelice sv. Stjepana u Vodama.

ČITLUK

Politika za obične ljude (Bakulina škola poštenja) naslov je knjige koju je uredio i priredio Ivan Sivirić, a objavila su je tri Matičina ogranka — iz Čitluka, Mostara i Širokoga Brijega. Knjiga koju je Sivirić dijelom napisao, a dijelom priredio, vraća nas gotovo stoljeće i pol u prošlost, a djelo koje je tada nastalo dolazi današnjem čitatelju u suvremenom jeziku i s posebnom aparaturom. »Baviti se danas starim tekstovima civilizacijski je čin i stvar poštenja onih koji žele pratiti cjelinu identiteta kojemu pripadaju. Sivrić to shvaća kao osobitu zadaću. Takav pristup, na sreću, sve nas obogaćuje novim spoznajama o povijesnoj baštini, o korijenima etničke i duhovne kulture u Bosni i Hercegovini te o refleksijama povijesnih strujanja na domaći mentalitet. Paradoks, čijim rubom autor svjesno i rado ide, sastoji se u tome što on svjesno otkriva ono što i nije skriveno. Ono što autor predočuje svjedočenje je o traženjima i težnjama jednoga svjetonazora u borbi za opstanak, odnosno, riječ je o napućivanju onih koji su se odlučili putovati. Putnici su se odlučili na put i svoje poglede izdigli su do razine svjetonazora. Sivrić tako pristupa Bakulinu djelu, vodeći se Bakulinim povjerenjem u njegove sunarodnjake i vjerujući da uputa koju Bakula zdušno upućuje ima puno opravdanje. Autor nigdje izravno ne kaže, ali čitavom se knjigom sugerira kako Hercegovci imaju vlastitu povijest poštenja, ponosa i mudrosti«, riječi su dr. Mirka Dragića, recenzenta knjige. Knjiga je predstavljena 23. svibnja u velikoj dvorani KIC–a, u povodu obilježavanja dana općine Čitluk. Istoga je dana čitlučki ogranak otvorio izložbu slika Zdravka Anića.

Dvadeset i četvrtoga svibnja, u povodu obilježavanja dana općine Čitluk, predstavljena je nova knjiga u izdanju Matice hrvatske u Čitluku, knjiga dr. sc. Čedomila Šilića Atlas dendoflore (drveće i grmlje) BiH. U povodu obilježavanja četrnaeste obljetnice osnutka Matice hrvatske u Čitluku i stote obljetnice Osnovne škole Čerin 2. lipnja organizirana je Večer pjesništva i glazbe. Sudjelovali su učenici recitatorskoga odjela Osnovne škole Čerin, učenici glazbenih odjela i Pjevački zbor Osnovne glazbene škole Frana Čerin iz Čerin te članovi Predsjedništva Matice hrvatske u Čitluku, koji su u toj prigodi darovali knjige (u izdanju Matice hrvatske, Matice hrvatske iz Čitluka i Nakladnoga zavoda Matice hrvatske) najboljim učenicima, sudionicima programa kao i za obnavljanje i obogaćivanje fonda Osnovne škole Čerin.

GRUBIŠNO POLJE

U Grubišnom Polju održan je, već tradicionalan, susret pjesnika Jemeršiću u spomen. Sudjelovalo je dvadeset pjesnika s područja bjelovarsko–bilogorske županije, iz Bjelovara, Daruvara, Sirača, Grubišnog Polja i Hercegovca. Bjelovar su ove godine predstavljali Slavica Frajtić, Slaven Klobučar, Katica Kovrlija, Branko Kreštan, Anđela Šoški i Vid Žmarić. Organizator je susreta pjesnika Županijsko vijeće Matice hrvatske, a ogranak iz Grubišnog Polja tiskat će zbornik pjesničkih radova pjesnika s područja županije iz prošle i ove godine.

KARLOVAC

Ogranak Matice hrvatske Karlovac predstavio je 2. lipnja u Društvu hrvatskih književnika najnovije izdanje, antologijsku zbirku Novi hrvatski pjesnici, u izdanju karlovačkoga Ogranka, u kojoj se nalaze najbolje pjesme dobitnika književne nagrade Zdravko Pucak. Knjigu su predstavili prof. Ivan Jurković, predsjednik karlovačkoga ogranka prof. Neda Omrčen i akademik Slavko Mihalić, a pjesme je čitala dramska umjetnica Ljubica Jović.

MOSTAR

Na blagdan Marije Majke Crkve, 16. svibnja, msgr. Mile Bogović predvodio je svečanu misu u mostarskoj katedrali, a nakon mise u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače predstavio je izložbu arhitektonsko–urbanističkih rješenja Crkve hrvatskih mučenika u Udbini. Nazočnima su se obratili Ratko Perić, mostarski biskup, dr. Mile Bogović, gospićko–senjski biskup, i dr. Josip Muselimović, predsjednik Matice hrvatske u Mostaru, a o izložbi su govorili Goran Crnković, ravnatelj Državnoga arhiva iz Rijeke, i fra Bernardin Škunca, provincijal zadarskih franjevaca. Gradnja crkve u Udbini na natječaju je dodijeljena Nikoli Bašiću. Ideja o gradnji toga nacionalnog svetišta potekla je od gospićko–senjskog biskupa dr. Mile Bogovića, a poduprli su je Hrvatska biskupska konferencija i Hrvatski sabor. Temeljni kamen za buduću crkvu posvetio je pokojni papa Ivan Pavao II. Na obljetnicu Krbavske bitke, 9. rujna ove godine, trebali bi započeti radovi.

OREBIĆ

Pjesničkom večeri Jakše Fiamenga 14. svibnja započela je, u čast petnaest godina obnovljena Ogranka Matice hrvatske u Orebiću, ovogodišnja manifestacija Dani kulture Orebić 2005, koju već dvanaest godina priređuje orebićki ogranak Matice hrvatske i Centar za kulturu općine Orebić, pod pokroviteljstvom Općine Orebić i Turističke zajednice. Poklonici poezije, okupljeni u čitaonici Napredak, u zgradi Pomorskoga muzeja u Orebiću toplo su pozdravili Jakšu Fiamenga, koji je kazivao svoje stihove. O njegovu pjesničkom opusu govorio je dr. Anatolij Kudrjavcev, istaknuvši da je riječ, prema njegovu sudu, o danas najboljem živućem hrvatskom pjesniku, poeti dalmatinskoga i mediteranskog ozračja, koji piše i pjeva o svemu što nas okružuje, ali i onome čega više nema, ali što dobro poznajemo. U prigodnom programu sudjelovala je ženska klapa Nava iz Orebića, pod ravnanjem Velebita Veršića.

OSIJEK

U organizaciji Club galerije Magis i Knjižare A. G. Matoš, u prostorijama Magisa 10. svibnja predstavljeni su portreti književnika Stjepana Čuića i Joze Vrkića. »U našim današnjim, burnim vremenima organizirali smo razgovor s dvojicom protagonista minulih, također burnih vremena. Ono što njih dvojicu veže nije samo književnost, nego i školovanje, mladost, burni studentski dani, politička previranja, ali i iskustva u medijima«, istaknula je Helena Sablić Tomić, književna kritičarka. I Čuić i Vrkić svojim su očima vidjeli, iskusili turbulentne sedamdesete i svojom književnom poetikom to razdoblje prikazali. Pokazali su kako književnost odolijeva vremenu iako je išla marginama politike, uz rub povijesti i kulture sedamdesetih, da bi došla do devedesetih i ove naše 2005, dodala je predsjednica osječkoga ogranka Matice hrvatske. Stjepan Čuić prepoznat je u povijestima hrvatske književnosti kao sljedbenik poetike fantastičara, no sam ne želi u tu ladicu. U naslovima Staljinova slika i druge priče iz 1971, Dnevnik po novom kalendaru te romanu Orden Čuić iznosi poglede o traumatičnu odnosu pojedinca i vlasti. Srodnu književnu poetiku i osobne, ali i političke stavove s njim dijeli i Vrkić. Čuić je s radošću predstavljao Vrkića, osvrnuvši se i na ostale pripadnike njihove generacije, koji su ostavili traga u književnosti i nekolicinu koji su od javnosti i kolega tretirani kao grupa koja ima što reći.
Jedan od svjetski najizvođenijih hrvatskih dramatičara Miro Gavran u Osijeku je uvijek rado viđen gost. Susreti osječke publike s tim piscem uvijek su itekako živ kulturni događaj. Osamnaestoga svibnja Gavranu su, u ime osječkoga ogranka, domaćini bili književni kritičarski tandem Helena Sablić Tomić i Milovan Tatarin u Club galeriji Magis.

RIJEKA

U dvorani Matice hrvatske na okruglom stolu "Književno i političko djelovanje Eugena Kumičića" sudjelovali su prof. dr. Milan Nosić, mr. se. Darko Deković i prof. Ivan Majnarić, a moderatori su prof. dr. Julijan Dobrinić i doc. dr. Zvonko Čapko.

Ogranak Matice hrvatske u Rijeci predstavio je 17. svibnja u dvorani Filodrammatike knjigu Branka Kundiha "Hrvatsko pomorsko dobro u teoriji i praksi". Djelo su predstavile mr. sc. Olga Jelčić, sutkinja Vrhovnoga suda Republike Hrvatske i Suzana Frković, zamjenica Glavnoga državnog odvjetnika RH.

Kulturno društvo Rusina i Ukrajinaca Rušnjak primorsko–goranske županije, Središnja knjižnica Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske iz Zagreba i riječki ogranak Matice hrvatske organizirali su 18. svibnja u prostorijama Matice hrvatske izložbu "Ukrajina u riječi, slici i glazbi". Postavljeno je petnaest panoa, na kojima su okupljeni mogli pročitati i neke od pjesama velikana ukrajinske poezije kao što su Ševčenko, Frank, Somonenko, razgledati ukrajinske glazbene elemente te pedesetak knjiga, kaseta i CD–a , koji na svoj način prikazuju i govore o bogatoj ukrajinskoj kulturi i povijesti. Na otvaranju izložbe okupljenima su se obratili mr. sc. Oleksandr Levčenko, zamjenik veleposlanika Republike Ukrajine u Republici Hrvatskoj, mr. sc. Darko Deković, predsjednik riječkoga ogranka, Katarina Tlustenko, direktorica knjižnice Rusina i Ukrajinaca u Republici Hrvatskoj, dr. sc. Đuro Vidmarović, bivši veleposlanik Republike Hrvatske u Republici Ukrajini i Vladimir Provči, predsjednik Kulturnoga društva Rusina i Ukrajinaca Rušnjak primorsko–goranske županije, a u umjetničkome dijelu programa nastupile su Larisa Uglješić, sopranistica iz Vukovara, i Iva Lehunšek, dramska umjetnica iz Zagreba.

U povodu Međunarodnoga dana muzeja na Kninskoj tvrđavi u Crkvi sv. Barbare otvorena je izložba "11 hrvatskih vladara, 11 stoljeća hrvatske glagoljske knjige", koja će se moći razgledati do kraja srpnja. U netom preuređenu interijeru Julija Vojković predstavila je portrete jedanaest hrvatskih vladara naslikanih na svili, uz glagoljske natpise, a predavanje o 11 stoljeća hrvatske glagoljske knjige održao je prof. Darko Deković, predsjednik ogranka Matice hrvatske u Rijeci, uz predstavljanje najpoznatijih glagoljskih spomenika i knjiga u Hrvatskoj, od Krčkog natpisa iz 10. stoljeća, Valunske ploče iz istog razdoblja, Bašćanske ploče, Vinodolskog zakona, Vrbničkog misala i drugih, koji govore o važnosti glagoljske baštine u Hrvatskoj, poznatoj i izvan granica naše zemlje. Prigodne tekstove na glagoljici čitao je glumac zagrebačkog Teatra u gostima Stjepan Brlek.

SAMOBOR

Svakoga se proljeća Samobor potvrđuje kao svojevrsno središte haiku poezije. U Odjelu za odrasle samoborske Gradske knjižnice 23. travnja predstavljen je trinaesti po redu Zbornik samoborskih haiku susreta. Susret je počeo čitanjem pjesme Milana Žegarca Peharnika u sjećanje preminulom samoborskom pjesniku Miljenku Kovačićeku. Poznati haiku pjesnik akademik Vladimir Devidé rekao je nekoliko riječi o haikuu, objasnivši povezanost te vrste poezije i zen–filozofije. Zbornik 13. samoborskih haiku susreta predstavljen je čitanjem stihova koji su u njemu sakupljeni. Osim samoborskih haiku pjesnika koji djeluju unutar ogranka Matice hrvatske, čitani su stihovi pjesnika koji su na susret stigli iz Zagreba, Velike Gorice, Varaždina, Čakovca, Ivanić–Grada, Splita i Solina. Posebne nagrade za dugogodišnje stvaranje stihova dobili su osamdesetogodišnjaci, akademik Vladimir Devidé i Zvonko Petrović. Predsjednik čakovečkog haiku društva Željko Punda dodijelio je prigodne nagrade autorima najljepših stihova Zbornika 13. samoborskih haiku susreta. Na pitanje, može li kamen haikuizirati, odgovorio je darivanjem kamenih oblutaka na kojima su ispisani haiku stihovi nagrađenih autora. Osim poezije, u samoborskoj Gradskoj knjižnici prigodno je postavljena i haiku izložba likovnih radova samoborske pjesnikinje Vlaste Mažuranić. Ovogodišnji je zbornik uredio Darko Plažanin, a ilustrirao ga je Mihovil Markulin. Na početku je mala teorijska rasprava Vladimira Devidéa pod naslovom Haiku i zen, a odana je i počast preminulim pjesnicima koji su za života s uspjehom ispisivali haiku stihove i stekli velik ugled među kolegama i štovateljima: Dubravku Ivančanu, Miljenku Kovačićeku i Anti Gardašu, koji su predstavljeni sa po nekoliko radova. Samoborsko Gradsko poglavarstvo poduprlo je prijedlog da se Ana Ranka Novosel, predsjednica Ogranka Matice hrvatske, u povodu sedamdeset i pete godine života i pedesete godine književnoga rada predloži za nagradu Zagrebačke županije. U samoborskoj je javnosti poznata po bogatu književnom, kulturnom i prosvjetnom rezultatu, a iza nje je šest objavljenih zbirki pjesama i tri prozna djela.

Hrvatski pjesnik Dragutin Tadijanović gostovao je 5. svibnja na književnoj večeri u samoborskoj Gradskoj knjižnici. Popularnoga Tadiju pozdravili su Mirjana Dimnjaković, ravnateljica knjižnice, Ranka Novosel, predsjednica samoborskoga ogranka, te samoborski dogradonačelnik, kao i okupljeni u Gradskoj knjižnici, u kojoj je te večeri bilo teško pronaći i mjesto za stajanje. Samoborska je Matica Tadiji darovala kruh u obliku srca kao simbol njegove rodne Slavonije, a Tadija je napomenuo da je on član Matice već od izvjesne godine protekloga stoljeća, na što je Ranka Novosel dodala da je ona baš te godine i rođena. Tadija je najavio novu knjigu, zbirku svojih pisama koje sakuplja od dvadesetih godina protekloga stoljeća.

SARAJEVO

Početkom svibnja, Mandolinski ansambl Hrvatskoga kulturnog društva Napredak i Ogranka Matice hrvatske iz Sarajeva, gostovao je u Hrvatskoj u posjetu ograncima Matice hrvatske u Popovači, Kutini, Varaždinu i Čakovcu. Publici su predstavili dobro uvježbani program svjetovne i duhovne glazbe, koji i inače izvode na brojnim svojim gostovanjima diljem BiH. Sedmoga svibnja bili su gosti čakovečkoga ogranka Matice hrvatske i župnoga ureda Crkve sv. Antuna Padovanskog, gdje su se koncertom u crkvi predstavili publici dopadljivim programom i serioznim odabirom skladbi primjerenih prostoru održavanja koncerta. O tome su posebnu brigu vodili voditelj fra Perica Vidović i Blago Mikulić. Koncertu su prisustvovali i Stjepan Sučić, dopredsjednik Matice hrvatske, Ernest Fišer, predsjednik Ogranka Matice hrvatske iz Varaždina te Ivan Bošnjak, predsjednik Hrvatskoga kulturnog društva Napredak iz Varaždina. Gosti su s domaćinima fra Antunom Jesenovićem, župnikom, i dr. Zvonimirom Bartolićem, predsjednikom čakovečkoga ogranka, izmijenili lijepe i poticajne riječi o daljem razvijanju uspostavljene suradnje. Posjetom Hrvatskom nacionalnom svetištu Mariji Bistrici 8. svibnja Hrvati iz Sarajeva, puni lijepih dojmova, zaključili su gostovanje u Hrvatskoj.
U organizaciji Hrvatskoga katoličkoga dobrotvornog društva i Matice hrvatske Sarajevo 19. svibnja održan je međunarodni znanstveni skup Bleiburška tragedija ili Hrvatski križni put. Pokrovitelj je manifestacije Niko Lozančić, predsjednik Federacije BiH. O političkom stanju u jugoistočnoj Europi nakon svibnja 1945, pregovorima u Bleiburgu, represivnosti jugoslavenskog komunističkog sustava 1945, posljedicama bleiburške tragedije, Križnom putu, stratištima, stradanju svećenstva govorili su i gosti iz Hrvatske Josip Jurčević, Jure Krišto, Anđelko Mijatović, Mate Meštrović i Ante Beljo. Prof. Zlatko Hasanbegović govorio je o stradanju velikoga broja bosanskohercegovačkih muslimana. Don Anto Jelić, jedan od organizatora skupa, iskazao je zadovoljstvo sudjelovanjem Bošnjaka na skupu te posebno referatom koji znanstveno govori o stradanju velikoga broja muslimana u svibnju 1945. »Ni u kom slučaju žrtve Bleiburga ne smiju se umanjivati, jer većina stradalih bila je nevina, a svi pokazatelji govore o njihovoj brojnosti. Ovim skupom želimo potaknuti ljude na razmišljanje, jer doista je velik grijeh već i to što su protekle tolike godine šutnje o tako stravičnim zločinima na Bleiburgu i Križnom putu«, kazao je don Jelić. U večernjim satima u Komornom teatru 55 predstavljene su knjige Čuvari Bleiburške tragedije, drugo, prošireno izdanje Josipa Jurčevića, Bože Vukušića i Brune Esiha te fotomonografija Bleiburga i Križnoga puta Bože Vukušića.

SINJ

"Pet stručaka" naslov je knjige povjesničara prof. Frane Duševića koja je u organizaciji Matice hrvatske Sinj predstavljena u hotelu Alkar. Velikom broju okupljenih Sinjana knjigu su predstavili fra Mirko Marić, predsjednik sinjskog ogranka Matice hrvatske, prof. Velimir Borković i prof. Miljenko Buljac. Voditelj je bio profesor Marko Duvnjak, ravnatelj sinjske gimnazije, u kojoj je Dušević bio dugogodišnji, i među učenicima omiljeni, profesor. Predstavljajući knjigu, autor je naglasio da je riječ o povijesnom poliptihu nastalu na povijesnim događajima za Domovinskog rata i nakon njega na području Cetinske krajine. Knjiga se sastoji od pet odvojenih cjelina, a prema riječima prof. Buljca riječ je o duljoj pripovjednoj prozi koju je Dušević napisao koristeći se rukopisom rođaka Jose o njegovu stradanju na Križnom putu te istodobnom nadanju majke, čija je molitva uslišana jer se Joso vratio kući.

SLATINA

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Slatina u Hrvatskom domu predstavljena je knjiga Politika naspram medicine, autorice Biserke Tompak, o kojoj su govorili dr. Marija Turk Kući i prof. Danica Krehula, predsjednica slatinskoga ogranka. Sav prihod od prodaje knjiga darovan je za razminiranje Hrvatske.

Dvadeset i prvoga svibnja slatinski je ogranak Matice hrvatske predstavio zbirku pjesama Dva bunara Željka Bosanca. U predstavljanju sudjelovali su njegovi školski kolege te razrednica, danas predsjednica Matičina ogranka u Slatini prof. Danica Krehula i članica predsjedništva Ogranka prof. Ksenija Vujanović–Juras. Nakon što su Bosančevi vršnjaci pročitali nekoliko pjesama iz zbirke, autor je otkrio da ima i knjigu pjesma koja je načinjena u devet primjeraka. »Više od dvadeset godina bavim se izdavačkim poslom, tako da sam je uspio napraviti sam, a smatram da knjiga objavljena u devet ili tisuću i devet primjeraka ima istu funkciju, ona je praktički objavljena. Ima li ISBN, ima li lektora, korektora, urednika, nakladnika i ostalo, to je za knjigu sporedna stvar... Nismo li mi svi samo likovi, a o djelu u kojem se pojavljujemo ovisi hoće li nas tko upamtiti, citirati, ubacivati u udžbenike, ili ćemo s drugima ostati zaboravljeni u nekom imaginarnom groblju, čistilištu nevažnih likova, zajedno sa svima koje nitko ne pamti i za koje nitko ne pita. Bez obzira na nakladu, nadao sam se kako će knjiga, jer njezini su putovi nepoznati, možda doći do nekoga tko će možda prepoznati rukopis, netko događaj, netko će se možda sjetiti nekih zajedničkih trenutaka koji nikako nisu mogli biti zaboravljeni. I sad ne znam je li ovo kraj ili početak, jesam li uzburkao mirne vode...« Govoreći o Bosančevoj poeziji prof. Vujanović–Juras kazala je: »Svevremenim temama ljubavi, prolaznosti, smrti, pridružuju se i zapisi u kojima se obraća nekim njemu dragim majstorima riječi. Zapisi sa socijalnom tematikom, kao i oni, rekla bih, regionalno rodoljubni, gdje se iščitava Poreč, a Osijek čini se doista ostavlja tragove u duši, i oni su sasvim suvremeni, puni tek računalno osviještenih nerazumljivih izraza.« Predstavljanje je zaključila riječima: »Dopustite da poručim autoru da još stigne ubadati jače i živjeti još žešće, svjestan da je drugačiji, a da pritom nije rekao da je bolji i nije rekao da smo bolji...« Prof. Danica Krehula zaključila je: »Autor nam opisuje svoju kreaciju, daje nam radni materijal želeći nas time navesti na suautorstvo u proširivanju mogućnosti riječi kao jedinog istinskog sredstva komunikacije. U tom nastojanju osjeća se i jako suprezanje u namjeri da se bude originalan i nov, da se bude svoj do kraja. Željko Bosanac pjesnik je po vokaciji, po pozivu, proza mu ne odgovara ako i ona nije poezija u službi stvaranja ljepote. Njegova iskrenost doživljenoga dio je ljepote sadržane u riječima, u jeziku poezije koja izaziva i traži da joj se služi bez pogovora i do kraja. Motivi njegove poezije vezani su uz naznake za plakanje, za smijanje, za pjevanje. Postoje teme koje su bolne i mučne, ali za njega ništa na svijetu nije ni crno, ni bijelo, sve je samo jedna te ista siva bol.«

STOLAC

Ogranak Matice hrvatske u Stocu i ovoga proljeća, po treći put za redom, organizirao je manifestaciju Stolačko kulturno proljeće. Kao i tijekom prethodne dvije godine, i ove se godine manifestacija odvijala tri dana. Prvoga dana na lokalitetu Radimlja organiziran je komemorativni skup kojemu je prisustvovalo više od tri tisuće osoba i u okviru kojega je, u povodu šezdesete obljetnice Bleiburga i Križnog puta, otkriveno spomen–obilježje hrvatskim žrtvama koje su u najvećem broju stradale u teškim mjesecima i godinama nakon službenog završetka Drugoga svjetskog rata. Predstavljeno je pjesništvo Veselka Koromana uz prigodne riječi autora, te biskupa dr. Ratka Perića i Željka Ivankovića. Stočanima, njihovim gostima i ljubiteljima poezije predstavio se i mladi pjesnik Srećko Marijanović s poetskim prvencem uz osvrt književnika Krešimira Šege. Završna večer održana je 27. svibnja na starom stolačkom gradu Križevcu. U okviru komemorativnog programa u čast mučenika za vjeru i domovinu biskup Perić predvodio je koncelebriranu misu zadušnicu za četrnaest svećenika mučenika čiji su životi nasilno prekinuti. Tom je prigodom predstavljen i Zbornik radova Stolačkoga kulturnog proljeća za 2005. uz prigodni kulturno–zabavni program koji su realizirali članovi HKUD–a Stolac te stolačke glazbene skupine Modra rijeka, Vidoštačka kraljica i Angelus.

UMAG

Na Trgu Venecije na pročelje zgrade u kojoj je gotovo četiri desetljeća živio i radio književnik, novinar i slikar Ivo Balentović 23. svibnja postavljena je spomen–ploča njemu u čast. Bila je to inicijativa umaškoga ogranka Matice hrvatske, a za postavljanje ploče odabrali su blagdan sv. Pelegrina, jer je Balentović napisao prvi kulturno–povijesni vodič Umaga i okolice još 1964. Spomen–ploču otkrio je Stelio Prodan, predsjednik ogranka u Umagu u prisutnosti književnikove udovice Vere te mnogobrojnih osnovaca i građana. »Balentović je početkom šezdesetih godina protekloga stoljeća iz Županje došao u Umag, gdje je pokrenuo osnivanje Matice hrvatske. Njegova djela nisu dovoljno poznata ni valorizirana u hrvatskoj književnosti. Pisac Fulvio Tomizza, čije ime nosi Zajednica Talijana, dobio je u Umagu mnoge počasti te je naša želja da nova gradska knjižnica ponese Balentovićevo ime. Tako bi dva velika književnika bila pod istim krovom. Pokrenuli smo također inicijativu da se jedna ulica zove po njemu, a predlažemo da to bude Trg Venecije, gdje je godinama živio i stvarao«, rekao je Prodan. Zlatan Varelija, tajnik umaške Matice hrvatske, rekao je da je suvremena književna kritika, kao i književna povijest, ostala suviše dužna svestranom i plodnom književniku, ona ga je zaboravila, jedva spominjala, čak i prešućivala, a napose ona u metropoli hrvatske kulturne književnosti. Neumorni književni naturščik, istodobno profesionalac i amater, pun urođene šokačke, slavonske snage i vitalnosti spojene sa specifičnom istarskom izdržljivošću i racionalnošću, spajao je hrvatski istok i zapad, rodnu Slavoniju i Istru. Živio je na marginama književne kritike i bio odbačen iz društvenoga života, ali to je samo potenciralo njegovo pisanje i stvorilo bogat književni opus, zaključio je Varelija.

VARAŽDINSKE TOPLICE

U organizaciji Matice hrvatske Varaždinske Toplice 29. svibnja obilježen je spomen–dan Kukuljevića Sakcinskih polaganjem spomen–vijenaca i svijeća na grob Antuna Kukuljevića Sakcinskog. Ivan Kukuljević Sakcinski, rođen 29. svibnja 1816, sahranio je 1851. oca Antuna na povijesnom groblju u Varaždinskim Toplicama. Prof. Drago Ilić, potpredsjednik Ogranka, govorio je članovima Ogranka, mještanima i učenicima o hrvatskom narodnom preporodu, a prof. Božena Filipan, predsjednica, izrekla je zahvalu Kukuljevićima za njihovo pregalačko djelovanje u svome vremenu i za namrle trajne vrednote hrvatskoj prosvjeti i kulturi. Proslava desete godišnjice djelovanja Ogranka održana je radno, posljednjega dana svibnja Godišnjom izvještajnom skupštinom. Skupština je prihvatila izvješća predsjednice i Nadzornog odbora te godišnji program rada, a u živoj raspravi prihvaćeni su prijedlozi predsjednice. Ogranak će uputiti Gradskom vijeću zamolbe za dodatna proračunska sredstva, jer se dosadašnja ne temelje na ponuđenim programima te za rješenje radnoga prostora primjerena djelovanju Matice hrvatske. Na ispražnjeno mjesto tajnice izabrana je Ljubica Nofta, a imenovano je i tročlano povjerenstvo za pokretanje akcije uređenja spomen–područja Tonimir. Usvojen je prijedlog da se pozovu štovatelji djela Ivana Kukuljevića Sakcinskog na suradnju s Ogrankom u Varaždinskim Toplicama i na prikupljanje namjenskih sredstava za uređenje spomeničkog područja Tonimir, Kukuljevićeva obitavališta. Gradskom vijeću predložit će se usklađenje radnog i počasnog odbora Kukuljevićevih dana sa Statutom Grada i značenjem te tradicionalne manifestacije. Organizator znanstvenoga skupa Ogranak je u Varaždinskim Toplicama, a suorganizatori su Matica hrvatska i ogranci iz Varaždina i Novog Marofa. Organizacijski odbor skupa prihvatit će u lipnju predložene teme i razraditi organizaciju dvodnevnoga skupa početkom studenog u Varaždinskim Toplicama i u Zagrebu.

VINKOVCI

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Vinkovci 11. svibnja organizirana je književna večer na kojoj su se predstavili zagrebački književnici Ratko Bjelčić i Robert Mlinarec, a do susreta je došlo na poziv člana vinkovačkoga ogranka Vladimira Bakarića. Ono što je povezalo trojicu sudionika te književne večeri književnost je za djecu. Ratko Bjelčić, uz dvije zbirke priča za odrasle, objavio je devet knjiga za djecu i mlade, zastupljen je u gotovo svim pregledima recentne dječje književnosti, a neke od njegovih, više od sto objavljenih priča za djecu i mlade, uvrštene su i u čitanke i udžbenike za više razrede osnovne škole. Robert Mlinarec ponajprije je poznat po kratkim pričama, prevođen je na više jezika, kritika ga svrstava u red dvadesetak najplodnijih hrvatskih pisaca srednje generacije, a, kao autora, uz književnost za djecu veže ga jedna slikovnica te kako je istaknuo, ozbiljna namjera da napiše knjigu za djecu. Vladimir Bakarić, pak, po spisateljskom stažu najmlađi je u tom društvu s prošle godine objavljenom knjigom Nešto poslije ponoći & Tragom staklene mape u izdanju vinkovačkog ogranka. Ta mu je knjiga, uspjehom u mladih čitatelja i kritike, priskrbila ulazak u Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade, čiji su članovi i jedni od utemeljitelja Bjelčić i Mlinarec.

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Vinkovci uz suradnju Koncertne direkcije Zagreb, u dvorani Osnovne glazbene škole Josipa Runjanina 13. svibnja održan je koncert mladoga gitarista Petrita Çekua iz Zagreba. Nastup vrsna glazbenika primamio je dosta mladih ljubitelja ovog popularnog instrumenta. Na programu su bili sonata za violinu, BWV 1003, J. S. Bacha, koju je za gitaru obradio Valter Dešpalj, Introdukcija i varijacije na napjev Malbroug, op. 28, slavnoga Španjolca Fernanda Šora, Sonata giocosa Joaquina Rodriga, poznata po koncertu D’Aranhuez za gitaru i orkestar, Nocturno skladatelja Slavka Fumića i Suita Valenciana, Vicenta Asecia, s posebno ritmično efektnim trećim stavkom (Dansa). Petrit Çeku ove je godine predstavljao Hrvatsku na natjecanju za europsku glazbenu nagradu za mlade, gdje je dobio prvu nagradu i posebnu nagradu Hrvatskog društva skladatelja za izvedbu djela hrvatskoga skladatelja.

ZADAR

Park prirode Telašcia — Sali / Zemljopisno–povijesna obilježja prostora naslov je knjige Ante Beverina i Jerolima Armaninija objavljene u nakladi Ogranka Matice hrvatske Zadar.

Jedanaestoga svibnja zadarski je ogranak predstavio knjigu Dunje Ujević Jedno sjećanje na Gojka Šuška. O knjizi su govorili mr. sc. Ivan Bekavac, Marinko Radas, pukovnik Hrvatske vojske, i Dunja Ujević, autorica.

Dvanaestoga svibnja zadarski je ogranak predstavio knjigu izabranih drama prof. dr. Glorije Rabac–Čondrić Fešta puli barba Martina O knjizi su govorili prof. dr. Josip Lisac, doc. dr. Divna Mrdeža–Antonina, prof. Marko Vasilj i autorica. Ulomke iz knjige čitala je Gabrijela Meštrović–Maštruko, glumica Kazališta lutaka. Nakladnik izdanja je Katedra Čakavskog sabora Pazin.
Knjiga Gradovi, utvrde i sakralni spomenici uz Krku i Čikolu Ante Jurića, objavljena u izdanju Ogranka Matice hrvatske Skradin predstavljena je 19. svibnja u prostorijama Matice hrvatske. Knjigu su predstavili dr. sc. Zdravko Dizdar, recenzent, Marinko Šišak, urednik, i Ante Jurić, autor. U knjizi su obrađeni lokaliteti rijeka Krka, Knin, Prvi muzej hrvatskih spomenika, Burmum, Nečven–grad, Čučevo, Manastir Krka, Bogočin, Kamičak, Bribir, Rog, Uzdah–kula, Visovac, Skradin, Stipanac, Bilice, Ključ, Drniš, Otavice, Petrovac, Promina, Uzdolje, Biskupija i Kapitul.

Zajednica tehničke kulture zadarske županije i zadarski Ogranak Matice hrvatske organizirali su 20. svibnja predavanje dr.sc. Branke Ivančan–Picek Moderna tehnologija u službi meteorologije. Prikazano je i novo, prošireno izdanje Klimatske monografije Zadar.

ZAPREŠIĆ

U povodu XVI. dana Ogranka Matice hrvatske Zaprešić u Gradskoj vijećnici Zaprešića predstavljena je knjiga predsjednika Matice hrvatske do njezine zabrane 1971, Ljudevita Jonkea O hrvatskome jeziku. Knjigu su predstavili profesori s Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu dr. sc. Marko Samardžija, dr. sc. Ivo Pranjković, priređivač Ivan Marković, urednik Ante Selak i voditelj Stjepan Laljak. Na pet stotina stranica objavljeno je dvjesto i sedamnaest tekstova Ljudevita Jonkea (1907–1979), koji su od 1961–1965. izlazili u rubrici Jezik današnji u tjedniku »Telegram«. Zaprešićki je ogranak 25. svibnja u Gradskoj vijećnica grada Zaprešića predstavio knjigu objavljenu u Matičinoj biblioteci Vijenac Stilske vježbe Pere Kvrgića. Na predstavljanju su sudjelovali Pero Kvrgić, Tonko Maroević, potpredsjednik Matice hrvatske i Stjepan Laljak, predsjednik zaprešićkoga ogranka. Knjiga Stilske vježbe sadrži kolumne iz Matičina »Vijenca« objavljivane od travnja 2000. do lipnja 2002: »Duhovita sjećanja i oštroumna zapažanja o karakteru glumačkoga posla i dramske umjetnosti te svojevrsna kronika Zagrebačkoga dramskoga kazališta i hrvatskoga kazališnoga života od pedesetih godina prošloga stoljeća pa do danas, pri čemu Kvrgić pomno prati mijene i novosti u kazalištu, izazvane novim umjetničkim strujanjima i novim tehnologijama. Lakoća komuniciranja s čitateljem, humor te nadasve bogato glumačko i ljudsko iskustvo, temeljne su odlike Kvrgićevih kolumnističkih stilskih vježbi« (»Vijenac«, 17. ožujka 2005.)

ZENICA

Predstavnici gradišćanskih Hrvata iz austrijske pokrajine Burgerland bili su gosti zeničkoga ogranka Matice hrvatske 17. i 18. svibnja. Njihovi su domaćini bili Drago Gavran i Ferdo Bošnjak. U Hrvatskom domu kralja Tomislava prof. dr. Robert Hajszan Zeničanima je približio gradišćanske Hrvate, njihovu kulturu te dugu povijest u tom dijelu Austrije. Gosti su obišli kraljevski grad Bobovac, samostan Kraljeva Sutjeska te tvrđavu Vranduk.A. Č.-K.