lipanj

VINKOVCI

Sacrae cantiones

Već treću godinu za redom vinkovački Komorni pjevački zbor Cibalae priređuje tematski koncert Večer hrvatske glazbe, na kojemu je i ove godine, 6. lipnja, predstavio novi izbor iz opsežnoga tematskog projekta Hrvatska glazba, kojim se nastoji popularizirati višestoljetna povijest hrvatskoga glazbenog stvaralaštva — antologijska, ali i manje poznata djela hrvatskih skladatelja, zborske obrade tradicionalnih pučkih napjeva te napjevi iz starohrvatskih zbirki i pjesmarica. Ove godine posebna pozornost posvećena je najvažnijoj ranobaroknoj zbirci hrvatske umjetničke duhovne glazbe zbirci duhovnih koncerata, tj. moteta Sacrae cantiones koju je 1620. u Veneciji objelodanio velikan hrvatskoga i europskoga glazbenog baroka Šibenčanin Ivan Marko Lukačić, zavrijedivši svojim motetima neprolazni epitet hrvatskoga Monteverdija. Obilježavajući ove godine 385. obljetnicu tiskanja zbirke, kao i 420. obljetnicu njegova rođenja, Lukačića mnogi glazbenici često izvode u mnogim europskim metropolama. Na svojem tematskom koncertu Komorni pjevački zbor Cibalae izveo je ciklus od nekoliko Lukačićevih moteta za ženski i mješoviti zbor koje je na klaviru pratila pijanistica Đurđica Zarić. Također su obilježene i obljetnice drugih velikih hrvatskih skladatelja, kao što su Dora Pejačević, Kamilo Kolb, Krsto Odak, Vinko Žganec, Zlatko Grgošević. Osim zborskih skladbi na programu je bio i iznimno zanimljiv ciklus instrumentalnih kompozicija za violinu i klavir, posvećen skladateljima koji svjedoče o trajnoj prisutnosti i iznimnoj važnosti slavonskoga podneblja u formiranju stilskih epoha svih područja umjetničkoga stvaralaštva Slavonije, u kojoj su uz mnoge druge dozreli i Osječanin Franjo Krežma, slavonski Paganini, koji je u kratku životnom vijeku uspio steći neprolaznu europsku slavu vrhunskog violinista i skladatelja, kao i našička grofica Dora Pejačević, poznata daleko izvan horizonta svojih Našica po glasovirskim minijaturama, solo pjesmama i drugim koncertnim djelima za violinu i klavir kojima je stekla priznanje u mnogim europskim glazbenim metropolama. Ciklus kompozicija Dore Pejačević i Franje Krežme izvele su vinkovačke glazbenice, violinistica Aleksandra Stočko i pijanistica Đurđica Zarić, stalne suradnice zbora Cibalae. Zborom je ravnao prof. Tomislav Hrženjak. Organizator koncerta Vinkovačka je glazbena scena, odnosno Ogranak Matice hrvatske Vinkovci, čiji je zbor Cibalae već šestu godinu kolektivni član i u čijem prostoru ima sjedište, te Glazbena škola J. Runjanina iz Vinkovaca. Programom iz ciklusa Hrvatska glazba zbor se tijekom ove i protekle godine predstavio na koncertima u nekoliko drugih gradova, Sarajevu, Zagrebu, Osijeku, Slavonskom Brodu, Vukovaru. Sudeći prema odazivu publike i očekivanu zanimanju javnosti, tematske glazbene večeri Komornog pjevačkog zbora Cibalae postale su dobar tradicionalni oblik predstavljanja ne samo rada i repertoara ovoga zbora, nego i način upoznavanja prebogate baštine hrvatskoga glazbenog stvaralaštva i opusa mnogih skladatelja koji zaslužuju dostojniju pažnju i brojnije izvedbe.

Hrvatska revija u Parizu

U Parizu je 5. lipnja 2005. održano predstavljanje »Hrvatske revije« namijenjeno hrvatskoj zajednici u glavnom gradu Francuske i okolici. Predstavljanje su organizirali pariški ogranak Matice hrvatske i Hrvatsko–francusko kulturno društvo/Association culturelle franco–croate, vodio ga je Marinko Frka–Petešić, a održano je nakon nedjeljne mise u dvorani Hrvatske katoličke misije u Rue de Bagnolet. O koncepciji »Hrvatske revije« u novom tečaju — poslije Vinka Nikolića, kako je bilo navedeno u najavi — okupljenim je pariškim Hrvatima govorio glavni urednik Mladen Klemenčić. Kao bitne koncepcijske odrednice časopisa, posebno zanimljive za publiku u dvorani, Klemenčić je naglasio predstavljanje hrvatskih sadržaja i tema relevantnih u europskom kontekstu te otvorenost časopisa za inozemne autore i teme. Naposljetku je izrazio nadu da će se u publici naći i budućih autora priloga za Reviju te pozvao nazočne da se pretplate.

Iznimna aktivnost

Pod predsjedanjem predsjednika doc. dr. sc. Dražena Švagelja 31. svibnja održana je redovita izvještajna skupština Ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima, na kojoj su predstavljena izvješća o radu i financijska izvješća za 2003. i 2004. godinu. Kako je istaknuo Dražen Švagelj, u navedenom razdoblju vinkovački je ogranak bio iznimno aktivan u svim područjima djelovanja. Tako je tiskano ukupno deset knjiga, među kojima i dva broja »Godišnjaka«, prva knjiga Sabranih djela Dionizija Švagelja i prva knjiga Izabranih djela Zlatka Tomičića te prvenac Vladimira Bakarića Nešto poslije ponoći & Tragom staklene mape, koji je u jednoj godini doživio dva izdanja. Uz to organizirana su i brojna predstavljanja knjiga gostujućih autora u sklopu Vinkovačke glazbene scene, održano je trideset koncerata klasične glazbe istaknutih domaćih i inozemnih glazbenika, organiziran je niz predavanja, priredbi i filmskih projekcija s različitim temama te postavljene izložbe u dvorani Ogranka i u Galeriji Slavonija sveta zemlja Hrvatska, u izlogu Ljekarne. Ukupno, istaknuo je Dražen Švagelj, u 2003. i 2004. vinkovački je Ogranak Matice hrvatske bio izdavač ili suizdavač deset knjiga te organizator sto trideset i šest različitih kulturnih događanja. Sve je to napravljeno u skladu s prihodima, u čemu najveću financijsku potporu vinkovačkom ogranku pruža Poglavarstvo grada Vinkovaca, a obje su godine završene pozitivno. Izvještajnoj skupštini prisustvovao je i Stjepan Sučić, potpredsjednik Matice hrvatske, koji je, između ostaloga, istaknuo kako je vinkovački ogranak sa svojom svakovrsnom kulturnom djelatnošću i otvorenošću za suradnju zasigurno najbolji ogranak Matice hrvatske. Potvrđeno je to i na ovogodišnjim prvim Danima Matice hrvatske u vukovarsko–srijemskoj županiji te je posve sigurno da vinkovački ogranak, u suradnji sa Središnjicom, u budućnosti može osmisliti, pokrenuti i iznijeti i najveće kulturne projekte.

SPLIT

Novi stari predsjednik

Akademski slikar Josip Botteri Dini izabran je na još jedan mandat predsjednika Ogranka Matice hrvatske Split. Na skupštini Ogranka biran je i novi Upravni odbor u koji su još ušli Luka Prcela, Marko Trogrlić, Petar Slapničar, Vlado Nuić, Mario Mimica i Mihovil Krešić. U Nadzorni odbor izabrani su Deša Diana, Zdeslav Alajbeg i Zvonimir Puljić. Izvješće o radu između dviju skupština podnio je tajnik Mihovil Krešić. Bilo je riječi o tradicionalnim danima Matice hrvatske Split, časopisu »Hrvatska obzorja«, izdavačkoj djelatnosti i drugim aktivnostima. U raspravi je stavljen naglasak na slabu potporu Grada Splita i Splitsko–dalmatinske županije Ogranku Matice hrvatske Split te je prihvaćen prijedlog Vlatka Perkovića da se uputi apel Gradu, Županiji i Ministarstvu kulture kako bi Matica hrvatska u Splitu dobila veća novčana sredstva jer u sadašnjim okolnostima Ogranak nije u mogućnosti profesionalno zaposliti ni tajnika. Dodatne crne slutnje navijestio je i gost Skupštine Zorislav Lukić, glavni tajnik Matice hrvatske iz Zagreba. Prema njegovim riječima, postoje najave da se djelovanje Matice hrvatske prestane podupirati iz sredstava državnoga proračuna, što bi, po Lukiću, unatoč porastu broja članstva, zacijelo značilo polagano umiranje najstarije hrvatske kulturne institucije. Na taj način ne ponašaju se veliki narodi koji čuvaju svoju kulturnu tradiciju, a to ne bi tim više trebali činiti mali narodi, poput hrvatskoga. Novi stari predsjednik Ogranka Matice hrvatske Split zahvalio je matičarima na iskazanu povjerenju.


BELI MANASTIR

U organizaciji belomanastirskoga Ogranka Matice hrvatske 10. lipnja održano je predavanje u povodu obilježavanja stogodišnjice smrti Josipa Jurja Strossmayera. Predavanje je održao prof. dr. sc. Stanislav Marijanović, s Filozofskog fakulteta u Osijeku, koji uvelike poznaje i proučava sve vezano uz jednu od iznimno važnih ličnosti hrvatske povijesti.

BJELOVAR

U dvorani Croatia osiguranja 9. lipnja održano je predavanje i predstavljanje knjige Josipa Jurčevića Bleiburg – jugoslavenski poratni zločini nad Hrvatima. Organizator je bila Matica hrvatska iz Bjelovara, voditeljica prof. Anita Blažeković, a predavač autor dr. sc. Josip Jurčević.

ČITLUK

Ovih je dana izašao novi broj časopisa »Cvitak, list za sretno djetinjstvo« br. 10, lipanj 2005. To je pedeseti broj časopisa, koji izdaju Ogranak Matice hrvatske Čitluk i UG Cvit iz Međugorja.
I ove su se godine predstavnici Matičinih ogranaka našli na Blidinju i Čvrsnici. To je bila prigoda da članovi Matice hrvatske iz Metkovića, Makarske, Čitluka, Posušja, Mostara, Ljubuškog i Čapljine dogovore sljedeće zadaće na čuvanju hrvatske povijesti i ljepota tih krajeva. Gost iz Središnjice bio je Zorislav Lukić, glavni tajnik.

DARUVAR

Od obnavljanja rada daruvarskog ogranka Matice hrvatske izlaze »Vrela«, glasilo Ogranka za znanost, kulturu i umjetnost, a upravo je izišao 25. broj, koji su uredili Mirjana Jakčin Ivančić, predsjednica Ogranka, i Karlo Blaha. Na pedeset i dvije stranice novi broj donosi razgovor s gradonačelnikom Zvonkom Cegledijem, oglede o povijesti knjižnice i vrtu benediktinske opatije, istraživački rad gimnazijalaca o rimskom Daruvaru, priloge o selu Golubinjaku, kapelici svetog Šimuna i povijesti šaha u Daruvaru, te o gradu iz vremena Jankovića i o narodnom govoru u Siraču, a čitatelji mogu upoznati bjelovarskog pjesnika Branka Kreštana i daruvarsku slikaricu Miru Boroš.

DRNIŠ

U organizaciji drniškoga ogranka Matice hrvatske i Narodne knjižnice Drniš predstavljena je knjiga dr. fra Petra Bezine Župljani Župa povjerenih franjevačkoj provinciji Presvetoga Otkupitelja Žrtve rata 1941–1945. i 1990–1995. Dr. fra Petar Bezina iznio je na više od tisuću i dvjesto stranica sustavni popis poginulih župljana tijekom Drugoga svjetskog i Domovinskoga rata. Od oko 175.000 župljana iz osamdeset i pet župa provincije poginulo je, ubijeno ili nestalo u Drugom svjetskom ratu 16.158, a u Domovinskom ratu 668. U knjizi je ukratko predstavljena svaka župa te popis žrtava, njihovo ime i prezime, podaci o rođenju te mjesto i vrijeme stradanja. Sakupljanje podataka o ubijenima, poginulima ili nestalima dr. fra Bezina započeo je 1992, od Metkovića do Gračaca, u osamdeset i sedam župa u kojima djeluju franjevci Provincije Presvetog Otkupitelja, a kako je sam istaknuo, knjigom ne želi širiti mržnju, ili tražiti osvetu, nego upoznati javnost s nepravednim postupcima i osudama komunista. Predstavljanje knjige prigodnim riječima u ime Matice hrvatske iz Drniša i Narodne knjižnice otvorio je prof. Davor Gaurina, predsjednik drniškoga ogranka Matice hrvatske, a o knjizi su, uz autora, govorili fra Ferdo Jukić, župnik Blizna, u općini Marina – Trogir, fra Žarko Maretić, miljevački župnik, te fra Mate Gverić, drniški župnik. Knjiga je bogata riznica nepobitnih činjenica, u koju je uložen velik trud i mnogo vremena u proučavanju arhivske građe te obilasku župa, ujedno je i odavanje počasti svim žrtvama rata te sudionicima ratnih strahota, kazao je fra Žarko Maretić.

MAKARSKA

Ogranak Matice hrvatska u Makarska, započeo je Dane Matice na vrlo neobičan i zanimljiv način. Potkraj svibnja u Gradskoj je vijećnici, u organizaciji Matičina ogranka u Makarskoj, održano predstavljanje maturalnoga rada Karle Brbić, maturantice, koja je, nadahnuta djelima Williama Shakespearea, za temu izabrala Svevremenost Learova usuda. Okupljenima je približila Shakespeareov život i djelo, a potom ukazala na glavne odrednice po kojima je nastao njezin maturalni rad. Posebnu je pozornost pridala odnosima među likovima, motivu prirode, krajnosti, bipolarnosti među likovima, prerušavanju, sljepilu i katarzi. To je zanimljivo predavanje nastalo na inicijativu i u suradnji s prof. Ankicom Ravlić, predsjednicom makarskoga ogranka.

Velimira Bilić, maturantica jezične gimnazije, održala je 8. lipnja u sklopu dana Matice hrvatske, u suradnji s mentoricom, profesoricom Ankicom Ravlić, u Gradskoj vijećnici obranu maturalnoga rada naslovljena Bljesak Cesarićeve jednostavnosti. Prof. Ravlić istaknula je kako obrana rada nikad nije bila teža, komisija koja ocjenjuje brojnija, a ni u svojoj ocjeni jednoglasnija.

METKOVIĆ

Četrnaestoga lipnja u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Metković u Gradskom kulturnom središtu otvorena je izložba skulptura Tomislava Zubčića–Zupe. Izložbu su postavili Radojka Bagur, Ante Brkić i Ivica Ivaniš Kulija, a otvaranje izložbe popratili su Davor Bukvić na mandolini i Stipe Popović na gitari.








MOSTAR

U palači Matice hrvatske u Zagrebu 6. lipnja predstavljena je knjiga Bože Žepića, Pat pozicija u BiH / Prilog kritičkom promišljanju sadašnjosti i budućnosti, u izdanju Matice hrvatske iz Mostara. Autor je osvijetlio položaj Hrvata u toj državi i njihovu neravnopravnost u odnosu na druga dva konstitutivna naroda. Predstavljajući knjigu Josip Muselimović, predsjednik mostarske Matice, kazao je da se jedna zemlja ne može urediti na tri račina, Zdravko Tomac upozorio je da neki dijelovi međunarodne zajednice namjerno potiču sukobe i kaos u BiH kako bi se i dalje održala pat–pozicija, dok se promjene Daytona provode na štetu Hrvata. Vjekoslav Afrić Žepićevu knjigu drži pozivom na dijalog i uključivanje u raspravu, a Božo Žepić ustvrdio je da će se BiH, a posebice Hrvati, naći pred neizvjesnom budućnosti ako se BiH ne preuredi na pravednijim temeljima, koji bi počivali na uspostavi ravnopravnosti sva tri konstitutivna naroda.

NIN

U prigodi obilježavanja Dana grada Nina s dvadesetak novih ulja na platnu na kojima su oslikani krajolici predstavio se Ivan Tomljanović, zadarski akademski slikar i restaurator. Okupljene je u ime organizatora, ninskoga ogranka, pozdravio Šime Ljubičić, predsjednik, a prigodne je riječi o autoru i izložbi izrekao prof. Antun Travirka.

NOVI MAROF

Ogranak Matice hrvatske Novi Marof 3. je lipnja organizirao izložbu fotografija Dinka Kusića u restoranu Ključice. Dinko Kusić tom se izložbom prvi put predstavio fotografijama kojima prevladava krajolik njegove rodne Dalmacije, ali i pejzaži Zagorja, gdje je proveo gotovo cijeli radni vijek i gdje živi. U svojim se radovima, kako sam kaže, koristi svim bojama i tonovima, jer ne može vidjeti samo crno–bijelo. Nijednu sliku nije imenovao ni označio, niti je rekao što prikazuje, jer svoju volju i svoje viđenje nikomu ne želi nametati.

U povodu Dana grada novomarofski je ogranak Matice hrvatske organizirao književni susret s pjesnikinjama Ivankom Kunić i Nadom Rukav–Bogojević. Ljubitelji poezije upoznali su se s opusima dviju spisateljica, a njihove je stihove čitala Ljiljana Bogojević, glumica varaždinskoga HNK.

ORAHOVICA

U okviru ovogodišnje turističke priredbe Orahovačko proljeće Ogranak Matice hrvatske organizirao je 1. lipnja susret učenika s književnikom Mladenom Kušecom.

OREBIĆ

U galeriji crkvice Svetog Navještenja u Orebiću, u povodu Dana Orebića, Blagdana Gospe Delorite i petnaeste obljetnice obnovljenoga rada ogranka Matice hrvatske, otvorena je već tradicionalna izložba slika i skulptura dvadeset i petorice likovnih umjetnika s Pelješca, koji su izložili više od šezdeset umjetničkih slika i skulptura u različitim tehnikama. Izložba peljeških likovnih umjetnika druga je priredba kulturno–zabavne manifestacije Dani Orebića 2005, koja je prije dva tjedna započela u najvećem pelješkom mjestu.
Desetoga lipnja u čitaonici Napredak otvorena je izložba umjetničkih fotografija Nakovana i more Karmen Kovačević i Ive Maričića, u organizaciji Matice hrvatske u Orebiću i Centra za kulturu Orebić, pod pokroviteljstvom Općine Orebić i Turističke zajednice Orebić, a jedanaestoga je lipnja otvorena Izložba slika dubrovačkih umjetnika u galeriji crkvice Sv. Navještenja Luncijata.

OSIJEK

Natječaj Ogranka Matice hrvatske Osijek za najbolji prozni tekst bio je otvoren puna četiri mjeseca, od 1. veljače do 1. lipnja, a članovi izbornoga povjerenstva Milovan Tatarin, Kristina Peternai i Dragica Dragun zadovoljni su odazivom. Svi tekstovi poslani su pod šifrom, autori nisu poznati, a nakon njihova pregleda i ocjenjivanja pobjednik će biti objavljen 3. listopada. Pobjednik će dobiti pet tisuća kuna i besplatno tiskanje knjige, za koju će osječki ogranak Matice hrvatske obaviti i sve poslove promidžbe. »Nismo očekivali ovakav odaziv sudionika i ovoliko pristiglih rukopisa jer nagrada nije atraktivna kao neke druge u Hrvatskoj«, nije krio oduševljenje i iznenađenost Milovan Tatarin, predsjednik izbornoga povjerenstva. Ukupno su pristigla trideset i tri rukopisa pod šifrom, koja su zadovoljila sve propozicije natječaja za najbolji roman, zbirku kratkih priča ili pripovijedaka. »Stručnost, tajanstvenost i nekorumpiranost odlike su ovoga ocjenjivačkoga suda«, naglasio je pomalo u šali Tatarin. Kako to obično biva u sličnim akcijama, bilo je i onih koji nisu shvatili propozicije pa je stiglo i nekoliko nevažećih u žanru zbirke pjesama, monodrame, pojedinačne priče. Adrese s kojih su rukopisi dolazili nisu samo slavonsko–baranjske, nego i iz cijele Hrvatske pa i inozemstva. Inicijativa za tu akciju nastala je na jednoj od sjednica osječkoga ogranka, u svrhu oživljavanja kulturne i književne scene grada, ali i regije, te dakako afirmiranja sama Matičina ogranka i otvaranja prostora novim, mladim književnim imenima. Slijedi višemjesečno iščitavanje rukopisa i objavljivanje pobjednika početkom listopada. Samo će jednom rukopisu, odnosno autoru pripasti novčana nagrada i objavljivanje knjige u Matičinoj nakladi. Ako se još neki rukopis izdvoji kvalitetom, bit će objelodanjen na stranicama »Književne revije« , istaknuto je na konferenciji za novinare.

STIKS ili Studenti izgovaraju književnost suvislo, naziv je akcije osječkih matičara, koju je za 24. lipnja najavio Ivan Trojan. Riječ je o projektu u sklopu Osječkoga ljeta mladih, točnije interpretaciji stihova, performansima te glazbenom dijelu večeri koju organiziraju studenti kroatistike Filozofskoga fakulteta u Osijeku.

Iznovljavanja — Povratak zavičajnicima, knjiga je studija i eseja dr. Stanislava Marijanovića koja je predstavljena 1. lipnja u Društvu hrvatskih književnika. O djelu, koje je objavio Ogranak Matice hrvatske Osijek govorili su akademici Ante Stamać i Miroslav Šicel, dr. Julijana Matanović, dr. Milovan Tatarin i sam autor. Riječ je o nastavku knjige književnopovijesnih ekspozicija Povratak zavičajnicima objavljene 1983, kojom je autor želio uspostaviti povijesni dodir s onim dijelom hrvatske književne baštine koja izvire iz iznova viđena duhovnog panonsko–slavonskog prostora s vlastitom dimenzijom Ivana Česmičkoga (Janus Pannonius), Matije Petra Katančića i Josipa Jakošića. U Iznovljavanjima, dvadesetak godina poslije, Marijanović je razradio, nadopunio, interpretirao slavonsku jezičnu književnu baštinu od pojave Ivana Česmičkoga do Cesarića i Tadijanovića. Studija na tristo stranica uz šest portreta slavonskih pisaca smještenih u četiri studije iz prve knjige donosi i devetnaest novih studija, portretnih rasprava i eseja koji pripadaju različitim vremenskim razdobljima od srednjovjekovlja do novovjekovlja te prolaze starim slavonsko–slovinskim prostorima i daljinama pisanih početaka naših predaka sve do hrvatsko–slavonske blizine književnih suvremenika. Osim po koncepciji i vremenskom rasponu, Iznovljavanja su drukčija i po tematsko–problemskim cjelinama i naraštajnim skupinama, izboru, obuhvatu i tumačenju pisaca stare slavonske i nove hrvatske književnosti te govoru o europskom kontekstu slavonske književnosti. Između ostalog, autor u knjizi donosi važna razmatranja staro–slavonskih pisaca i baroknih pjesnika, daje vrijedan prilog proučavanjima razvoja moderne prinosom slavonskih pisaca u časopisu »Mladost«, a posebno mjesto u studiji pripada Marijanovićevu doživljaju trojice pjesnika ovjenčanih zavičajem (Cesarić, Tadijanović i Radauš).
U organizaciji Matice hrvatske i Društva hrvatskih književnika u Club galeriji Magis 10. lipnja održana je književna večer Sjećanje na književnika posvećena Anti Gardašu (1938–2004). U programu su sudjelovale Ana Pintarić i Helena Sablić Tomić te dramska umjetnica Anita Schmidt, koja je čitala odabrane ulomke iz Gardaševih djela.

OZALJ

Ogranak Matice hrvatske Ozalj, Knjižnica Ivana Belostenca i zagrebačka udruga Pinta obilježili su 330. obljetnicu smrti Ivana Belostenca. O prvom prioru svetičkoga samostana, znanstveniku, jezikoslovcu i piscu latinsko–hrvatskog rječnika organiziran je 17. lipnja u ozaljskom starom gradu znanstveni skup uz sudjelovanje uglednih hrvatskih znanstvenika.

POPOVAČA

U moslavačkom selu Gornjoj Jelenskoj u petak 3. lipnja u spomen na doseljavanje Gorana u to mjesto prije više od dva stoljeća publici se putopisnom prozom Tajna krila šume predstavio rođeni Goranin Davor Grgurić (1978) pisac, glazbenik i radijski voditelj, član Matice hrvatske u Delnicama. Knjiga, čiji je nakladnik Društvo hrvatskih književnika — Ogranak u Rijeci, u cijelosti je posvećena Goranima i dobrim je dijelom na više varijanti kajkavskoga dijalekta karakterističnoga za Gorski kotar, podsjetio je u ime organizatora predstavljanja podružnice Matice hrvatske Popovača Dražen Kovačević. Spajajući svoje tekstove na dijalektu i glazbene izričaje rocka i jazza Davor Grgurić ih je uz glazbeni sastav Kej se, kaj se, čiji je član, i interpretirao, što je večeri dalo osobitu draž. Uz predstavljanje u ime domaćina, Mjesnog odbora Gornja Jelenska, Stanislav Andlar najavio je skorašnji dan mjesta i župe 24. lipnja. Tom će prigodom Matica hrvatska iz Popovače tradicionalno organizirati Zavičajni teatar Ive Serdara, a ovogodišnji je gost glumac Željko Vukmirica.

PROZOR — RAMA

Ramske priče naslov je knjige Ivana Fofića, objavljene u suizdanju Matice hrvatske u Prozoru — Rami i Naklade Društva hrvatskih književnika Herceg–Bosne iz Mostara. Fofićev književni prvenac donosi dvanaest kratkih priča o životu i običajima Rame.









RIJEKA

Razred za more riječkoga Ogranka Matice hrvatske predstavio se 28. svibnja u Narodnoj knjižnici i čitaonici u Murteru knjigom Radojice Frana Barbalića i Ive Marendića Onput, kad smo partili – zapisi o posljednjim kvarnerskim jedrenjacima. Monografiju o kvarnerskim jedrenjacima predstavili su Darko Deković, predsjednik ogranka iz Rijeke, i Igor Stipanović, kapetan duge plovidbe. Riječki ogranak priredio je i predstavu Uličarka s kamelijama mladoga dramskog pisca Romana Karlovića.

U dvorani Filodramatike riječki je Ogranak Matice hrvatske 1. lipnja predstavio knjigu Darka Dekovića Zapisnik misni kaptola riečkoga / Istraživanja o riječkome glagoljaškome krugu. Djelo su predstavili prof. dr. Mateo Žagar s Katedre za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, prof. dr. Agneza Szabo iz Muzeja grada Zagreba, vlč. dr. sc. Franjo Velčić, svećenik biskupije krčke, i prof. dr. Stella Fatović–Ferenčić iz Zavoda za povijest medicinskih znanosti HAZU.




SARAJEVO

Članovi Odbora za vanjsku politiku Sabora Republike Hrvatske posjetili su Maticu hrvatsku u Sarajevu. Nakon razgovora s fra Petrom Pericom Vidićem, predsjednikom, i Mirkom Marjanovićem, glavnim urednikom eminentnog Matičina časopisa »Hrvatska misao«, članovi Odbora bili su ugodno iznenađeni zatečenim stanjem te rezultatima ostvarenim u nakladničkoj djelatnosti Matičina ogranka. Prema riječima Tonina Picule, dojam koji nose nakon niza susreta s Hrvatima iz BiH, posebice iz Sarajeva, jest da oni zavređuju svu pažnju i brigu Republike Hrvatske. Stoga su svi članovi Odbora jednoglasno istaknuli kako briga za Hrvate u BiH ne smije biti samo ustavna kategorija u Republici Hrvatskoj, jer je ona i moralno pitanje.

SISAK

Na devetim Kvirinovim poetskim susretima, koje organizira Ogranak Matice hrvatske Sisak i Dom kulture Kristalna kocka vedrine, održanim u Sisku 3. i 4. lipnja u čast zaštitnika grada sv. Kvirina, nagrada za ukupan prinos hrvatskom pjesništvu uručena je riječkom pjesniku Miloradu Stojeviću, a nagrada za najbolju knjigu poezije autora mlađeg od trideset i pet godina, objavljenu u protekloj godini, uručena je pjesnikinji Ani Brnardić za knjigu Valcer zmija. U izdanju Ogranka Matice hrvatske Sisak i Doma kulture Kristalna kocka vedrine Sisak objavljena je knjižica, u biblioteci Slovo — duh — misao, 130–godišnjica osnivanja hrvatskog pjevačkog saveza.

U prostorijama Matice hrvatske Sisak 4. lipnja predstavljen je časopis za književnost, kulturu i znanost »Riječi« br. 1 –2/2005.

SPLIT

Marulić u deset slika naslov je knjige Frana Barasa, objavljene u nakladi Ogranka Matice hrvatske Split — Knjižnica književnih djela, u povodu četiristo i osamdesete obljetnice smrti Marka Marulića, koju je likovno opremio Josip Botteri Dini. U prepunoj dvorani Nadbiskupskoga sjemeništa održano je 14. lipnja predstavljanje knjige dr. Josipa Jurčevića Bleiburg — jugoslavenski poratni zločini nad Hrvatima. Predstavili su je Josip Botteri Dini, predsjednik Matice hrvatske u Splitu, Josip Jović, kolumnist »Slobodne Dalmacije« i dr. Branimir Lukšić. Prema riječima dr. Lukšića, Jurčevićeva je knjiga smion pokušaj da se historiografija demitologizira i deideologizira i mogla bi se nazvati crnom knjigom komunizma u Hrvatskoj. Josip Jović istaknuo je kako Jurčević knjigu temelji na istinitim činjenicama te objektivno analizira okolnosti i uzroke patnji Hrvata.

ŠIROKI BRIJEG

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Široki Brijeg i Društva hrvatskih književnika Herceg–Bosne 2. lipnja predstavljena je knjiga Ars poetica Janka Bubala Zdravka Kordića. Uz autora predstavili su je Ilija Drmić, Ante Marić, Predrag Kožul te Rrobert Pehar. Iste su večeri dodijeljene tradicionalne nagrade širokobriješkoga ogranka za najbolje literarne radove učenika osnovnih i srednjih škola u kategorijama najboljega proznog i poetskog djela.

VELA LUKA

Uz prisutnosti većeg broja posjetitelja u atriju velolučkoga Centra za kulturu održana je, u organizaciji Matice hrvatske Vela Luka, Centra za kulturu i »Luškog lista«, večer poezije akademika Šime Vučetića pod naslovom Od Luke do druge obale. Nastupili su poznati velolučki recitatori Ivčica Dragojević, Mirjana Žuvela, Ivo Cetinić Paron, James Vlašić, Ina Padovan, Diana Petrić i Marija Trojanović. Bila je tu i klapa Vela Luka, a kao poseban gost stihove je nadahnuto čitao Josip Genda, prvak drame HNK Split. Večer poezije osmislila je Ivčica Dragojević.

VINKOVCI

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Vinkovci u dvorani Glazbene škole Josipa Runjanina 27. svibnja nastupili su Silvano Kuzmin, violinist, i Jakša Zlatar, pijanist, obojica profesori na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, koji su izveli djela J. Brahmsa, F. Lhotke i S. Prokofjeva.
U okviru Otočkoga proljeća u Komletincima je 4. lipnja predstavljena knjiga Komletinci, moje selo rodno autora Đorđa Mirčetića, člana vinkovačkog ogranka Matice hrvatske. Nije slučajno što je predstavljanje devete po redu zbirke pjesama održano u Komletincima. U tom je mjestu rođen autor i bilo je logično da se knjiga koja obiluje temama iz života u Komletincima predstavi u tom mjestu. Između ostalog, naglasio je to i Đorđe Mirčetić, prisjećajući se djetinjstva, svoje obitelji, prijatelja i znanaca, običaja, komletinačkih šorova i svega onoga što je nekad činilo slavonsko selo. Nazočnima u ime Organizacijskog odbora Otočkog proljeća obratio se Mirko Martinović, skup je pozdravio i dr. sc. Dražen Švagelj, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Vinkovci. Govorila je i Katica Novoselac, predsjednica Udruge žena Gagulanke Komletinci. U programu predstavljanja sudjelovala je i pjevačka skupina Maje iz Komletinaca, koja je izvela nekoliko izvornih komletinačkih pjesama, te članice KUD–a Filipovčice iz Komletinaca, Jasmina Kolarić, Marija Prnjak, Marija Matijašević i Tihana Topalović, koje su čitale pjesme objavljene u knjizi.
Sedmoga lipnja u dvorani Ogranka Matice u Vinkovcima predstavljena je knjiga dr. sc. Bogdana Mesingera Skriveni duh Iloka, priče i legende, koju su zajednički izdali Matica hrvatska iz Osijeka i Gradski muzej grada Iloka. Uz autora o knjizi su govorili dr. sc. Helena Sablić Tomić i prof. Mato Batorović, a odabrane je ulomke interpretirala Snježana Kraljević. Mesinger je dio života proveo u Vinkovcima, gdje je radio kao prosvjetni djelatnik i književnik, a za Ilok ga veže djetinjstvo. U najnovijoj knjizi Mesinger opisuje iločke vinograde, podrume, vrtove, ulice, pradjedovu kuću, Dunav i dvorac sjećajući se djetinjstva, priča i legendi. Svojom je knjigom, rekla je Helena Sablić Tomić, predsjednica osječke Matice, Mesinger prenio čitateljima osobni ushit Ilokom pa im je taj grad postao blizak i priče uzbudljive, riječ je, istaknula je između ostaloga Helena Sablić Tomić, o neobičnoj žanrovskoj montaži legendi o stvaranju svijeta, kratkih priča iz svakodnevlja i autorskoga prisjećanja na vlastite dane odrastanja, kojima Mesinger svoj osobni ushit Ilokom uspijeva prenijeti na čitatelje pa i njima taj grad postaje iznimno blizak, a priča o njemu čitateljski uzbudljiva.
Prigodnom tematskom izložbom likovnih i literarnih radova učenika nekoliko vinkovačkih osnovnih škola pod naslovom Pluća grada, u suradnji sa Službom za zaštitu na radu 31. svibnja, u glavnom predvorju Opće bolnice Vinkovci obilježen je 31. svibnja, Svjetski dan nepušenja. Uvodno su o štetnosti pušenja govorili dr. Martin Božić, ravnatelj bolnice, i doc. dr. sc. Dražen Švagelj, predsjednik vinkovačke Lige za borbu protiv raka i vinkovačkoga ogranka Matice hrvatske. Predavanje s temom Zašto protiv održala je dr. Dinka Crnaić–Koščić, psihijatrica. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da u svijetu puši milijardu i tri stotine milijuna ljudi, a oko 4,9 milijuna godišnje umire od posljedica pušenja. U Hrvatskoj je gotovo svaka treća osoba pušač, a procjenjuje se da od bolesti vezanih uz pušenje u godini umire deset tisuća ljudi. Najviše je pušača u vukovarsko–srijemskoj županiji i Baranji. Najvažnija ovogodišnja poruka Svjetskoga dana nepušenja ističe ulogu zdravstvenih djelatnika u sprečavanju epidemije pušenja, jer mnogi smatraju liječnike najvjerodostojnijim izvorom znanja i savjeta o zdravlju. Zanimljivi su podaci o učestalosti pušenja među liječnicima — među hrvatskim liječnicima 12,5 posto svakodnevnih je i povremenih pušača, a 28 posto bivših pušača. U krugu bolnice tradicionalno, već devetu godinu za redom, posađeno je stablo. Tematska izložba učeničkih radova može se pogledati u galeriji — izlogu Matice hrvatske u Ljekarni Korzo.
U organizaciji Akademije medicinskih znanosti Hrvatske, Ogranka Matice hrvatske Vinkovci i Lige protiv raka Vinkovci 18. lipnja u hotelu Admiral održano je predstavljanje knjige Povijest kirurških struka u Hrvatskoj. O knjizi su govorili prof. dr. sc. Ivo Mlinarić, kirurg, urednik knjige te dr. Josip Dolarski, kirurg, jedan od koautora knjige. Nakon predstavljanja, u župnoj crkvi sv. Euzebija održan je koncert Zagrebačkih liječnika pjevača.

VIROVITICA

Odjel za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske predstavio se u Virovitici. Mr. sc. Jasna Matekalo–Draganović, pročelnica Odjela, Stjepan Sučić, potpredsjednik Matice hrvatske i akademik Nenad Trinajstić 11. su lipnja govorili o radu Odjela i Matice hrvatske. O sto i dvadeset godina Hrvatskoga prirodoslovnog društva govorio je prof. dr. sc. Nikola Ljubešić. Trinaestoga je predstavljen dvobroj časopisa »Zavičaj«, 14. lipnja u Gimnaziji Petra Preradovića organizirana je tribina mladih, 16. lipnja predstavljeno je drugo, izmijenjeno i dopunjeno izdanja knjige za djecu Pužodrom Drage Vranješ–Vargović. U povodu Dana Matice hrvatske u dvorani Gradskog muzeja Ogranak Matice hrvatske Virovitice predstavio je dvobroj časopisa »Zavičaj«. O dvobroju, koji donosi nekoliko povijesnih i književnih priloga, prirodoslovnih i arheoloških, govorili su glavni urednik Ivan Zelenbrz i članovi uredništva Jasna Razlog Grlica i Lucijana Živković. Najavljeno je da će Ogranak Matice hrvatske u Virovitici do kraja godine izdati još jedan dvobroj »Zavičaja«.

VUKOVAR

U Pastoralnom centru sv. Bone, u organizaciji ogranka Matice hrvatske u Vukovaru, 6. lipnja predstavljena je knjiga Zorana Cikovca pod naslovom Miris grožđa. Kako je rečeno, riječ je o knjizi koja govori o sedmogodišnjem progonstvu autora i njegove obitelji te povratku u Vukovar. O knjizi Zorana Cikovca govorili su prof. Štefica Šarčević, prof. Vinko Zidane i autor knjige, a ulomke iz knjige čitala je prof. Kata Lendel. Nakon predstavljanja
knjige priređen je glazbeni dio, u kojemu su nastupili vukovarski kantautor Zoran Hornjak, Aleksandra Padrov i Zoran Cikovac.

ZADAR

U organizaciji podružnice HKD Napredak u Zadru 13. lipnja održano je, u dvorani Ogranka Matice hrvatske u Zadru, predstavljanje romana Zadranina Alojza Pavlovića pod naslovom Jegulje. O romanu su govorili Žarko Milenić, književnik iz Rijeke, prof. Kazimir Šćiran, prof. dr. Stijepo Obad iz zadarskoga Ogranka, i Alojz Pavlović, pisac romana.

ZADAR — POVJERENIŠTVO KUKLJICA

Na raskrîžju větrov naslov je pete zbirke pjesama, pisane na kukljičkoj čakavici, Tomislava Meštrića, objavljene u izdanju Ogranka Matice hrvatske u Zadru — Povjereništva Kukljica. U organizaciji Društva hrvatskih katoličkih intelektualaca Dubrovnik i Dubrovačke biskupije 23. je svibnja u crkvi Domino u Dubrovniku predstavljena knjiga dr. Marijana Diklića Don Ivo Prodan: političko djelovanje i parlamentarni rad. Na četiristo stranica knjige autor nas upoznaje s životnim i političkim djelovanjem don Ive Prodana, prvoga, najvećeg i najistaknutijeg pravaša, velikoga domoljuba i borca za ujedinjenu i samostalnu hrvatsku državu. To vrijedno historiografsko djelo tiskano u povodu 150. obljetnice njegova rođenja i sedamdesete obljetnice smrti, objavljeno u izdanju Matice hrvatske Zadar 2003, uz autora su predstavili dr. don Stanko Lasić i dr. Stijepo Obad, dok su u glazbenom dijelu nastupili Jakov Kakarigi i Dubravka Soldo Kakarigi.

ZADAR — POVJERENIŠTVO SALI

Saljske fjabice od A do Ž za dičicu naslov je knjige Ankice Piasevoli objavljene u nakladi Ogranka Matice hrvatske Zadar — Povjereništvo Sali, koju je ilustrirala Alma Orlić.








ZAPREŠIĆ

Posjetom učenika šezdeset osnovnih škola Hrvatskom saboru započeli su XX. dani Ante Kovačića, odnosno Susreti Ivice Kičmanovića. Tu dvodnevnu priredbu organizirali su zaprešićki ogranak Matice hrvatske, Knjižnice Grada Zagreba i Gradska knjižnica Ante Kovačić. »Susret Ivica Kičmanović posvećen je Anti Kovačiću, koji je napisao najbolji roman hrvatske književnosti 19. stojeća U registraturi i koji je ujedno ispisao najljepše stranice hrvatske književnosti o djetinjstvu i školovanju«, rekao je Stjepan Laljak, voditelj Susreta. Učenici, čiji su radovi objedinjeni u zborniku »Domaći zadanac«, s posebnim su veseljem dočekali recitacije Nade Klašterke, Zvonka Novosela, Sanje Pilić i Paje Kanižaja te izvedbe violinista Antuna Stašića i pijanista Stjepana Mihaljinca. Izvedbom monologa Rože iz Svoga tela gospodar ovacije je izmamila Marija Kohn, dobrotvorka Matice hrvatske, kako ju je nazvao Stjepan Laljak. Dragi je gost bio i Dragutin Tadijanović te je bilo premalo vremena za sve one koji su mu poželjeli stisnuti ruku. Našalivši se Tadijanović se obratio mladima: »Evo, mladi ljudi, sada imate priliku prvi put slušati čovjeka koji još nema 100 godina. Skromno se klanjam Anti Kovačiću i njegovu opisu djetinjstva«, rekao je, te potom odrecitirao pjesmu Dugo u noć, u zimsku bijelu noć. Autorima najboljih radova nagrade su podijelili Dragutin Tadijanović, Višnja Stahuljak, Pajo Kanižaj, Sanja Pilić.A. Č.– K.