lipanj / srpanj

VIROVITICA

Skrb za zavičaj

Četverodnevnim programom obilježeni su Dani Matice hrvatske u Virovitici. Dani su započeli pozdravom potpredsjednika Matice hrvatske Stjepana Sučića te predstavnika Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske iz Zagreba. Pročelnica Odjela mr. sc. Jasna Matekalo-Draganović i prof. dr. Aleksandar Šolc upoznali su nazočne s poviješću i djelatnošću odjela, koja se odvija i putem tribina, simpozija i predavanja o ekološkim temama, odnosno o prirodnim osobitostima kraja gdje se održavaju, a u dobroj suradnji i organizaciji Matičinih ogranaka. O osnivanju (1885) najstarijega društva u Hrvatskoj, Hrvatskoga prirodoslovnog društva, koje je u početku nosilo ime Hrvatsko naravoslovno društvo i njegovu osnivaču Spiridionu Brusini, te pravilima, članovima i djelatnosti, govorio je današnji predsjednik prof. dr. Nikola Ljubešić. U okrilju Hrvatskoga prirodoslovnog društva kao krovne organizacije, istaknuo je, djeluje više od trideset društava. Ono je rasadnik i za nova društva i struke, a svakako je jedna od najvažnijih izdavačka djelatnost, u kojoj se ističe časopis »Priroda«, koji nastavlja tradiciju prvoga časopisa »Periodicum Biologium«. Nazočnost u Virovitici iskoristio je i urednik »Prirode« prof. dr. Nicko Pavičić, pohvalivši tom pri-godom ekološki i prirodoznanstveni rad virovitičkih nastavnica, njegovih bivših studentica, prof. Mire Markus, mr. sc. Ljiljane Matulec i mr. sc. Jasne Razlog–Grlica; uručio im je članske iskaznice Mladih čuvara prirode i značke s likom sove te ih zamolio da obnove rad udruge. U znaku prirodoslovlja nastavljeni su Dani Matice hrvatske u Virovitici, i to tribinom mladih održanom u Gimnaziji Petra Preradovića. Sudjelovali su učenici osnovnih i srednjih škola i njihovi mentori, koji su školu i županiju predstavljali svojim prirodoznanstvenim projektima i istraživanjima te literarnim radovima i časopisima. Na blagdan sv. Antuna učenici i nastavnici Osnovne škole Antuna Gustava Matoša iz Čačinaca obilježili su dan škole, Matošev rođendan, zanimljivom priredbom u kojoj su učenici spojili tradiciju i novi val u pjesmi, literarnom izričaju i plesu. Dio programa posvetili su školi i djelima Antuna Gustava Matoša, u čemu im je pomogla i Nela Kočiš, glumica HNK iz Osijeka, a dio priredbe simbolizirao je njihovu mladost i razigranost, probleme u odrastanju i slatke probleme u školi, od nenaučena gradiva do prvih ljubavi. Svečanosti su uz brojne roditelje, za koje je dvorana Hrvatskoga doma kulture bila malena, prisustvovali i potpredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić, saborski zastupnik Mato Štimac, prof. dr. Srećko Jelinić te pomoćnik ministra gospodarstva, rada i poduzetništva, ravnatelj robnih zaliha Tomislav Tomić. »Nemamo velik broj učenika, ali naša je škola postigla vrijedne uspjehe na smotrama, općinskim i županijskom natjecanju«, kazala je ravnateljica Mirjana Sabolić i zahvalila učenicima i njihovim mentorima, koji su se trudili da rezultati budu što bolji. Učenici koji su cijelu osnovnu školu završili s odličnim uspjehom primili su nagrade — knjige, koje im je u ime Matice hrvatske uručio Stjepan Sučić. Knjige su na dar primili i svi učitelji čačinačke škole. Nagrade su uručene i najučenici Maji Matković, učenici Ivani Lacko koja je sudjelovala na državnom natjecanju iz hrvatskog jezika te Ivanu Biondiću za postignuto prvo mjesto na županijskom natjecanju iz fizike. Stjepan Sučić, uz čestitke u povodu Dana škole, kazao je kako je veliki hrvatski pjesnik i domoljub Matoš napisao cijelu biblioteku o ondašnjoj suvremenosti i Hrvatskoj, a knjige je uredio akademik Dragutin Tadijanović, koji je na prvoj knjizi izabranih djela napisao posvetu osnovnoškolskoj knjižnici. Matici hrvatskoj čast je da može sudjelovati u ovakvim obilježavanjima, važnim za školstvo, kulturu i budućnost Hrvatske. Najvrednije što imamo naša je kultura, koju nije moguće čuvati ni razvijati bez škole, kazao je Sučić. U okviru programa Dani Matice hrvatske u Virovitici u Gradskom muzeju predstavljen je dvobroj 17-18 časopisa »Zavičaj«, virovitičkog ogranka Matice hrvatske. O njegovoj uređivačkoj politici i sadržaju govorili su urednik prof. Ivan Zelenbrz, mr. sc. Jasna Razlog-Grlica i prof. Lucijana Živković. »Zavičaj« se uključio u obilježavanje tristo i dvadesete obljetnice Župe sv. Roka i sedamsto dvadeset i pet godina virovitičkoga franjevačkoga samostana.

Dani Matice hrvatske završili su 16. lipnja predstavljanjem drugog, izmijenjenog i dopunjenog, izdanja knjige za djecu Pužodrom Drage Vranješ-Vargović. Pužodrom je zbirka priča za djecu, objavljivanih u časopisu »Radost«, koju je objavio virovitički ogranak u biblioteci Kolo — knjige za mladež. O knjizi i virovitičkoj pjesnikinji govorio je Božidar Prosenjak, a ulomke iz knjige pročitala je Snježana Slavić, glumica Kazališta Virovitica.





VUKOVAR

Miris grožđa

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Vukovaru 6. lipnja u Pastoralnom centru Sveti Bono organizirana je književna večer na kojoj je predstavljena knjiga Vukovarca Zorana Cikovca Miris grožđa, koju je autor objavio u vlastitoj nakladi. Zoran Cikovac ispisuje svoju izbjegličku sudbinu u dnevničkim zabilješkama, koje obuhvaćaju sedmogodišnje razdoblje odlaska iz Vukovara prije njegova pada do povratka u vukovarsko ishodište. »On je glazbenik, koji je primoran s obitelji krenuti u inozemstvo i postati tako izbjeglicom u stalnu traganju za mirom i egzistencijom. Tekst je utemeljen na stvarnim zbivanjima, autobiografski i u cijelosti je ispisan u dijaloškoj formi, u kojoj prevladavaju sive slike izbjegličke kalvarije. Piše promišljeno i jednostavno, reducirano, bez fabuliziranja, nastojeći postići dokumentarističku uvjerljivost«, pojasnio je prof. Vinko Zidarić, a prof. Štefica Šarčević, predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Vukovaru, predstavljajući Mirise grožđa Vukovarcima je knjigu približila riječima: »Roman tematizira zavičaj, Dunav kao simbol grada Vukovara, sve to povezano s vlastitom obitelji koja odlazi iz grada samo da se malo odmori. U tom emotivnom svjedočenju o vlastitoj, osobnoj povijesti ima dovoljno krhotina za sastavljanje ne samo individualne nego i kolektivne vukovarske povijesti devedesetih godina prošloga stoljeća. A tu povijest u ovom romanu čitamo u kratkim i sentimentalnim, dakako i realističkim zapisima, najviše putem dijaloga o navikama, ponašanjima te običajima vlastite obitelji i stanovnika koji su živjeli u Vukovaru na Drvenoj Pijaci, kao i drugim sredinama u kojima je Cikovac boravio s obitelji. Sve što je obitelj Cikovac proživjela tijekom Domovinskoga rata iščitavamo kao autorovo svjedočenje o osobnoj povijesti i kao emocionalne i sentimentalne zapise o vlastitim uspomenama poistovjećenim s prostorom djetinjstva i odrastanja u Vukovaru na Drvenoj Pijaci, pa u dijalozima ne nedostaju ni lokalni toponimi. Sve je ispripovijedano jednostavnim leksikom, a riječ je o toploj i slojevitoj knjizi. Domovinski rat, koliko nam se god činilo, nije iza nas. Ostao je trajno u svakome od nas, kao dio naših osobnosti, neshvatljiv, premda ga naša povijest tako razložno tumači, premda smo ga svatko na svoj način osjetili. Svakoga od nas dopao je njegov dio patnje. Dopao je i one koje nije kao nas dotaknuo, neposredno ranio. Dopao je čak i one među nama u Vukovaru koji su se tuđom patnjom okoristili, ma koliko oni toga nisu svjesni.« Odabrane tekstove iz knjige čitala je Kata Lenđel, profesorica Gimnazije Vukovar, a u glazbenom dijelu programa kantautor Zoran Hornjak predstavio se svojom skladbom i autor knjige, glazbenik Zoran Cikovac, s Aleksandrom Padrov otpjevao je pjesmu O sole mio.

OZALJ

Belostencu u spomen

U organizaciji Pinte, udruge za očuvanje, obnovu i korištenje kulturnog blaga, ozaljskoga Pučkog otvorenog učilišta — knjižnice koja nosi ime Ivana Belostenca te Ogranka Matice Hrvatske Ozalj, a pod pokrovite-ljstvom grada Ozlja, 17. lipnja u gradu na Kupi okupio se velik broj povjesničara, leksikografa i predstavnika pavlina u Hrvatskoj kako bi raspravljali o Ivanu Belostencu.
Povod okupljanja na znanstvenom skupu Ivan Belostenec i hrvatska kultura njegova doba bila je tristo i trideseta obljetnica smrti pjesnika, pisca i leksikografa. Prvom dijelu skupa predsjedali su Alojz Jembrih, Mirela Slukan–Altić i Zoran Velagić, a predavanja su održali Agneza Szabo, Ante Sekulić, Željko Vegh, Zoran Velagić, Alojz Jembrih, Hrvojka Mihanović-Salopek, Zvonimir Kurečić, Tomislav Zdenko Tenšek. Drugom su dijelu predsjedavali Hrvoj Vančik, Mirjana Repanić-Braun i Vladimir Dugački, a predavanja održali Mijo Korade, Stjepko Težak, Nada Vajs, Nives Rittig Beljak i Marijan Varjačić.

Raspravljalo se o političkim i društvenim prilikama u doba Ivana Belostenca, njegovu znamenitom Gazophylaciumu, dvojezičnom hrvatsko–latinskom rječniku u kojemu je prikupio golemu jezičnu građu, a obuhvaća sva tri hrvatska narječja, te nizu stručnih tema vezanih uz lik i djelo pisca i leksikografa koji potječe iz ozaljskoga kraja. U kontekstu razvoja nacionalne i humanističke svijesti u hrvatskom narodu u 17. i 18. stoljeću razgovaralo se o Gazophylaciumu iz 1740, o moralnim, teološkim vidicima i propovijedima Belostenca, koji je svoj životni vijek proveo u pavlinskom samostanu u Lepoglavi te Sveticama pored Ozlja.
Članovi znanstvenoga skupa razgovarali su o Zrinskim i Frankopanima te jezično-književnom krugu, strukturi i stilistici Belostenčevih propovijedi, dok je posebno zanimljivo bilo predavanje Hrvatska kartografija Belostenčeva doba kao dio europskog kulturnog blaga i o autorstvu pavlinskih slika iz crkve Svete Marije u samostanu u Lepoglavi.


BELI MANASTIR

Belomanastirski ogranak Matice hrvatske organizirao je predavanje "Depresija — danas i sutra". Gost je bio prof. Pavo Filaković, novi dekan Medicinskoga fakulteta u Osijeku. Dr. Filakoviću bilo je to prvo predavanje u Baranji, a prigodu je iskoristio da javno zahvali svom velikom uzoru i nekadašnjem profesoru Antunu Bubaloviću. Istaknuo je kako je depresija danas najraširenija i najskuplja bolest.

ČAKOVEC

Posljednju književnu tribinu uoči ljetne stanke Ogranak Matice hrvatske iz Čakovca organizirao je 20. lipnja, predstavivši stalnim posjetiteljima najnoviju, dvadeset i sedmu po redu, knjigu eseja, ugledne hrvatske književnice i pjesnikinje iz Đurđevca, Božice Jelušić — Od cintora do cybera. Valja napomenuti da je to predstavljanje organizirano na iskazanu obostranu želju autorice, i čakovečke Matice hrvatske. Naime, životni i književni put Božice Jelušić vezan je dobrim dijelom uz Čakovec. Tu je ona svojevremeno studirala na tadašnjoj Pedagoškoj akademiji, a u Zrinskom joj je, još kao studentici, 1973. tiskana i prva zbirka pjesama "Riječ kao lijepo stablo". To su bile ujedno i osnovne misli koje je u uvodnom dijelu predstavljanja izrekao domaćin — dr. Zvonimir Bartolić, predsjednik čakovečkoga ogranka.

Uzimajući riječ, autorica je istaknula osobne osjećaje prema kajkavskom jeziku i njegovim nemjerljivim načinima i mogućnostima elastičnog izražavanja, iznijansiranim često različitim naglascima u riječima, iz čega tada proizlazi i njihovo posve suprotno značenje. To — zbog krutosti izražaja, u štokavštini nije slučaj. Ipak, naglasila je, pošto smo se mi kao narodna cjelina odlučili za štokavski kao standardni književni jezik, red je da i njega svi dobro poznajemo i njime se isto tako služimo. Ali, za ona naša ljudska, međusobna i intimna izražavanja prednost treba davati kajkavštini. Na kraju je objasnila da pojam cintoruu naslovu knjige valja shvatiti kao nekadašnji ograđeni prostor oko crkve gdje su ljudi nedjeljom nakon misnoga slavlja, obično na svojem izvornom i milozvučnom kajkavskom jeziku, razgovarali o događajima iz minuloga tjedna. S uklanjanjem cintora, nestalo je i tih spominkov. Umjesto njih, sve više i svuda grubo nam se nameću tzv. anglizmi, a to je neprocjenjiva šteta.

ČITLUK

U dvorani sv. Petra i Pavla na Biletić Polju Ogranak Matice hrvatske iz Čitluka 26. lipnja otvorio je izložbu Zdravka Anića Ciklus Stećci.

DRNIŠ

Dnevnik 1941 — 1950. autora Nikole Adžije, koji bilježi zbivanja u općini Drniš, nova je knjiga objavljena u nakladi Ogranka Matice hrvatske u Drnišu.

GOSPIĆ

»Lička revija«, br. 5, časopis Ogranka Matice hrvatske Gospić, na čelu s Rankom Šimićem, glavnim urednikom, izašla je iz tiska.

KORČULA

Na kraju školske godine Ogranak Matice hrvatske Korčula organizirao je s Osnovnom školom Ante Curća Pinjca iz Žrnova predstavljanje uspjeha te škole. Trećega lipnja u hotelu Korčula pred prepunom dvoranom prikazan je zanimljiv program uz videoprojekcije. Gledatelji su bili oduševljeni saznanjem kako se i u malim sredinama mogu postići rezultati koji prelaze granice domovine. Škola u Žrnovu broji tek sedamdesetak učenika u svih osam razreda. Bilo je zanimljivo slušati učenike koji su u dijelu programa pod naslovom Žrnovo, naša stvarnost i naša pjesma čitanjem sastavaka uočavali probleme svog mjesta — ponajprije depopulacije. Učenici su pokazali s koliko senzibiliteta doživljavaju svoje starce, opustjele kuće, krajolik, more. Osjeća se ljubav prema svom kraju, koja bi mogla biti jamstvo da te generacije neće napuštati otok, nego će svoje znanje i entuzijazam posvetiti njegovu napretku. Iako su učenici te škole osvojili više županijskih i republičkih nagrada, posebno treba istaknuti osvojeno prvo mjesto učenice Milene Mijatović u literarnom stvaranju na njemačkom jeziku na europskom natječaju u Grazu Književnost premošćuje granice. U šestom broju školskog lista »Žrnovo živi«, koji je također te večeri predstavljen, fotografija je učenice s ministrom kulture, znanosti i športa dr. sc. Draganom Primorcem, koji joj čestita uspjeh. Na kraju je gradonačelnik Korčule gospodin Mirko Duhović dodijelio godišnje nagrade Grada učenicima i učiteljima. Ravnatelj škole gospodin Ante Radovanović dodijelio je nagrade Učiteljskog vijeća učenicima, a predsjednik Ogranka Matice hrvatske Korčula, dr. Lovro Steka darovao je školi Žrnovo vrijedne knjige u izdanju Matice hrvatske. Oduševljeni posjetitelji ostali su s učenicima i nastavnicima i nakon programa u zajedničkom druženju.

KUTINA

Petnaestoga lipnja preminuo je Mijo Hlad, više desetljeća vrlo angažiran nositelj gospo-darsko–društvenog života moslavačkoga kraja. Rođen je u Voloderu 1920. godine. U bogatoj biografiji za Kutinu posebno je vezan nesebičan rad sedamdesetih godina protekloga stoljeća. Kao predsjednik Skupštine općine ponajprije se brinuo za standard svoje rodne sredine. Osobito će ostati zapamćen kao začetnik i organizator izgradnje asfaltnih prometnica diljem kutinskoga kraja, te brojnih gospodarskih i objekata infrastrukture. Bio je pobornik boljeg odnošenja prema poljoprivredi i sam se uspješno baveći voćarstvom. U doba hrvatskoga proljeća, kao pokrovitelj osnivanja kutinskog Ogranka Matice hrvatske, jedan je od predsjednika općina koji se najdulje opirao partijskim kritikama, pa je s dužnosti smijenjen tek godinu nakon 21. sjednice SKJ u Karađorđevu. Nakon gotovo dvadesetogodišnje političke šutnje, u narodu doduše uvijek često spominjani Mijo Hlad, u svom se kraju pojavljuje među prvim nositeljima demokratskih promjena. Na prvim višestranačkim izborima 1990. izabran je za zastupnika kutinske općine u Hrvatskom saboru i od tada vrlo često sudjeluje u donošenju odluka, osobito logističkoj potpori postrojbama HV u Domovinskom ratu. Sudjeluje u radu kutinskoga ogranka Matice hrvatske, čiji je i prvi počasni član.

MAKARSKA

U kongresnoj dvorani Hotela Meteor 10. lipnja predstavljen je, u sklopu Dana Matice hrvatske, drugi dio knjige Zavičajne uspomene Petra Puharića, nastavak prvoga dijela objavljena prije dvije godine. Predstavljanje knjige okupilo je brojne Makarane, Puharićeve prijatelje, štovatelje i znance, tako da je dvorana bila prepuna. Predstavljači su sažeto i dojmljivo govorili o knjizi. Ljubomir Urlić, tehnički urednik, osvrnuo se na svoj dio rada vezana uz slike utkane u strukturu teksta, na odnos fotografije i riječi, a prof. Ankica Ravlić, predsjednica Ogranka Matice hrvatske Makarska, nadahnuto je predstavila knjigu. »Prof. Pero Puharić posljednji je makarski kroničar. On ispisuje stranice i stranice o ljudima koje je poznavao osobno ili čuo o njima, pa je zato duša i miljenik grada, koji u sebi sabire bogata iskustva poznatih makarskih kroničara, ali uvijek poštuje granicu do koje može ići. Stoga se u njegovim zapisima pikanterija tek sluti. I ova je zavičajna kronika svojevrsna učiteljica života u kojoj se nižu razglednice našeg grada s dragim, poznatim vizurama, a u njima svatko od nas prepoznaje nešto svoje.« Svojom su nazočnošću predstavljanje dugo očekivane knjige Petra Puharića uveličali i klapa Makarska te Ivan i Aleksandar Srzić, koji su izveli nekoliko skladbi o Makarskoj. Izvatke iz Puharićeve knjige čitala je Radojka Divić, a Žana Šulenta vodila je program i predstavila goste. Zavičajne uspomene prelistavane su i komentirane čitavu večer — Lištun, Kalelarga, Kačićev trg, Marineta, dijelovi su grada o kojima Puharić stvara zabilješke, gradi priču i niže poveznice između prostora i ljudi koji su ga stvarali i obilježili, prizivajući pritom uspomene na neko davno nestalo vrijeme. Stoga je u njegovoj knjizi mnogo nostalgije i mnogo emocija koje su osjetili i okupljeni (mnogi su od njih u knjizi i spomenuti), a dodatno ih vezuju uz malu sredinu u kojoj žive i koje su dio.
U okviru tribine Razgovori u Matici 14. lipnja u Gradskoj vijećnici održano je predavanje Hrvatskim zajedništvom za opstanak, na kojem je kao uvodničar gostovao prof. Ivan Sivirić, glavni tajnik Matice hrvatske u Mostaru te Ljubo Kovač, novinar Radija Posušje i član Matice hrvatske u Posušju. Voditelj tribine Ivo Dužević uvodno je predstavio goste, od kojih se očekivalo da će više govoriti o specifičnu položaju Hrvata u BiH, koji su danas, kao treći i najmanji narod u susjednoj državi, i dalje bez vlastita entiteta. Međutim, prof. Sivirić osvrnuo se na rad mostarskoga ogranka, iznijevši pritom podatke o znanstvenim skupovima koje su organizirali te knjigama koje su u kontekstu toga objavili, posebno naglašavajući zbornik radova Pitanje iz Mostara. Ulomke iz knjige čitao je Ljubo Kovač. »Jedan narod ne čini čistoća njegove krvi. Etnikum čini njegov mentalitet, a mentalitet je duhovna kategorija posebice sačuvana u jezičnom blagu nekog naroda, a mi u Matici hrvatskoj svoj jezik naročito njegujemo. Jedinstvo o kojem govorimo podrazumijeva prihvaćanje jednog cilja, a kreće se između monolitnog jedinstva i pluralizma. Mi kao razumni ljudi uvijek biramo sredinu«, naglasio je na kraju predavanja Ivo Sivirić.
Petnaestoga lipnja, u sklopu Dana Matice hrvatske, u Gradskoj vijećnici predstavljena je knjiga Josipa Jurčevića Bleiburg.

MOSTAR

U Mostaru je u organizaciji Matice hrvatske Mostar predstavljena knjiga Fojnički grbovnik. Kapitalno djelo hrvatske i bosanskohercegovačke povijesti u Galeriji kraljice Katarine, predstavili su Ivan Sivirić, fra Petar Anđelović, fra Mirko Majdandžić, Željko Ivanković, Ivica Šarić i Goran Mikulić. Knjiga nepoznata autora iz 1675. svojevrsna je zbirka sto trideset i devet grbova hrvatskih i susjednih zemalja te pojedinih plemićkih obitelji.

NAŠICE

U sklopu obilježavanja Dana državnosti Republike Hrvatske Ogranak Matice hrvatske Našice i Zavičajni muzej u Gradskoj su vijećnici 23. lipnja organizirali predavanje o biskupu Josipu Jurju Strossmayeru pod naslovom Strossmayer — velikan hrvatske kulture.

NOVA GRADIŠKA

Dvadesetoga lipnja u Gradskoj vijećnici predstavljen je »Godišnjak 2004.«, br. 5 novogradiškoga ogranka Matice hrvatske. Kao što je rekao prof. Josip Ostić, predsjednik novogradiškoga ogranka, »Godišnjak« se objavljuje za prethodnu godinu te je riječ o malom jubileju i svojevrsnu povijesnom dokumentu. Nazočni autori govorili su o temama priloga, a pjesnici su recitirali stihove. Vrijednost je broja, uz već tradicionalnu raznovrsnost tema, dosad najveći broj autora–suradnika i priloga. Uz mnogobrojne predstavnike srodnih udruga i ustanova gost koji je predložio konkretne prijedloge za još bolju suradnju bio je gospodin Slavko Mirković, član Predsjedništva Ogranka Matice hrvatske Slavonski Brod.

OGULIN

U organizaciji ogulinskoga ogranka Matice hrvatske, u svečanoj dvorani Pučkoga otvorenog učilišta umirovljeni hrvatski general Davor Domazet–Lošo upoznao je Ogulince s najnovijom knjigom "Gospodari kaosa".

OSIJEK

Ogranak Matice hrvatske Osijek i »Osječka riječ« organizirali su 16. lipnja, u prepunom svečanom foajeu HNK Osijek predstavljanje romana "Amper pun ruža" Antuna Željka Živkovića. »Ispričao je još jednu osječku priču, vješto izmjenjujući elemente pronicava humora, političkih matrica, ljubavi i vjere«, istaknuo je Dario Topić. »Njegovi su likovi tada željeli mijenjati svijet, a promijenili su sebe, no roman Amper pun ruža neće nas mijenjati, nego zabaviti i učiti sjećanju«. Živkovićeva četvrta, jaka knjiga njega je podsjetila na dobar češki humor Jiŕíja Menzela. Ivana Petričević, urednica knjige, naglasila je da je knjiga krojena za čitatelje željne šaljivih situacija, političkih tema... Na dvjestotinjak stranica autor je ispričao priču o Osijeku šezdesetih, u obliku ispovjedne retrospekcije toga vremena, s liječnikom u glavnoj ulozi. U njegovim se rečenicama, prema ocjeni urednice, zrcali grotesknost rečenoga kao i intrigantnost rukopisa. Odabrane je ulomke čitao Velimir Čokljat, osječki dramski umjetnik.

Ogranak Matice hrvatske Osijek i Dječje kazalište u Osijeku organizirali su 28. lipnja na terasi Dječjega kazališta predstavljanje knjige pripovjedaka Vanje Zanze pod naslovom Mi furamo. Uz autoricu, knjigu je predstavila Dragica Dragun, a odabrane je ulomke čitala Slavica Špišić.

PODSTRANA

U nakladi Ogranka Matice hrvatske Podstrana objavljena je knjiga Mladena Hanzlovskoga pod naslovom Nadbiskup i diktator. Pogovor knjizi napisali su Nedjeljko Mihanović i Zlatko Tomčić.










RIJEKA

Razred za more Ogranka Matice hrvatske u Rijeci i Općina Lovran 1. srpnja u galeriji Laurus predstavili su knjigu Radojice Frana Barbalića i Ive Marendića Onput kad smo partili / Zapisi o posljednjim kvarnerskim jedrenjacima, koja je nagrađena Nagradom Matice hrvatske Ivan Kukuljević Sakcinski, kao najbolje djelo ogranaka Matice hrvatske objavljeno u 2004. Djelo i pisce predstavili su prof. Darko Deković, predsjednik riječkoga Ogranka, Goran Crnković, Josip Vicelja i Igor Stipanović.

SAMOBOR

U Samoborskom muzeju 10. je lipnja održano predstavljanje knjige Pusa za tatu Vjere Reiser. Mnogobrojnim okupljenima, nakon pozdrava Miroslava Milonjića, domaćina, ravnatelja muzeja, i Anice Bedeničić, direktorice poduzeća Sezna d.o.o., koje je izdalo tu knjigu, nekoliko je riječi uputila i Ranka Novosel, predsjednica samoborskoga ogranka. Autorica, sli-karica Vjera Reiser, našla je nakon majčine smrti pisma svojega oca Milivoja Reisera pisanih majci iz zatočeništva, na-kon kojega je stradao u logoru odmah nakon Drugoga svjetskog rata. To je slikaricu ponukalo na pisanje i sastavljanje knjige, zbirke očevih pisama te njegovih za života objavljenih stihova i dijelova neobjavljena romana, a slikarica je sve to obogatila crtežima. Pusu za tatu predstavila je i prof. Stanka Pavuna, koja je kao djevojčica upoznala u Čakovcu, u roditeljskom domu, tada mlada profesora Milivoja Reisera, a tim prisjećanjem pokušala ga je približiti publici, koja će ga upoznati kao glavni lik predstavljene knjige. Ulomke iz knjige čitala je autorica, koja je u predgovoru napisala: »Originalna pisma iz zatvora i s križnoga puta na relaciji Osijek — Slavonska Požega. Patnje i stradanja nevinog čovjeka, jedne umjetničke duše, naivne duše, nedorasle zlim vremenima i ljudskoj zloći.«

SINJ

U povodu blagdana sv. Antuna Padovanskoga u Turjacima pored Sinja predstavljena je knjiga Ante Ivakovića "Podrijetlo hrvatskih rodova u Turjacima", objavljena u nakladi Ogranka Matice hrvatske Sinj. Na sto i osamdeset stranica autor je, na temelju isprava koje se čuvaju u državnim i crkvenim arhivima, uz povijest Turjaka, obradio i četrdeset i šest turjačkih rodova, uglavnom doseljenih iz Duvna i Rame, nakon što su Turci protjerani iz Cetinske krajine potkraj 17. stoljeća. Knjigu su, uz autora, predstavili fra Mirko Marić, predsjednik sinjskoga ogranka i profesor na splitskom Teološkom fakultetu te mr. Mirko Mihalj.

SLATINA

Velikom broju ljubitelja ozbiljne glazbe 19. lipnja predstavili su se mladi slatinski glazbenici. Bio je to sedmi godišnji koncert mladih umjetnika Ogranka Matice hrvatske Slatina, koji je i ove godine održan pod pokroviteljstvom Gradskoga poglavarstva. Mali komorni ansambl slatinskoga Ogranka Matice hrvatske, koji čine Luka Matošević, violončelo, Natalija Stanisavljević, violina, Dijana Pap, violina i Lovro Malošević, violina, predstavio se Mozartovim Notturnom i Schubertovim Menuetom.

SUBOTICA

Nakon prošlog broja »Klasja naših ravni«, časopisa za književnost, umjetnost i znanost u izdanju Matice hrvatske u Subotici, koji je tematski bio posvećen književniku Petku Vojniću–Purčaru, novi dvobroj predstavlja pisca Milivoja Prćića. Otvara ga ulomak iz romana Stari zid, slijedi priča Otac iz zbirke Zadnja pošta: Subotica, a tu je i monodrama Salaš u porculanskom lampašu. Objavljeni su i dijelovi Prćićeva dnevnika, te osvrti na njegove knjige iz pera Vojnića–Purčara, Ive Prćića ml., Lazara Merkovića, Milovana Mikovića te Zvonka Sarića. U dvobroju se nalazi i izbor iz poezije Boke kotorske (Ivan Bolica, Andrija Zmajević, Pavao B. Kamenarović, Jozo Ourović, Velimir Deželić, Ante Tresić Pavičić, Rikard Katalinić Jeretov, Henrik Grbavčić, Cata Dujšin Ribar, Frano Alfirević, Viktor Vida, Miloš Milošević, Miroslav Glavurtić, Stijepo Mijović Kočan), pjesme Vojislava Sekelja, osvrt Stevana Mačkovića na političko djelovanje i učinak Josipa Vukovića Đide (1926 — 1941), esej Olge Sram na likovni opus Jasmine Vidaković Jovančić, čiji radovi krase vanjske i unutrašnje korice, zapis Jasne Ivančić, te deseti nastavak Kulturne povijesti bunjevačkih i šokačkih Hrvata iz pera Matije Evetovića. »Klasje naših ravni« utemeljeno je 1935, obnovljeno 1996, a u uredništvu su danas Lazar Merković, Milovan Miković, Petko Vojnić–Purčar i Štipan Šantić, predsjednik Matice hrvatske Subotica.

ŠIBENIK

U Krešimirovu domu šibenski je ogranak Matice hrvatske 16. lipnja predstavio knjigu Josipa Jurčevića "Bleiburg". O knjizi, koja se sastoji od tri dijela — analize povijesnih okolnosti koje su dovele do formiranja jugoslavenske vlasti 45, analize represivnog sustava koji je tada uspostavljen i analize poratnih zločina na prostoru Jugoslavije, posebno u odnosu na Hrvatsku i hrvatski narod, govorili su autor i Zvonko Mladunić.
U knjižari Nakladnog zavoda Matice hrvatske u Šibeniku otvorena je izložba šibenskoga slikara Miroslava Slavice, člana Odjela likovnih umjetnika Matice hrvatske u Šibeniku.

VALPOVO

U organizaciji valpovačkoga ogranka Matice hrvatske, u sklopu svečanog otvaranja 32. ljeta valpovačkoga, u kapelici dvorca Normann–Prandau 23. lipnja održano je predstavljanje desetoga broja »Valpovačkog godišnjaka«, 2005. Riječ je o vrijednoj publikaciji, čiji je izdavač Matica hrvatska u Valpovu, a okupljeni su se prisjetili svih važnijih događaja na tim prostorima u protekloj godini. Autorski tekstovi i brojni suradnici, koji su sudjelovali u stvaranju »Godišnjaka«, najbolji su jamac kako je riječ o vrijednu svjedoku vremena, koji pravi Valpovčani ne propuštaju pročitati već cijelo desetljeće. U deset do sada objavljenih svezaka »Valpovačkoga godišnjaka«, na više od dvije tisuće stranica, tiskano je više od tristo članaka iz pera stotine autora te objavljeno više od sedamsto fotografija i drugih ilustracija. Već ovih nekoliko podataka dovoljno govori u prilog opravdanosti izlaženja edicije. »Valpovački godišnjak« istodobno je i priručnik kronologije te pouzdano štivo za izvođenje nastave zavičajne povijesti, naglasio je u prigodi predstavljanja urednik i autor najvećega dijela materijala Stjepan Najman. I ove su godine Valpovčani mnogo prostora »Godišnjaka« posvetili preminulom počasnom građaninu i velikanu hrvatskoga glumišta —Fabijanu Šovagoviću.

VINKOVCI

U koncertnoj dvorani Glazbene škole Josipa Runjanina 10. lipnja zanimljiv koncert održale su Mirta Pleteršek–Blašković, violinistica, i Biserka Krčelić, harfistica, obje iz Zagreba. Programom od samih glazbenih poslastica, bez odmora u sredini koncerta, oduševile su publiku u dvorani. Na programu su bila djela F. M. Veracinia, P. Mascagnia, J. Pachelbela, F. Schuberta, C. Saint–Saënsa, R. Schumanna, J. S. Bacha, Ch. Gounoda, I. Langa, J. Masseneta, G. Donizettija, kao i jedna škotska narodna skladba. Koncert su organizirali Ogranak Matice hrvatske Vinkovci i Glazbena škola J. Runjanina.
Uz Darka Kristovića na orguljama, Leonarda Bergoveca, na električnom klaviru, pod ravnanjem Mije Bergoveca, vinkovačkoj publici 18. lipnja predstavio se ugledni zbor Zagrebački liječnici pjevači s programom: Čujem poziv Višnjega (Tudor Davies), Ecce quomodo moritur iustus (Jaccobus Gallus Petelin), Sercem pakaianvm (Petar Iljič Čajkovski), Panis angelicus (Caesare Franck) — solist Željko Jurašinović, Terra tremuit (Jakov Gotovac), Where you there (crnačka duhovna, ar. W. Goodell), Bridge over trouble water (Paul Simon), Lipe (Rudolf Matz), Opomena (Anđelko Klobučar, tekst Antun Branko Šimić), Tiho prihaja mrak (Adalbert Marković, tekst Dragutin Domjanić), Jezero petsto sedamdeset tretje (Rudolf Matz), Zbor sužnjeva iz opere Nabucco (Giuseppe Verdi), Bože čuvaj Hrvatsku (Đani Maršan). Koncert je održan u crkvi sv. Euzebija i Poliona, a organizirali su ga Liga protiv raka Vinkovci i Ogranak Matice hrvatske Vinkovci.

ZABOK

Većina hrvatskoga naroda obilježila je Dan pobjede, a tek manji dio prisjetio se i obilježio šezdeset godina od najvećega stradanja Hrvata, i to nakon službenog završetka Drugog svjetskog rata. Ogranak Matice hrvatske Zabok priredio je 10. svibnja tribinu "Bleiburg i hrvatski križni putovi", na kojoj su nastupili sudionici tog najvećeg, nekažnjenog zločina tzv. oslobodilaca — kako nad razoružanim hrvatskim vojnicima tako i nad nemoćnim civilima, medu kojima je bilo najviše staraca, žena i djece — publicist, leksikograf, hrvatski mučenik i predsjednik udruge Bleiburg i hrvatski križni putovi dr. Hrvoje Šošić; hrvatski pisac i pjesnik, svojevremeno potpredsjednik Matice hrvatske Mate Marčinko i zrakoplovac časnik, hrvatskih oružanih snaga Miroslav Rudolf.
Sudionike tribine, kao i velik broj nazočnih, pozdravio je predsjednik zabočkoga ogranka Stjepan Bučar, istaknuvši da se, slaveći pobjedu nad fašizmom, s pijetetom prisjećamo žrtava Bleiburga i marševa smrti, na kojima je nestao bez suda, neutvrđena broja i popisa, veći dio onih koji su na Bleiburškom polju uz anglo–bizantinsku–komunističku rapsodiju, predani na milost i nemilost Titovim partizanima. Od tada je prošlo šezdeset godina, i nitko od onih koji su počinili najveći pokolj hrvatskoga naroda u povijesti nije optužen niti je odgovarao, te će povijest zabilježiti da su to jedini, za sada neidentificirani masovni zločinci, koji nisu položili račun za ono što su učinili, suprotno svim međunarodnim konvencijama. Pozvao je da nazočni koji su bili sudionici tog marša, stave na papir svoja sjećanja na te teške trenutke i dostave ih ogranku, jer nam je nažalost jedino preostalo da to zabilježimo, upamtimo i prenesemo generacijama koje će nas naslijediti. Na kraju je rekao da je ova tribina zamišljena tako da na njoj nastupe sudionici, gonjenih i goniči, ali drugih tobože više nema živih, iako je na raznim skupovima i popisima, svakoga dana sve više sudionika tzv. antifašističke vojske.
Za sve one kojima nikad nitko nije imao prilike odati poštovanje nepoznatim grobom, za sve one koji su još i danas trebali biti među nama, i sam sudionik tih događaja, Franjo Reberšćak, učitelj podmlatka gradskog puhačkog orkestra Zabok, izveo je Tišinu, što je u većine nazočnih izmamilo suze. Iznošenje sjećanja sudionika tribine, nazočni su pratili s velikom zanimanjem, počesto ne vjerujući da se sve to događalo onako kako sada prvi put čuju od onih koji su to doživjeli, a ne od onih koji prenose tuđe doživljaje i sjećanja. Sva su trojica izjavila da im je sve vrijeme misao vodilja bila borba za nezavisnu državu Hrvatsku, a ne fašizam, nacionalsocijalizam, rasizam, šovinizam, i da se počesto nisu slagali s onim što se događalo, ali toga ima u svakom ratu, ma kakva karaktera on bio. Sva su trojica zaključili da je, nažalost, Bleiburg hrvatskoga naroda započeo davno prije 15. svibnja 1945, prisjećajući se Travnika, Dakse, Krašića, Jazovke, Zagvozda, Širokoga Brijega i brojnih drugih stratišta na kojima su skončali hrvatski domoljubi, koje je, kao što je to rekao u Ljubljani 26. svibnja 1945. Josip Broz, sustigla ruka pobjednika i osvetnika. A prema njihovim izlaganjima ta ruka bila je nečovječna, nemilosrdna, osvetoljubiva i krvnička.
Na kraju tribine, sudionicima je uručen roman K. Š. Gjalskoga Pronevjereni ideali, koji je također od 1924, kada je napisan, čekao uspostavu neovisne države Hrvatske, da bi prvi put bio objavljen u Gjalskijevim Gredicama 1994. u nakladi Ogranka Matice hrvatske Zabok.
(S. Bučar)

ZADAR

Rječnik govora mjesta Kolana naslov je knjige Ive Oštarića, objavljene u izdanju Ogranka Matice hrvatske Zadar, koja je 24. lipnja predstavljena u Kolanjskom domu. O knjizi su govorili doc. dr. sc. Silvana Vranić, mr. sc. Sanja Zubčić, dr. sc. Šime Batović i autor, mr. sc. Ivo Oštarić. U knjizi je predstavljeno oko osam tisuća riječi staroga dijalekta mjesta na području današnje općine Kolan. Uz svaku je riječ označen akcent kako bi je čitatelji znali točno izgovoriti te dano objašnjenje, odnosno prijevod na hrvatski književni jezik. Uz to, u rječniku su zabilježeni i svi toponimi s područja općine Kolan. »Ideja za ovo djelo nastala je 1997, nakon razgovora s dr. Šimom Batovićem i dr. Stijepom Obadom, koji su predložili da napravim rječnik kolanjskih starih riječi. Ideju sam odmah prihvatio jer znam da je kolanjska ikavica jako bogata, postoji jako mnogo starih kolanjskih riječi kojima mnogi ne znaju značenje«, kazao je Oštarić, ističući da je na knjizi radio punih šest godina. »Taj je rječnik povijesna i etnografska građa koja prikazuje kompletan život Kolana«, objasnio je autor i rekao da je »kolanjski dijalekt bogatiji od hrvatskog književnog jezika, jer su stari Kolanjci rabili mnoge tuđice, najviše ima romanizama, a u nešto manjoj mjeri i turcizama. Kolanjci govore ikavicom, a u njihovu govoru stječu se primorska ekavica i paška čakavica, što nije nimalo slučajno jer se Kolan nalazi točno između grada Paga, u kojem se govori cakavica, i grada Novalje, gdje se govori čakavica.«

ZAPREŠIĆ

Domaći zadanac, naslov je zbornika literarnih i novinarskih radova o djetinjstvu i školovanju s XIX. susreta Ivica Kičmanović 2005, koji je priredio prof. Stjepan Laljak, a nakladnik kojega je Ogranak Matice hrvatske Zaprešić.







A. Č.– K.