srpanj

PRIMOŠTEN

Jedinstvena čipka

Hvarska čipka koju na otoku izrađuju časne sestre od listova agave ili paški vezovi već su odavno poznati, ali da u etnološkim krugovima istu vrijednost ima i primoštenska čipka znaju samo malobrojni. Po izvornosti taj je vez jedinstvene ljepote, a da bi se izradio, potrebni su sati strpljiva rada i mnogo vještine. Kako bi se nekadašnja tradicija čipkarstva obnovila, Ogranak Matice hrvatske u Primoštenu pokrenuo je projekt obnove rukotvorstva. Sve je započelo prije godinu dana formiranjem Odjela za rukotvorstvo, tkanje i suvenire te održavanjem prve besplatne poduke tkanja za zainteresirane Primoštenke. »Smatram kako je primoštenska čipka kapital koji treba iskoristiti i u komercijalne svrhe«, smatra mr. Jadran Kale, etnolog u Muzeju grada Šibenika i stručni suradnik u ovom primoštenskom projektu. Interes za uključenje u projekt ima i Pučko otvoreno učilište, koje je već pokušalo organizirati tečajeve tkanja, ali zbog problema oko pronalaska stručne osobe njihova se namjera do sada nije realizirala. S obzirom na to da primoštenski ogranak Matice hrvatske ima tkalački stan, ravnateljica POU iz Šibenika Nastja Petković drži da bi se poduka mogla organizirati i u primoštenskom ogranku. Voditeljica poduke tkanja u Primoštenu i osoba koja je nedvojbeno najzaslužnija za osmišljavanje projekta obnove rukotvorstva prof. Mira Turk i ovoga će ljeta voditi dva tečaja, a prvi u koji se uključilo pet žena već je pri kraju. Projekt u koji je Ogranak Matice hrvatske Primošten ušao isključivo s novcem prikupljenim od članarine premašio je financijske mogućnosti primoštenskih matičara. Osim volje i uložena vremena članova potreban je i novac za osnovne troškove projekta. Ako muzejski stručnjaci smatraju da ima smisla obnavljati tradiciju primoštenske čipke, ostaje pitanje zašto to ne bi prepoznala domicilna turistička kuća, turistička zajednica ili vlasnici nekoliko desetaka ugostiteljskih objekata u Primoštenu.

VINKOVCI

Kolbu u spomen

Nakon Slavonskoga Broda, gdje je održana 26. lipnja u sklopu Brodskoga glazbenog ljeta, Večer glazbe o. Kamila Kolba, u povodu četrdesete obljetnice skladateljeve smrti, održana je 1. srpnja i u Vinkovcima u Crkvi sv. Nikole biskupa. Organizatori su koncerta Ogranak Matice hrvatske Slavonski Brod i Ogranak Matice hrvatske Vinkovci, a nastupili su gosti iz Slavonskoga Broda Ženski komorni zbor HPD Davor, pod ravnanjem Danijele Božićević, i Muški pjevački zbor Crkve Presvetoga Trojstva, pod ravnanjem Antuna Matoševića te vinkovački Komorni pjevački zbor Cibalae, pod ravnanjem Tomislava Hrženjaka, uz solisticu Ivanu Tuškan, mezzosopran, u pratnji Dragana Trajera na orguljama. Uz skladbe Kamila Kolba na programu su bili i T. Busto, S. Rahmanjinov, J. Kaspar Alblinger. P. I. Čajkovski, A. Nikolskv i D. S. Bortnjansky. Okupljene je u koncert uvela dr. Marija Riman govoreći o životu i djelu Kamila Kolba, franjevca reda manje braće, skladatelja, pjevača i orguljaša rođena 1887. u Okučanima. Kolb je službovao u Zagrebu, Varaždinu, Osijeku, Požegi te u dva navrata u Virovitici, gdje je i umro 1965. Cijeli životni vijek, osim zvanju koje je odabrao, posvetio je glazbi kao voditelj crkvenih zborova, pjevačkih društava, tamburaških zborova, limene glazbe, učitelj glazbenog odgoja, svirač brojnih instrumenata, posebice izvrstan orguljaš, odličan pjevač te nadasve nadahnut skladatelj, kojega smatraju najplodnijim hrvatskim skladateljem duhovne glazbe.

KARLOVAC

Novo »Svjetlo«

Ogranak Matice hrvatske Karlovac predstavio je 7. srpnja novi broj časopisa za kulturu, umjetnost i društvena zbivanja »Svjetlo« 1–2/2005. O prvom dvobroju u ovoj godini govorili su Vladimir Cvitanović, novi urednik, članovi uredništva Mladen Muić, Vladimir Peršin i Draženka Polović te Stjepan Sučić, potpredsjednik Matice hrvatske. »Stalne su jedino mijene. Evo i nas u toj mijeni. Novo smo uredništvo. Odasmo zahvalnost našoj prethodnici, dami urednici. Pored nje istaknusmo i sva imena vrlih nam muževa, ranijih urednika, počam od davne 1884. Neka nam svima služe na ponos, a njima na zasluženu čast. Četvero nas je. I damu imamo. Karlovčani smo. Urednik sa Selca, dvojica su stanovnici Banovine i jedna dama iz Grada. Dakle, tu smo, novo uredništvo; »Svjetlo« u novom ruhu. Naslovnicu nam uredi Dubovčak. Format smo zadržali prethodni. Brinemo da »Svjetlo« čitateljima bude prepoznatljivo, da se lakše čita, sprema i čuva i ponovno mu se vraća. A oblik će zadovoljiti i bibliotekare glede uveza… Smjerasmo »Svjetlu« dati vlastiti urednički duh. Kakav? Pa karlovački, trebao bi odisati prepoznatljivim karlovačkim građanskim štihom! Ne znači to biti zatvoren za drugo i druge. Naprotiv, dio smo Karlovačke županije i Hrvatske na putu u poznatu (onu naših predaka) ili nepoznatu (ovu koju sami smišljamo ) Europu! Pretežito bi željeli razmatrati urbane teme o Karlovcu i Karlovčanima. Stoga pozivamo čitatelje na suradnju. Vas, Karlovčane po rođenju i one koji se osjećaju Karlovčanima, vole Karlovac; one koji ne dijele sudbinu gradske društvene zajednice, koji su svojom voljom ili tuđom krivnjom napustili Karlovac. Pozivamo Karlovčane u Zagrebu ili negdje drugdje u svijetu, nudimo prostor na stranicama »Svjetla«. I učinismo to! I dakako, uredništvo upućuje poziv svim dosadašnjim autorima koji su već pisali i objavljivali u »Svjetlu«, kao i vama koji tu želju još ne ostvariste. Postanite nam suradnici. Pišite hrvatskim pravopisom, pa imamo hrvatski književni jezik, štujmo ga i njegujmo. Da li opet je na udaru? Hajka je i halabuka na one koji izražavaju tu zabrinutost. Zašto? Obranimo ga, govorom i pisanom riječju i u našem »Svjetlu«. Bdijmo i skrbimo o hrvatskom nacionalnom identitetu i njegovoj karlovačkoj sastavnici, domoljublju i tradiciji vjere istovremeno uvažavajući osobitosti nacionalnih i vjerskih manjina naše sredine, koje su u prošlosti oplemenjivale, a vjerujem da će i u vremenima koja su pred nama znakovito utjecati na svekoliku karlovačku, a posebice kulturnu stvarnost.«, riječi su urednika Vladimira Cvitanovića u predgovoru časopisa.


BELI MANASTIR

Ogranak Matice hrvatske Beli Manastir održao je izvještajnu skupštinu. Izvješće o radu podnijela je predsjednica Julijana Vladetić, a izvješće o financijskom poslovanju Ema Volenik. Istaknuto je zadovoljstvo dosadašnjim radom Ogranka i provedenim programima, koji obuhvaćaju izložbe, koncerte i zanimljiva predavanja. Osim toga, najnaprednijim maturantima darovane su knjige, kao i prvi broj »Godišnjaka«. Plan za iduće razdoblje jest povezivanje s baranjskim općinama, kao i učlanjivanje što većeg broja mladih ljudi. Ogranak Matice hrvatske Beli Manastir već niz godina prati rad i uspjeh mladih, a ove je godine treći put nagradio najuspješnije maturante triju belomanastirskih srednjih škola. Julijana Vladetić, predsjednica belomanastirskoga ogranka i profesorica u srednjoj školi, učenike je nagradila knjigom. Na prigodnoj svečanosti poželjela im je mnogo sjajnih rezultata u daljem školovanju i životnih uspjeha.

ČAZMA

I ove godine Ogranak Matice hrvatske u Čazmi organizirao je IV. susret s maturantima uz prigodne darove knjiga izdanja Matice hrvatske najuspješnijim učenicima završnih razreda Osnovne i Srednje škole Čazma, kao i Školskim knjižnicama i Gradskoj knjižnici Čazma. Tema je ovogodišnjega susreta Zadnji sat hrvatskog jezika — Čitajmo poeziju. Gost susreta bio je pjesnik Branko Čegec, koji je predstavio svoj pjesnički opus, s naglaskom na posljednjoj zbirci Tamno mjesto i upoznao nas sa suvremenim hrvatskim pjesništvom. Voditelj susreta bio je Slađan Lipovec. Susret je održan 12. srpnja u Gradskoj knjižnici Čazma. Ove godine Susret s maturantima organiziran je u sklopu proslave Dana grada, 22. srpnja, te će se i ubuduće održavati u sklopu manifestacija na Dan grada. Darovane knjige maturantima je uručivao gradonačelnik Dinko Pirak, a knjižnicama je gost Branko Čegec, osim izdanja Matice hrvatske, uručio i svoja djela.

ČITLUK

Ogranak Matice hrvatske Čitluk i Majčino selo Bijakovići iz Međugorja predstavili su 1. srpnja knjigu Vinka–Vice Ostojića Križni put Hrvata patnika. O knjizi su govorili fra Svetozar Kraljević, prof. Krešimir Šego, prof. Andrija Stojić i autor, a u glazbenom su dijelu programa nastupili glazbenici Osnovne škole Bijakovići.








DRNIŠ

U atriju Gradskog muzeja Drniš, u nekadašnjem domu Drnišanina Nikole Adžije, održano je predstavljanje knjige Dnevnik Nikole Adžije, u izdanju Ogranka Matice hrvatske Drniš. Riječ je o osobnom pogledu autora na zbivanja u općini Drniš u razdoblju 1941–1950. godine, odnosno o kronici u kojoj autor opisuje događaje vezane uz Drugi svjetski rat na prostorima bivše Jugoslavije, sukobe između svjetskih velesila te partizana, ustaša i četnika, i utjecaj tih događanja na ovim prostorima. »Tekst Dnevnika nije preveden na standardni, suvremeni hrvatski jezik, već su ostavljeni izvorni autorovi izrazi, po kojemu se vidi da je autor pisao svojim osobnim pučkim govornim jezikom, isključivši samo ikavicu, a rezultat toga jezična je mješavina različitih utjecaja, i to uglavnom talijanskoga, srpskoga i turskoga«, istaknula je lektorica Robertina Hrstić. Predstavljanje knjige uvodnim je riječima najavio prof. Davor Gaurina, predsjednik drniškoga ogranka Matice hrvatske. »Knjiga je vrijedan dokument prošlosti drniškoga kraja. Adžija je bio kroničar i kolekcionar svega drniškoga, ali i gradonačelnik Drniša za vrijeme Kraljevine Jugoslavije. Nakon Drugoga svjetskog rata Adžija je Drnišu darovao rodnu kuću u kojoj se od 1971. nalazi Gradski muzej. Darovao je i građu koju je godinama skupljao, a njemu možemo zahvaliti i na zbirci djela Ivana Meštrovića u Drnišu, s kojim je bio prijatelj i čije je školovanje pomagao. Na ovome projektu sudjelovao je i prof. Petar Škarica, koji je transkribirao rukopis Dnevnika, te ravnateljica Narodne knjižnice u Drnišu Danijela Drezga«, kazao je prof. Gaurina. Također zahvaljujući prof. Škarici, uz predstavljanje knjige održana je i izložba Biljezi hrvatske državnosti, mape s trideset i tri grafike koje prikazuju važne događaje, odnosno presjek kroz hrvatsku baštinu i povijest, te grafički list o Deklaraciji hrvatske nezavisnosti.

DUBROVNIK

Predstavljanje knjige Vlatka Perkovića Kvalitativne promjene kazališnog znaka u izdanju Ogranka Matice hrvatske Split, a u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Dubrovnik u Međunarodnom središtu hrvatskih sveučilišta 23. lipnja, svjedoči o nastavku suradnje dvaju Matičinih ogranka, što je u pozdravnoj riječi sa zadovoljstvom naglasio Josip Botteri Dini, predsjednik splitskoga Ogranka. O uzornom studijskom djelu posvećenu kazalištu, posebno ambijentalnom kazalištu uz Botterija, govorili su Ivana Burđelez, Luko Paljetak te autor, dok je dramski umjetnik Miše Martinović čitao pojedine ulomke iz djela posvećena umjetnosti glume. Naglašavajući značaj i vrijednost djela, predstavljači su istakli ambijentalnost dubrovačkoga festivala i Splitskog ljeta te analizu brojnih kazališnih predstava na Dubrovačkim ljetnim igrama koje je autor pratio u širokom vremenskom rasponu od 1951. Za autora, istaknuo je Paljetak, teatar je neprestana suigra različitih umjetnosti, za njega teatar jest jednako grad.
Četvrtu knjigu Tomislava Kuljiša Vjetar ide za suncem, zbirku od jedanaest pripovjedaka ili priča, predstavili su urednica Đurđica Šokota, Ivana Burđelez, Slavica Stojan i sam autor, a sudjelovali su i dramski umjetnik Miše Martinović te gitarist Maro Brčić. »Od ovih jedanaest priča, četiri su objavljene u časopisu »Forum« HAZU, a nove priče nude atmosferu Mediterana, dubrovačkog ugođaja, sve se događa u Gradu, usidrene su u njegov prostor i vrijeme, ogledaju se društvene okolnosti u razdoblju od 1950. do 2003, u pedeset mojih godina, iako mene nema u njima. Istina, većina ih je u prvom licu, ali nisu autobiografske. Svaka od priča u podnaslovu nosi ime nekog od vjetrova, jer vjetrovi su aktivni element priča i stanja duše.« Tomislav Kuljiš počeo je objavljivati tek s ponovnom obnovom dubrovačkoga Ogranka Matice hrvatske 1989. i povratku Matici hrvatskoj časopisa »Dubrovnik«, član je Predsjedništva Matice hrvatske u Dubrovniku od 1968. do danas.

ĐAKOVO

Đakovo je posljednja dva dana lipnja bilo mjesto susreta autora i urednika koji su stvarali i uređivali časopis »Quorum«, počevši od Branka Čegeca, koji je oko »Quoruma« okupio brojne suradnike pa do Miroslava Mićanovića, koji se brinuo o časopisu devedesetih. Ovogodišnji, Osmi đakovački susreti hrvatskih književnih kritičara, u okviru programa 39. Đakovačkih vezova, promišljali su s vremenske distance od dva desetljeća projekt časopisa »Quorum«, što je posebno došlo do izražaja drugoga dana skupa, na okruglom stolu na kojem su sudjelovali Suzana Coha, Ivan Trojan, Josip Cvenić, Julijana Matanović i Helena Sablić Tomić. Njihova nova čitanja časopisa koji od 1985. otvara prostor intermedijalnim i intertekstualnim teorijskim čitanjima književnoga teksta bila su povod rasprave sa starim kvorumašima Damirom Milošem, Miroslavom Mićanovićem, Zvonkom Makovićem, Vlahom Bogišićem, Delimirom Rešickim, Goranom Remom i Krešimirom Bagićem. Posebno je bilo zanimljivo iščitavanje drame što ga je ponudio Ivan Trojan, upozorivši kako su upravo »Quorumovi« autori osamdesetih postali relevantna teatrološka imena, počevši od Ane Lederer, Borislava Vujčića, Lade Čale–Feldman do Mire Gavrana i drugih. Razgovor o »Qvorumu« započeo je 30. lipnja predstavljanjem pjesničke edicije Meandra — Danijel Dragojević, Žamor, Zvonko Maković, Međuvrijeme, Delimir Rešicki ,Aritmija i Branko Čegec, Tamna mjesta, koje je vodio Miroslav Mićanović, a potom su se autorskim čitanjem priključili i Krešimir Bagić, Damir Miloš i Goran Rem. Predstavljen je Zbornik 7. đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara i predstavljen novi broj »Quoruma« Ovogodišnji Đakovački susreti hrvatskih književnih kritičara, održani u organizaciji Matice hrvatske Đakovo te Društva hrvatskih književnika, Ogranak slavonsko–baranjsko–srijemski, završili su u Slavonskoj kući predstavljanjem knjige Dukatići Vlaste Markasović. Ogranak Matice hrvatske Đakovo i Savez KUD–ova Slavonije i Baranje suizdavači su knjige Pjesmom i plesom na vezove / Narodne pjesme i plesovi iz Slavonije i Baranje, koju su za tisak priredili Josip Vinkešević i Adam Pavić. Knjiga sadrži pedesetak narodnih pjesama i pedesetak narodnih plesova iz Slavonije i Baranje, točnije slavonske Podravine. Nastala je kao plod pedesetogodišnjih istraživanja folklora na tim prostorima autora knjige. Tonske snimke s terena transkribirao je Adam Pavić, a plesne zapise i kinetograme izradio je Josip Vinkešević. U knjizi se nalaze i zapisi plesova koji još nisu objavljeni ili objavljenih s mnoštvom novih varijanti, osobito šetanih, pjevanih ili okretanih kola. Širinom i raznovrsnošću svjedoči bogatstvo slavonsko–baranjskog folklora nastajala vjekovima na ovim prostorima. Uz folklor u tim se krajevima stvara i građanska pjesma i ples uz istovremena isprepletanja i utjecaja jednih na druge.

GRUDE

Tridesetoga lipnja u prostorijama kinodvorane u Grudama održana je obnoviteljska, izborna skupština Matice hrvatske u Grudama. U toj je prigodi predstavljena knjiga Kraljica Katarina Kosača autora fra Ante Marića, franjevca i književnika, uz sudjelovanje fra Miljenka Miće Stojića, prof. Zdravka Kardića, Ivana Ševe i klape Bratovština.











KARLOVAC

U Knjižnici za mlade održano je predstavljanje novih izdanja Ogranka Matice hrvatske Karlovac te proglašenje pobjednika ovogodišnje, jedanaeste po redu, hrvatske književne nagrade za pjesnike Zdravko Pucak. »Ove je godine na nagradni natječaj, koji je postao vrlo popularan u deset godina postojanja, pristiglo dvadeset i sedam prijava autora iz cijele Hrvatske. Akademik Slavko Mihalić i ja imali smo tešku zadaću da izdvojimo najbolju zbirku pjesama, posebno zato što je desetak rukopisa iznimno kvalitetno i svakako zaslužuje veću pozornost. Ipak, prosudbena komisija najboljim djelom proglasila je zbirku Barbare Pleić iz Slavonskoga Broda, naslova Ruke koje nose ruže, koja se ističe iznimnom senzualnošću, posebno lirskim izrazom i snagom. Mlada dvadesetogodišnja autorica na poseban, subjektivan i intiman način promatra svijet«, istaknula je Draženka Polović, članica Prosudbenoga odbora. Barbari Plejić, koja je na dodjelu stigla u pratnji Hrvoja Špicera, predsjednika Ogranka Matice hrvatske u Slavonskome Brodu, nagradnu je plaketu dodijelila Marina Grčić iz gradskoga Odbora društvenih djelatnosti, koji je uz Ogranak Matice hrvatske Karlovac te gospodina Ivana Pucka organizator natječaja. »Kada smo prije deset godina počeli s dodjelom nagrada, nismo ni očekivali da će se iz godine u godinu javljati sve veći broj mladih kvalitetnih pjesnika. Drago nam je da su ti mladi ljudi bijeg iz stvarnosti pronašli u poeziji, odnosno jeziku, jer stih je jedini neuništiv«, rekla je Nada Omrčen.
U toj su prigodi Neda Omrčen i Ivan Jurković, predsjednik karlovačkoga ogranka, predstavili knjigu Novi hrvatski pjesnici, koju je izdao Ogranak Matice hrvatske Karlovac, a u kojoj su objavljeni radovi pobjednika književnog natječaja u proteklih deset godina. »I ta je knjiga dokaz kako pjesništvo živi i u najtragičnijim vremenima kao izniman svjedok specifične ljudske komunikacije«, naglasila je Neda Omrčen.

KUTINA

U sklopu Kutinskoga ljeta i Dana Ogranka Matice hrvatske Kutina, utemeljena 26. lipnja 1971. potporom Ministarstva kulture, u Kutini su nastupili Zagrebački solisti. Posebna publika svjetski proslavljenih umjetnika bili su učenici koji su srednjoškolsko obrazovanje u sva četiri razreda završili s odličnim uspjehom, bez potrebe polaganja završnog ispita. Čestitke četrdeset trojici učenika i glazbeni dar, CD Zagrebačkih solista, s posvetom Matice hrvatske i imenom maturanata, nakon izvedenih djela Ivančića, Haydna, Mendelssohna, Bartoka i Mozarta, darovali su Mladen Mitar, predsjednik kutinskoga Ogranka Matice hrvatske i Davor Žmegač, gradonačelnik, koji im je poželio uspjeh u daljem školovanju. U Domu kulture, gdje je 1971. održana osnivačka skupština Ogranka, sudionici koncerta odali su počast nedavno preminulima akademiku Miroslavu Šuteju, prvom predsjedniku Matice hrvatske u Kutini, te Miji Hladu, tada predsjedniku Skupštine općine, kao pokrovitelju utemeljenja Matice hrvatske.
Pisma sina razmetnoga naslov je knjige pjesama Ante Juretića objavljene početkom srpnja. Riječ je o zbirci pisama u stihu u recenziji mr. Duška Lončara. Senzibilna je to ispovijed autora na devedeset stranica o obitelji, prijateljima i ljubavi. Pjesničku korespondencjju svoga srca Ante Juretić, kutinski srednjoškolski profesor, kazališni pisac, dobitnik godišnje nagrade grada (2002), u organizaciji izdavača, kutinskoga ogranka Matice hrvatske, predstavit će 5. listopada, na Svjetski dan učitelja.

NOVA GRADIŠKA

U prostorijama Ogranka Matice hrvatske Nova Gradiška 30. lipnja organizirana je tradicionalna, četrnaesta, dodjela knjiga, darova Matice hrvatske najboljim učenicima osnovnih i srednjih škola Nove Gradiške i okolice, zapadnoga dijela brodsko–posavske županije. Maloj svečanosti, uz članove Predsjedništva, roditelje, novinare i ostale goste odazvali su se učenici koje su predložile njihove škole: Marin Radmilović, Gimnazija N. Gradiška, Dominik Maričević, Elektrotehnička škola N. Gradiška, Denis Husadžić, Osnovna škola Ljudevita Gaja N. Gradiška, Magdalena Borić, OŠ Mate Lovraka N. Gradiška, Ivan Mikolčević, OŠ Vladimira Nazora Adžamovci, Vesna Valentić, OŠ Matije Gupca Cernik, Petra Šišić, OŠ Matije Antuna Relkovića, Vida Peterlik, OŠ Dragalić, Ivana Laštro, OŠ Okučani, Tihana Cindrić, OŠ Ante Starčevića Rešetari, Karlo Ivanišević, OŠ Ivana Gorana Kovačića Staro Petrovo Selo, Marija Kos, OŠ Markovac Vrbova.

NOVSKA

Desetog lipnja u Gradskoj vijećnici u Novskoj u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Novska predstavljena je knjiga suvremene židovske poezije 55 suvremenih židovskih pjesnika. Knjigu je priredio Đuro Vidmarović, pjesme su preveli Jelena Zaričnaja i Đuro Vidmarović, a objavljena je u Mostaru 2004. u nakladi DHK HB. Gradska vijećnica bila je ispunjena do posljednjega mjesta, a među ljubiteljima lijepe riječi bili su i učenici Srednje škole Novska. Okupljene je predstavio Alojz Buljan, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Novska, dok je u uvodnom dijelu Olga Suknjaić predstavila gospodina Đuru Vidmarovića i njegov bogat rad na polju književnosti, povijesti i diplomacije. Rođen u Piljenicama, pripada i Novljanskom književnom krugu, pa je razumljivo da su Novljani došli pozdraviti i poslušati uvažena gosta. Vidmarović je govorio o povijesti židovskoga naroda i o nastanku knjige 55 suvremenih židovskih pjesnika te teškoćama koje su stajale pred Jelenom Nikolajevnom Zaričnajom i njim dok su tragali za podacima o pjesnicima i njihovim stihovima, posebno onim pisanim na ivritu. Osvrćući se na fenomen suvremenog ivrita istaknuo je da »razumijevanje povijesnoga pothvata stvaranja suvremenog zajedničkog jezika za cijeli židovski narod, a poglavito za onaj njegov dio koji se odlučio za preseljavanje u palestinsku postojbinu svojih predaka koju nazivaju Erec — Izrael, nije bilo moguće bez upoznavanja s književnošću koja se na ovom jeziku stvarala najprije u Europi, a zatim u Palestini". Ivana Kuzlić, učenica drugoga razreda gimnazije, i prof. Danijela Pauković interpretirale su stihove odabranih pjesnika i upoznale posjetitelje s njihovim biografijama.
Novljani Alojz Buljan i Željko Voborski zajedno su izdali zbirku pjesama, koju je objavio Ogranak Matice hrvatske Novska. Toćina naziv je Buljanove, a Voborski je zbirku nazvao Pjesma za Tugomilom. Obojica autora godinama pišu, objavljivali su u književnim revijama i časopisima, zbornicima i monografijama, tiskano im je više knjiga i za svoj rad dobili su priznanja. Zbirku je u Gradskoj galeriji predstavio Đuro Vidmarović, publicist. Na predstavljanju su i nastupili učenici Glazbene škole Novska Ana Šeničnjak, Petar Klasan i recitatori srednjoškolci.

OREBIĆ

U Pomorskom muzeju u Orebiću 2. srpnja, u čast petnaeste godišnjice obnove Matice hrvatske u Orebiću, otvorena je izložba skulptura Dubravke Mijatović. Riječ je o staklenim skulpturama morskih stanovnika.

OSIJEK

Na Đakovačkim susretima dodijeljene su tradicionalne nagrade — godišnja nagrada hrvatskih književnih kritičara Julije Benešić za 2005. pripala je Heleni Sablić Tomić, predsjednici Ogranka Matice hrvatske Osijek, za književno–kritičarsku knjigu Gola u snu — o ženskom književnom identitetu (ITD, Znanje, 2005). Knjiga okuplja sedam kritičkih studija i eseja te jedanaest konkretnih sintetičkih kritika objavljenih na stranicama »Vjesnika« tijekom 2004. vezanih uz hrvatske književne autorice kao i teoriju dnevne kritike. Povelju uspješnosti za kritičarsko pismo koje djeluje iz istočnohrvatskoga kulturnoga prostora dobio je Dario Grgić, kritičar iz Osijeka, koji svoja kritičarska viđenja objavljuje na Radiju 101 kao i na T–portalu, a kao javno priznanje za doprinos utemeljenju Susreta te za dosadašnji znanstveno–književno kritičarski rad nagrada Julije Benešić pripala je prof. dr. Stanislavu Marjanoviću. Kazališni krugovi tema je novoga broja časopisa Ogranka Matice hrvatske Osijek »Književna revija«, br. 2 / 05, koji je priredila Sanja Nikčević.

PULA

Šestoga srpnja održana je u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Pula komemoracija za Ivana Svetića (1921–2005). Ivan Svetić bio je dugogodišnji suradnik časopisa »Hrvatska revija« Matice hrvatske, objavio je sedam zbirki pjesama, a zastupljen je i u brojnim zbirkama rodoljubne poezije. Jedan je od najzaslužnijih članova Matice hrvatske i pokretač ponovnog osnutka i rada Ogranka u Puli početkom devedesetih, gdje je bio dugogodišnji predsjednik. Bio je aktivan član Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika, Hrvatskog pedagoško–književnog zbora, Akademije odgojnih znanosti Hrvatske i Hrvatskoga filološkog društva.

PROZOR–RAMA

Jozo Lončar autor je knjige Hrvatska jezična škrinja objavljene u izdanju Ogranka Matice hrvatske u Prozoru–Rami. U Rami je, u organizaciji ramskoga ogranka Matice hrvatske, predstavljena knjiga Josipa Jurčevića Bleiburg – Jugoslavenski poratni zločini nad Hrvatima. O problematici Bleiburga i stradanjima Hrvata nakon Drugoga svjetskog rata, osim autora, govorio je povjesničar Ivica Glibušić.





SAMOBOR

I ove godine slikovita Slavagora bila je mjesto održavanja pjesničke manifestacije Bakuš Slavagorski. Četrnaestoga lipnja u organizaciji Bratovštine svetog Vinka i Ogranka Matice hrvatske Samobor Slavagoru su pohodili pjesnici, koji su, evocirajući vinogradarske tradicije i obnavljajući dionizijsku baštinu naših predaka, ostavili desetak novih pjesama naraštajima koji dolaze.
Samoboru i samoborskoj pjesničkoj muzi Ljubici Cantilly u pohode su po šesnaesti put, 18. lipnja, stigli hrvatski pjesnici. Vrazova Ljubica, i ove godine u organizaciji POU Samobor, okupila je pedesetak pjesnika, članova Društva hrvatskih književnika i članova samoborskoga ogranka Matice hrvatske. Po dolasku u Samobor pjesnici su posjetili grob Vrazove Ljubice, gdje su Diana Burazer i Borben Vladović položili buket ruža. Okupljenima je, pred Ljubičinim grobom, svoj sonetni vijenac govorio Enes Kišević. U Parku domovinske zahvalnosti cvijeće su na spomenik poginulima u Domovinskom ratu položili Liljana Mahović, ravnateljica POU Samobor, i Pajo Kanižaj, a pred Samoborskim muzejom Ivanka Brekalo ukratko je ispričala priču o nastanku poprsja Stanka Vraza, rad akademskog kipara Franje Kodrića. Uz Vrazovu bistu položeno je cvijeće u znak sjećanja i zahvalnosti. Nakon putovanja kroz Samobor Antun Dubravko Filipec, novi gradonačelnik, priredio je svečani prijem, na kojem je obećao kako će Prolaz hrvatskih pjesnika uskoro biti uređen te će se postaviti mramorne ploče sa stihovima. Na Trgu Matice hrvatske održan je recital ljubavne poezije. Stihove su govorili pjesnici, među kojima Pajo Kanižaj, Tito Bilopavlović, Stijepo Mijović–Kočan, Marija Barbarić Fanuko, Dragutin Horkić, Ludwig Bauer. Organizatori su ovaj put odali posebnu počast prerano preminulu pjesniku iz Samobora Miljenku Kovačićku. Uz šum ranoljetnih lipa i obližnje fontane svirali su i pjevali trio La philosophie u sastavu Zdravko Dovedan, gitara, Matija Sinković, violončelo, i prateći vokal Lana Velimirović. Izvodili su šansone Georgesa Moustakija, a voditelj Miroslav Burić pročitao je stihove na hrvatskom da bi potom bili i otpjevani na francuskom jeziku.

SENJ

U ugostiteljskom objektu Krešimir u Senju organizirana je svečanost podjele maturalnih svjedodžbi. Od pedeset i dva maturanta Srednje škole Pavla Rittera Vitezovića sedam ih je oslobođeno mature: Ines Butković, Darijan Tomljanović, Tomislava Vukušić, Nikola Žunić, Marina Tomljanović, Josip Penavić i Matej Grubišić. Troje potonjih posebno je istaknuto jer su školovanje završili s maksimalnom ocjenom 5,00. Uz predstavnike škole, najuspješnije srednjoškolce nagradio je knjigama senjski ogranak Matice hrvatske.

SLAVONSKI BROD

Gotovo od trenutka obnove rada Matice hrvatske u Slavonskom Brodu, trinaestu godinu za redom Ogranak raspisuje natječaj za najbolje maturalne radove, koje potom ocjenjuju nezavisni stručnjaci iz pojedinih područja, te simboličnim darovima nagrađuje autore najboljih radova. Na ovogodišnji natječaj pristiglo je čak četrdeset i pet radnji iz šest brodskih srednjih škola. Nakon što su ih pregledali stručni recenzenti, nagrađena su dvadeset i tri maturanta za radnje iz različitih područja, od fizike, hrvatskoga jezika, sociologije i umjetnosti do elektrotehnike, gospodarstva, šumarstva, frizerstva. Priznanja i nagrade, knjige u izdanju Ogranka Matice hrvatske Slavonski Brod, autorima najboljih maturalnih radova uručeni su na svečanosti priređenoj u petak u staklenom salonu Kazališno–koncertne dvorane. Nagrađeni su Dario Akmačić, Sanela Barišić, Tamara Bucić, Robi Buruš, Lidija Blažević, Ksenija Čeliković, Lidija Jelinić, Željka Kavali, Kristina Kljajić, Ervin Kodžoman, Tomislav Kršan, Dragan Lepoglavec, Matej Lovrić, Mario Martić, Marko Matić, Mislav Medved, Helena Miler, Marijana Odobašić, Stjepan Radić, Josip Sedlarević, Tomislav Stepić, Martina Teskera i Sandra Vukoja, a posebno je pohvaljen i rad Dejana Bošnjakovića. Priznanja su dobili i mentori nagrađenih maturanata, kao i škole.

SPLIT

U Vrgorcu je uručenjem nagrade Društva hrvatskih književnika Tin Ujević Borbenu Vladoviću za zbirku pjesama Tijat završena književno–kulturna manifestacija S Tinom u Vrgorcu. Ta se manifestacija već petnaest godina u Tinovu rodnom gradu održava u spomen na rođenje velikana hrvatskoga pjesništva 5. srpnja 1891, a ove je godine održana i u znaku pedesete obljetnice smrti Tina Ujevića. Završni dan manifestacije obilježen je i premijernim prikazivanjem dokumentarnog filma Tin autora Željka Senečića i Tomislava Sabljaka. Borbenu Vladoviću, pjesniku, romansijeru, dramskom piscu, novelistu, uredniku i dramaturgu na Hrvatskome radiju, nagradu je uručio Božidar Petrač, a zbirka Tijat objavljena je u nakladi splitskog ogranka Matice hrvatske.

ŠIBENIK

U galeriji Tisno 8. srpnja otvorena je izložba slika članova Odjela za likovnu umjetnost Ogranka Matice hrvatske u Šibeniku. Tom izložbom započinje obilježavanje stote godišnjice rođenja hrvatskoga književnika i akademika Vjekoslava Kaleba, koji je rođen u Tisnome.

VARAŽDIN

Udruga prijatelja dvorca Maruševec, Ogranak Matice hrvatske u Varaždinu i Općina Maruševec obilježili su sto i šestu obljetnicu rođenja književnika Gustava Krkleca (1899–1977), koji je u Maruševcu proveo djetinjstvo i mladost. Mr. Ernest Fišer položio je, u ime Ogranka Matice hrvatske Varaždin, prigodni vijenac na spomen–ploču njegove roditeljske kuće. Udruga prijatelja dvorca Maruševca dala je otisnuti prigodnu poštansku dopisnicu s fotografijom Gustava Krkleca i njegovim duhovitim epigramom, a u starom maruševečkom dvorcu organiziran je bogat kulturni program. U prepunoj Viteškoj dvorani staroga dvorca Maruševac Vinko Brešić održao je 23. lipnja kratko, ali vrlo sadržajno predavanje o životu i umjetničkom djelovanju Krklečevu, kojega je ocijenio jednim od najpoznatijih hrvatskih pjesnika i epigramatika te najosebujnijih domaćih feljtonista. Varaždinsko književno društvo priredilo je zanimljivu pjesničku večer, na kojoj su se ponajboljim stihovima predstavili Biserka Kupinić, Ružica Juras, Ivica Jembrih, Nada Rukav–Bogojević, Ružica Marušić–Vasilić, Barica Pahić, Marica Težački–Grđan i Ivica Zamoda. U biskupskom ordinarijatu 5. srpnja svečano je predstavljen pretisak knjige Ivana Belostenca Najstarije hrvatske Tijelovske propovijedi, prvi put tiskane 1672. u Grazu. O knjizi su govorili prof. dr. sc. Zdenko Tenšek, dr. sc. Hrvojka Mihanović–Salopek te urednik knjige prof. dr. Alojz Jembrih. Ideja da se napravi pretisak knjige nastala je na jednom od stručnih skupova održanih u Ozlju o pavlinu Ivanu Belostencu, rođenu Varaždincu, a organizatori su predstavljanja ogranci Matice hrvatske Varaždin i Ozalj te Varaždinska biskupija. Knjiga je objavljena u suizdanju »Glasa Koncila«, Ogranka Matice hrvatske Ozalj te župe sv. Vida.

VINKOVCI

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Vinkovci 28. lipnja u dvorani Ogranka predstavljena je knjiga dr. Branke Kandić–Splavski Andreina školjka. Knjigu bajki, koju prati i CD, uz autoricu, predstavili su mr. sc. Ivica Šola, u ime izdavača »Glasa Slavonije«, te prof. Miriam Goli. »Kada predstavljamo knjigu djeci, onda je lako, jer djeca bajku i čitaju lako. Teža je zadaća uvjeriti odrasle da čitaju bajku, jer odrasli često bajke guraju iz uma. Ali bajke se ne čitaju, one se srcem slušaju i tada i odraslima daju odgovor na svaku životnu dvojbu. Ti se odgovori mogu naći i u ovoj knjizi s likovima iz životinjskog svijeta, poput ribe, puža ili psa, i pričom koju autorica plete oko njih stilom punim ženske osjećajnosti, topline i finog humora uz bujne i životne opise. U Andreinoj školjki nalazimo omjer bola, tuge, sućuti, optimizma, prijateljstva, prihvaćanja i mirenja, koji nam govori da smo u ljubavi došli i da ljubav jesmo", kazala je, između ostaloga, prof. Goli. Kako je sama kazala, dr. Branka Kandić–Splavski oduvijek je pisala pjesme, dok je prvu priču napisala prije dvije godine. Iza nje posve prirodno nastale su i ostale; bajke, kojima je u začetku snažna impresija prvoga profesionalnog susreta s teško bolesnom djecom i priča o figurici Šilje, kojega je jedan petogodišnjak držao dok je umirao, tražeći utjehu u liku iz mašte, a ne u lijekovima i injekcijama. »Svako od nas u sebi ima nešto iskonsko lijepo i veliko, jednu žeravicu koja se nikada ne gasi. Dužnost nam je sebe izvaditi, osloboditi i bez ikakva kalkuliranja darovati nekom, biti stubama Božjega puta«, kazala je dr. Kandić–Splavski, čija je knjiga inicirala i humanitarnu akciju Pomozimo anđelima kad pate. Prihod od prodaje knjige namijenjen je pomoći bolesnoj djeci. U povodu obilježavanja stote godišnjice smrti biskupa J. J. Strossmayera, Ogranak Matice hrvatske Vinkovci organizirao je 7. srpnja u prostorijama Matice predstavljanje knjige Prigodnice biskupu Strossmayeru tiskane 1874–1905. u Glasniku Biskupije bosanske ili đakovačke i srijemske, priređivača Mirka Ćurića. Prigodnice su prvobitno tiskane 1874, kada je nastala prva u povodu biskupova imendana 19. ožujka, i 1905, kada je 8. travnja umro. U knjizi je objavljeno devedeset i osam prigodnica, pjesama koje su različiti autori pisali u različitim prigodama biskupu Strossmayeru, a devetnaest ih je napisao fra Grgo Martić. Predstavljanju je prisustvovao i biskup đakovački i srijemski Marin Srakić, koji je govorio o životu, djelu i značenju biskupa Strossmayera, a ulomke iz knjige interpretirala je Snježana Kraljević.
A. Č.– K.