kolovoz / rujan

KUTINA

Konjanički maraton

Promicanjem vrijednosti Domovinskoga rata te hrvatskoga krajolika književnom riječi, foto i videostvaralaštvom, uz poznati Konjanički maraton arapskih konja Hrvatske posebno je aktivan i kutinski ogranak Matice hrvatske. Osjetilo se to i 26. srpnja kad je izaslanstvo ovogodišnjeg maratona primila Marina Lovrić, sisačko–moslavačka županica. Nakon što su joj priopćene informacije o sedam ovogodišnjih dionica od 5. do 11. kolovoza, s ukupno petsto kilometara na relaciji moslavačko selo Voloder — Slavonski Brod — Virovitica — Koprivnica, upoznala se i s »Hrvatskom revijom«, časopisom Matice hrvatske. U njemu putopisno pero Dragutina Pasarića prati tu jedinstvenu konjaničku misiju, bilježeći prirodne mijene, susrete s ljudima i kulturne vrijednosti krajeva kojima prolazi. Najavljeno je kako će ove godine konjanici biti na obalama i Save i Drave, a uz žrtve Domovinskoga rata komemorirati i Sibinjske iz 1935. te osjetiti prirodne draži Parka prirode Papuk i pješčanoga rezervata nedaleko Đurđevca, poznata kao hrvatska Sahara. Inače, doživljaji s tog puta filmskim zapisima i razgovorom sa sudionicima reproduciraju se uz obradu hrvatskoga putopisa u osnovnim školama. Na tom planu Ogranak Matice hrvatske Kutina usko surađuje s ograncima čijim područjima maraton prolazi. Inače, konjanici su do sada projahali Lijepom našom četiri tisuće kilometara, od Iloka do Umaga.

SINJ

Odlazak velikana

Trideset i prvoga kolovoza u 83. godini u franjevačkom samostanu Gospe Karmelske u Omišu preminuo je fra Josip Ante Soldo (1922 — 2005), istaknuti kulturni i javni djelatnik, dugogodišnji profesor povijesti na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji i autor brojnih djela iz povijesti Sinja i Cetinske krajine, obnovitelj i dugogodišnji predsjednik sinjskoga ogranka Matice hrvatske te urednik njezina glasila »Cetinska vrila«.
Fra Josip Ante Soldo rođen je u Splitu, a nakon zaređenja predavao je na sinjskoj Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji te diplomirao povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Iako rođen u Splitu, osjećao se Sinjaninom i uvijek je naglašavao da je samostan Gospe Sinjske, u kojemu je živio, pisao i djelovao više od šezdeset godina, mjesto koje ga najdublje određuje, u njemu je nalazio nadahnuće svojem radu, uzvraćajući mu i zaduživši ga djelom trajne vrijednosti. Uživao je ugled samozatajna svećenika, ali i prvorazredna intelektualca svestranih interesa i zanimanja. Bio je vrstan propovjednik i nadaren glazbenik te povjesničar, napisao je pozamašan broj knjiga, studija, članaka, znanstvenih priopćenja te predavanja različitih tema. Istaknuto mjesto u historiografskoj literaturi ima njegova studija o Dugom otoku, tiskana u Akademijinu radu, potom iscrpna monografija, studija o crkvi Sv. Spasa u Vrlici, te Sinj i Cetinska krajina u 17. i 18. stoljeću, u dva dijela, u kojima je obradio život Sinja i Krajine. Više desetljeća fra Jozo bio je jedan od najistaknutijih članova Ogranka Matice hrvatske u Sinju. Pod njezinim je imenom i u njezinoj organizaciji objavio mnoštvo knjiga i brošura, održao niz skupova, predavanja i književnih večeri. Uz skupove o Ivanu Lovriću, Dušanu Žanku, Milanu Begoviću, Filipu Grabovcu, fra Jozi u zasluge valja upisati tiskanje izdanja: Dušan Žanko, Izabrani eseji, Velimir Borković, Cetina, između Svilaje i Kamešnice, Sinj u sjećanju od 1910. do 1918, Zrinsko–frankopanska urota, Emilio Marin, Salona, Narona, Mirko Tomasović, Od Vrlike do Lisabona, Šime Jurić, Bibliografske zabilješke o Sinju i Cetinskoj krajini I–II, Ante Prolić, Rastaljena tišina, Irena Grubišić–Ćabo, Bogata oproštajima, Miljenko Buljac, Nevjenčani dani, Niveska Juraga–Kovačev, Čarobno zrcalo, dr. fra Karlo Kosor, Franjevci i hrvatski narodni preporod u Cetinskoj krajini 1860–1870 te brojna druga. Zalaganjem fra Solda, u sinjskom ogranku Matice hrvatske pokrenut je časopis »Cetinska vrila«. Primjerom kako služiti Bogu i svome narodu fra Jozo stekao je poštovanje mnogih ljudi u Sinju i Hrvatskoj. Njegov predani rad prepoznat je u svojoj vrijednosti i veličini, za što je nagrađen mnogim poveljama, priznanjima i nagradama crkvenoga i društvenog karaktera. Nagrađen je Nagradom Grada Sinja za životno djelo, Nagradom Županije splitsko–dalmatinske te Državnom nagradom za prosvjetu Ivan Filipović. Odlikovan je i Redom Danice ilirske s likom Marka Marulića. Smrt fra Josipa Ante Solde težak je gubitak za njegovu franjevačku zajednicu, grad Sinj i cijelu hrvatsku kulturnu sredinu.
Fra Josip Ante Soldo pokopan je 2. rujna na sinjskom groblju sv. Frane.

JELSA

Dobronićeve večeri

U crkvi Uznesenja Marijina 20. srpnja otvorene su XIII. večeri Antuna Dobronića. Tradicionalnu jednomjesečnu kulturnu manifestaciju, koja se održava od 20. srpnja do 20. kolovoza, organizira Ogranak Matice hrvatske Jelsa (osnovan davne 1880), pod pokroviteljstvom Splitsko–dalmatinske županije, Općine Jelsa i Turističke zajednice Općine Jelsa. »Ove se godine obilježava pet desetljeća od smrti velikoga hrvatskoga glazbenika, melografa, skladatelja i pedagoga, koji se cijeloga svog skladateljskog vijeka vraćao jelšanskim temama. On ih je prigrlio od rane mladosti, tako da čak dvjestotinjak njegovih folklornih urbanih napjeva pripada upravo jelšanskoj vokalnoj, instrumentalnoj, svjetovnoj i crkvenoj glazbi. Maestrov opus između ostaloga sadrži osam simfonija i drugih orkestralnih skladbi, trinaest opera, pet baleta, četrnaest kantata, solopopijevke, zborove, skladbe za djecu, obrade narodnih i crkvenih skladbi«, rekao je Fabijan Peronja, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Jelsa.
Otvaranje, 20. srpnja, uveličano je nastupom jelšanskih mažoretkinja, prigodnim govorima, podizanjem festivalske zastave na prekrasnoj Pjaci i uspješnim koncertom komorne glazbe u izvedbi Komornoga orkestra iz Hamburga, pod ravnanjem Christiana Kletta, na Trgu sv. Ivana. Dvadeset i prvoga srpnja na Trgu sv. Ivana kazalište Smjebotići iz Zagreba izvelo je kazališnu predstavu za djecu Kako je slon naučio bonton, a idućega dana predstavu Lude žene. Pjesnička večer ovjenčanika maslinovim vijencem na Croatia rediviva u Selcima održana je na Trg sv. Ivana 24. srpnja. Koncert Simfonijskog orkestra iz Hamburga održan je 26. srpnja na Pjaci, prirodnoj pozornici gdje se odvija Festival, 28. srpnja održana je Večer operne glazbe, izvedbom Udovice Roslinke Antuna Dobronića te opernih evergreena u izvedbi Opernoga studija Zagreb. Voditelj je bio Antun Petrušić, a na dražesnu trgu ispred renesansno–barokne crkvice svetoga Ivana nastupili su Ida Kani, sopran, Mirna Ružić, sopran, Lea Lovrenčić Bulić, alt, Vedran Jurković, tenor, Tomislav Habulin, bariton, Henrik Simunković, bas, Mario Čopor, klavir. Tridesetoga srpnja u Lapidariju Župne crkve otvorena je izložba Nebo Gordane Drinković.
U kolovozu su Večeri Antuna Dobronića nastavljene nastupom pijanistice Ivane Vidović, koja je započela s Dobronićevom skladbom Zvono stare crkve iz ciklusa Uspomene iz djetinstva. Koncert je održala na renesansno–baroknom Trgu sv. Ivana, s kojeg vodi mnoštvo malenih ulica, a stiže se i u Ulicu Antuna Dobronića, gdje se nalazi i njegova rodna kuća s natpisom U ovoj drevnoj kući rodio se komponist Mo Antun Dobronić 2. IV. 1878. —12. XII. 1955, koji je svojom muzičkom umjetnošću proslavio domovinu i Jelsu. Pijanistica Vidović obogatila je program i s djelima španjolskih skladatelja: Soiera, Albeniza i Granadosa, koji su pristajali mediteranskoj svečanosti i ambijentu. Glazbenica je nadahnuto i muzikalno izvela recital, te je brojna domaća i strana publika rado i srdačno pozdravila posebnu večer, na što je umjetnica odgovorila dodatkom iz Albenizova opusa. Trećega kolovoza otvorena je izložba Staklene ribe jelšanskoga Zagrepčanina Jugana Splivala i istodobno predstavljanje knjige Transformacija psihičke energije Ivana Škrmete. Tom kulturnom događaju prisustvovalo je više od dvjesto posjetitelja, što je za jelšanske prilike velik broj. Publiku i autore, u ime organizatora Matice hrvatske u Jelsi, pozdravio je Nikša Peronja, dok je o njihovim djelima prigodno govorila povjesničarka umjetnosti prof. Jasenka Splivalo, koja je i otvorila izložbu. Prilikom obraćanja gostima slikar je pobrojio da ribe mogu biti marinirane, kuhane, pečene, pa i caklene, o čemu svjedoči dvadesetak izloženih radova. Škrmeta je zahvalio na zanimanju za njegovu prvu knjigu, te poručio kako svima želi mnogo ljubavi, predloživši da je daju, daju i daju. Nitko se ne treba bojati, ona se naprosto ne može iscrpsti. Što je god više dajemo, više je ima i ljepša je, smatra on. U jelšanskom parku, u kojem se nalazi i skulptura Antuna Dobronića, rad poznatoga kipara Drinkovića, 5. je kolovoza održan jazz–koncert u izvedbi HvArt–a. Gala operna večer, na kojoj su nastupili Ivo Gamulin, tenor, gost Valentina Pijačko, sopran, i Nina Cosetto, klavir održana je 8. kolovoza, a Koncert opernih arija u izvedbi Hvarskih opernih pjevača —Tamare Fibinger Franetović, sopranistice, Stjepana Franetovića, tenora, Ive Gamulina, tenora, Vinka Marojevića, tenor, Vinka Lupija, bas, i Tomija Domančića, klavir, održan je 12. kolovoza. Koncert skladbi posvećenih Antunu Dobroniću, u izvedbi mladih glazbenika Maje Crnković, klavir, Emina Županića, oboa, Đane Kabriman, violina, Josipa Mimice, klarinet, i Mirjane Franić, harfa, na Trgu sv. Ivana, održan je 13. kolovoza. Na Koncertu mješovitoga Župnog zbora Svete Cecilije iz Jelse, održanu 14. kolovoza, nastupio je dječji zbor Slavuj, kao solist Ivo Gamulin, a na orguljama sestra Violeta Jukić, voditelj je bio Slavko Reljić. U Lapidariju Župne crkve 16. je kolovoza otvorena izložba Zamodrilo more, zašumili bori... Lili Gluić. Osamnaestoga kolovoza koncertom pod naslovom Kvartet saksofona klasične su skladbe izveli Robert Polgar, Natalija Jarec, Tomislav Šoštarić i Marko Jovanović. Na koncertu za gitaru Gitara u svijetu 19. kolovoza nastupio je Saša Dejanović.
Trinaeste večeri Antuna Dobronića završile su 20. kolovoza koncertom Večer saksofona, koji su izveli Tomislav Šoštarić, Natalija Jarec, Robert Polgar i Marko Jovanović u jelšanskom parku.

ČITLUK

"Dobrotom dotaknimo bližnjega" naslov je treće knjige kolumni fra Ike Skoka, objavljene u suizdanju Matice hrvatske u Čitluku i »Večernjega lista Bosne i Hercegovine«. Knjiga sadrži osamdeset i pet tekstova koje je fra Skoko objavljivao u »Večernjem listu BiH« od listopada 2003. do travnja 2005, tj. do vatikanskih konklava za izbor novoga pape, pod zajedničkim naslovom Unatoč svemu. Podloga za pisanje tih tekstova posebno su mu bili ulomci iz evanđelja Milosrdni Samaritanac i Isus kod Zakeja.

S prvim danom nove školske godine izašao je i novi broj časopisa Ogranka Matice hrvatske Čitluk »Cvitak, list za sretno djetinjstvo,« br. 1, rujan 2005, god. VI.







DARUVAR

Tijekom ljeta izašlo je dopunjeno izdanje fotomonografije Daruvar na starim razglednicama i fotografijama, objavljeno u nakladi Ogranka Matice hrvatske Daruvar, koji je i vlasnik dijela građe rabljene u knjizi, a ostali su prilozi iz zbirki zagrebačkog Muzeja za umjetnost i obrt, Nacionalne i sveučilišne knjižnice, Državnoga arhiva, Gradskoga muzeja Požege te iz privatnih zbirki Mirjane Jakčin Ivančin i Karla Blahe. Monografija sadrži i tekst o povijesti Daruvara, preveden na češki i engleski jezik, a na više od stotinu stranica u boji donosi poznate i nepoznate razglednice i fotografije staroga i novog Daruvara, kao i reprodukcije gradskih veduta, autora daruvarskih likovnih umjetnika.

DUBROVNIK

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku 29. srpnja, u atriju zgrade Međunarodnoga središta hrvatskih sveučilišta, predstavljen je novi broj časopisa »Dubrovnik«, tematski posvećen tridesetoj godišnjici smrti hrvatskoga slikara Ive Dulčića (1916 — 1975). »Dubrovnik« su predstavili Luko Paljetak, Antun Češko i Vlaho Benković, a u prigodnom programu sudjelovao je dramski umjetnik Miše Martinović. »Treba ponekad imati sreće. Tako sam, boravivši na Hvaru na Sonetnim danima Hanibala Lučića, u radnoj sobi gospođe Kolumbić na zidu ugledao Dulčićeve crteže, što je bio poticaj za tu temu u našem časopisu. Hvarski Muzej baštine čuva sedamnaest Dulčićevih crteža u boji koji su malo poznati javnosti. Riječ je o prikazima hvarske nošnje koje je Dulčić naslikao kao mladi umjetnik 1949«, kazao je na predstavljanju akademik Paljetak, istaknuvši kako je Mirjana Kolumbić zapisala kako su te slike nastale kao rani odraz Dulčićeve slikarske osobnosti koji pokazuje tadašnje uzore, ali i put kojim će poslije krenuti. Prvi broj znanstveno–književnoga časopisa za 2005, u izdanju dubrovačkoga ogranka Matice hrvatske, kao i svaki put, donosi obilje znanstvenih i stručnih radova, ogleda, poezije, proze te prikaze nedavno objavljenih monografija i članaka.

FAŽANA

U organizaciji ogranaka Matice hrvatske iz Pule i Fažane, a u povodu obilježavanja blagdana Gospe od Karmela 15. srpnja u fažanskoj istoimenoj crkvi otvorena je izložba Vere Kos–Paliska "Anđeli i oltari". Autorica se predstavila izborom iz dva zasebna, ali tematski povezana ciklusa ostvarena u tehnici kolaža, odnosno u kombinaciji uljnoga pastela i egzotičnog papira od kokosa i riže, a ponegdje i u tehnici akvarela. Ciklus oltara temeljen je na autoričinu duboko religioznom kršćanskom biću i izraz je njezina osobnog doživljaja i poimanja svekolikoga života i univerzuma uopće kao izrazito duhovne manifestacije. Ciklus anđela prikaz je posve privatnih, osobnih svakodnevnih anđela koji se ukazuju u trenucima autoričine uznesenosti. Riječ je o kršćanskim simbolima poput anđela doma, ljubavi, smrti, neba, mora, istaknuo je Daniel Mikulaco, uočivši u slikama i ispovjedni, autobiografski, biografski te dnevnički karakter.

HVAR

Knjiga Hvarsko kazalište / The Hvar Theatre, koju je priredio Nikša Petrić, objavljena u nakladi Ogranka Matice hrvatske Hvar u suradnji s Književnim krugom Split, predstavljena je 27. kolovoza u Hvarskom kazalištu. Knjiga je zbornik radova o hvarskome kazalištu, jednome od najznačajnijih fenomena hrvatske kulturne baštine, u kojoj su na četiristo i sedamdeset stranica obuhvaćeni povijesni radovi od 1612. godine do danas te je to ujedno prva sveobuhvatna povijest toga spomenika kulture. »Hvarsko kazalište — nikada nacionalna kazališna institucija, ali usprkos tome hrvatski kazališni ponos — dobiva ovim Zbornikom bitan potporanj u očuvanju i novoj valorizaciji svojih stoljetnih temelja. Urodila je plodom zamisao hvarskoga znanstvenika, arheologa i zaljubljenika u vrednote zavičaja dr. Nikše Petrića kako Teatar forski mora konačno javnosti pružiti cjelovitu iskaznicu vlastita identiteta, pak se ova knjiga upravo potvrđuje kao identifikacijska isprava vjekovnoga života kazališta, za kazalište i oko kazališta na Hvaru. Potvrđuje se u našim okvirima, ali će, nadajmo se ubrzo, još jednom pronijeti znanstveno utemeljeni glas o zgradi Hvarskoga kazališta i hvarskim scenskim zbivanjima i preko domovinskih međa. Takav se glas doduše povremeno i čuo, ali nikada dostatno glasno i nikada dovoljno uvjerljivo. Čitatelje ovoga Zbornika valja upozoriti na to da svezak koji je pred njima nije nastao kao posljedak nekoga znanstvenoga skupa ciljanih namjera. Studije, rasprave, članci, polemike, osvrti i portreti koji ovdje tematiziraju hvarski kazališni prostor u najširem značenju toga pojma, onako kako ga definira suvremena sociologija kazališta, zbirka je često i oprečnih vizura različitih autora koja je nastajala tijekom gotovo pola stoljeća. Znanstvenici i umjetnici različitih profila — arheolozi, povjesničari uže specijalnosti, ali i povjesničari umjetnosti i književnosti, teatrolozi, lingvisti i redatelji — ispisali su ovaj Zbornik koji je, doduše, miscellanea, ali s njegovih se stranica, bez obzira na intonaciju pojedinih priloga, čuju glasi koji Hvar i Hvarsko kazalište visoko pozicioniraju u zviježđu naših kulturnih vrednota«, istaknuo je u recenziji akademik Nikola Batušić.

IMOTSKI

U spomen na velikoga hrvatskog književnika Ivana Raosa (1921 — 1987) skupina građana započela je 1994. književnu manifestaciju pod naslovom "Nasmijana neba Ivana Raosa" u njegovu rodnom Medovu Docu. Udruga Raosovi dani osnovana je 28. lipnja 1999. tijekom 5. Raosovih dana. Iz godine u godinu održavao se kulturno–književni program s temama o Raosu, njegovu životu i djelima. Udruga Raosovi dani i Ogranak Matice hrvatske Imotski objavili su ovih dana Raosov zbornik I, u kojem su tiskani svi dosadašnji nagrađeni radovi sa susreta Raosovi dani kao i neki znanstveni radovi poznatih hrvatskih književnika. Prof. Branka Buljan, predsjednica Raosovih dana, uz Mladena Vukovića potpisuje uredništvo toga zbornika, a grafički ga je uredila prof. Suzana Budimir iz imotskoga ogranka. Zbornik je predstavljen u Lovreću, u okviru drugoga dijela ovogodišnjih Raosovih dana, a na predstavljanju zbornika bili su i svi dosadašnji laureati Raosovih dana Tomislav Božinović, Ivan Branko Šamija, Nevenka Nekić, Miro Radalj, Ljiljana Pinter–Matković i Tomislav Božinović. Nedostajao je samo Ilija Zovko. U zborniku su također tiskani i znanstveni i književni radovi autora doktora Nedjeljka Mihanovića, Milana Glibote, Ivana Bekavca–Basića, Mladena Vukovića i Mare Ožić–Bebek.

KORČULA

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Korčuli je predstavljena knjiga dr. Roka Miline Razgovori na mrkenti, rječnik sa pet tisuća tristo i sedamdeset starih riječi, dvjesto i sedamdeset izraza, istoznačnica i izreka iz Lumbarde na otoku Korčuli, prvi put okupljenih na jednome mjestu i poredanih abecednim redom te objašnjenih na standardnom hrvatskom. Osim autora knjigu su predstavili dr. Mino Demović i dr. Živan Filippi, recenzenti. Po riječima autora arheologija lumbardskih riječi koju istražuje nije završena te se nada da će fundus uskoro imati oko osam tisuća riječi.
U galeriji HAZU Maksimilijana Vanke, u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Korčula, održano je predavanje i projekcija fotografija pod naslovom Ekspedicija po Antarktici, South Georgiji i Faklandskim otocima, autora dr. Steva Kopića. Fotografije i zapise iz najjužnijih krajeva svijeta dr. Kopić napravio je kao član posade broda Andrea, na kojem je plovio kao brodski liječnik, kirurg. Zanimljivo je da je istoga dana kada je održano predavanje u Korčuli bio brod Andrea vlasnika Mate Stanovića, Dubrovčanina koji živi i radi u Americi.

LJUBUŠKI

Davne 1713. fra Lovro Šitović objavio je djelo Gramatika latino–ilyrica, čiji je pretisak nepunih tristo godina poslije predstavljen je u Gradskoj vijećnici u Ljubuškom. Uvodnim ga je riječima predstavio Ivo Lučić, predsjednik Matice hrvatske u Ljubuškom, koja je u suradnji s udrugom Mlade organizirala predstavljanje knjige. O Šitovićevoj gramatici govorili su prof. dr. Pavle Knezović i prof. Radoslav Dodig.

METKOVIĆ

Trećom samostalnom izložbom pod naslovom Tamo negdje iza duge otvorenom u Gradskom kulturnom središtu 3. kolovoza predstavila se slikarica Dunja Vučičević–Ljubičić koja je izložila dvadeset i dva rada u tehnici ulja na platnu. »Opusom slika rađenih u tehnici ulja na platnu slikarica se okreće istraživanju izražajnih mogućnosti figurativnog slikarstva, koje snagu crpe iz simboličnog značenja samoga motiva«, naveo je u katalogu izložbe Anđelko Pedišić; urednik je kataloga Ratko Krstičević iz Ogranka Matice hrvatske Metković, koji je i organizator izložbe u suradnji s GKS–om.

OREBIĆ

U okviru programa Dani kulture Orebića 2005. u Čitaonici Napredak Pomorskoga muzeja u Orebiću predstavljena je osma zbirka pjesama, Zaprašivanje oznaka, Orebićanina Frana Vlatkovića. Knjiga je tiskana u biblioteci Pelisac orebićkoga ogranka Matice hrvatske, a autora i njegovo pjesničko djelo predstavio je dr. Ivan Pederin.
Potkraj srpnja u galeriji Matice hrvatske u crkvi sv. Navještenja Luncijata u Orebiću otvorena je izložba slika Ksenije Mateljan. Umjetnica je izložila trideset i šest radova u tehnici ulja na platnu, akrila i gvaša, s motivima dalmatinskoga krajolika i mrtve prirode.

Suradnjom Ogranka Matice hrvatske u Orebiću s organizatorima programa Kulturno ljeto 2005. 13. kolovoza održano je u Vijećnici Općine predstavljanje knjige Cvita Fiskovića Vrtovi orebićkih kapetana i brodovlasnika. Predstavili su je akademici Luko Paljetak i Igor Fisković te akademski slikar Gorki Žuvela, a prof. Leona Bauman čitala je nekoliko izabranih izvadaka. Knjigu je priredio Igor Fisković, a sadrži stotinjak stranica znanstvenoga teksta s brojnim ilustracijama i dokumentarnim bilješkama. Izvorno je obrađena zanimljiva građa o starim orebićkim vrtovima, koji su u prošlosti bili ponos svojih vlasnika a i u sadašnjosti glavni činitelj ljepote i privlačnosti mjesta. Kao takvi postali su dokazom visoke kulture Orebićana te pobudili zanimanja mnogih ljudi od pera, nadahnuvši ne samo književ–nike, pjesnike i pu–topisce nego i znamenite slikare. O tome, uz obradu dragocjene hortikulturne baštine, autor je prikupio brojne podatke, osobito one koje dokazuju brigu pojedinaca i zajednice za njegovanje raslinja i očuvanje okoliša u kojem se nadasve cijenila plemenitost ozelenjavanja. U prilog tome iznio je nepoznate stihove ili zanemarene prozne sastavke domaćih ljudi i stranaca od razdoblja kasne renesanse, napose iz 19. stoljeća, kad su ti vrtovi uglavnom i nastali, njegovani za ukras kuća i ugodu starih obitelji koje su u njih unijeli znatna iskustva izražavanja. U knjizi slojevito i znalački prikazana građa vrijedan je prinos poznavanju uljudbe južnojadranskog prostora, u biti rječiti nastavak i osebujni zaključak ladanjske kulture dubrovačkog područja. Ukusno opremljen svezak objavljen je kao deveti po redu u biblioteci Pelisac, izdanje Ogranka Matice hrvatske Orebić uz pomoć Turističke zajednice i Općine Orebić.

Tri dana poslije, 16. kolovoza u organizaciji istih ustanova predstavljen je novi postav Pomorskoga muzeja i prigodna izložba Radivoja Pešuta Obuzetost morem. Muzej je zbog rekonstrukcije zgrade bio zatvoren šest godina, a sada je modernije opremljen postao dostupan domaćoj publici i stranim posjetiteljima sa svim bogatim sadržajima. U njemu se zahvaljujući zamjetnoj zbirci navigacijskih instrumenata, modela i brojnih slika starih jedrenjaka, portreta i fotografija pomoraca te mnogo pisanih i tiskanih dokumenata razgleda razvoj pelješkog pomorstva i brodarstva od 16. stoljeća do naših dana. Na otvaranju su načelnik Općine Orebić Tonko Jurjević i akademik Igor Fisković predočili povijest koju Muzej uzorno osvjetljava, ali i zacrtali program daljega njegova opstanka. U vezi s time pred brojnom su publikom objasnili smisao prigodne izložbe Obuzetost morem, koja iznosi na svjetlo dana djelovanje Radivoja Pešuta. Potomak ugledne kapetansko–brodovlasničke obitelji iz Orebića, kao svjetski putnik i sakupljač građe iz pomorske tematike, posebice istaknuti jedriličar te najposlije slikar predan isključivo motivima mora, otkrio je uspjehe svojih zanimanja. Uspješno je, dakle, pružen uvid u postignuća tradicionalnih dosega Pelješčana sa suvremenim nastojanjima jednog živućeg člana zajednice stoljećima usmjerene na more.
Izložbom skulptura u metalu većeg i manjeg volumena, koja je u sklopu Dana kulture Orebić 2005. otvorena u prizemlju Pomorskog muzeja, Tomislav Zubčić Zupa, Splićanin koji od 1972. živi i radi u Metkoviću, privukao je veliku pozornost ljubitelja likovnih umjetnosti. Za tu je prigodu odabrao devetnaest radova iz tri stvaralačka ciklusa — sakralnoga, neretvanskog i ekološkog. Izložbom dominira lik Krista Uzašašće, dok manje skulpture s motivima neretvanskog krajolika privlače porukom za spas prirode toga kraja, kazao je, otvarajući Zupinu izložbu, Ante Brkić, akademski kipar iz Čapljine, predsjednik tamošnjega ogranka Matice hrvatske i autor kataloga.

OSIJEK

"Priče ispod kreveta" osječke književnice Antoanete Klobučar, objavljene 2003. u nakladi Ogranka Matice hrvatske Osijek, godinu poslije tiskalo je osječko Esperantsko društvo, a na ovogodišnjem, devedesetom svjetskom kongresu esperantista u Vilniusu, proglašene su najboljom dječjom knjigom na esperantu za 2005.

PETRINJA

Knjigu "Baštinom u svijet" Ive Maroevića predstavio je Ogranak Matice hrvatske u Petrinji u povodu Dana grada i njegova zaštitnika sv. Lovre. U knjizi su, objavljena Maroevićeva znanstvena predavanja studije, rasprave i izlaganja na međunarodnim savjetovanjima i skupovima, a uz hrvatski izvornik tiskani su i prijevodi na engleski, njemački, francuski, poljski, slovenski i mađarski jezik. To je treća knjiga Ive Maroevića u izdanju Ogranka Matice hrvatske u Petrinji, rekao je Davor Salopek, urednik trilogije i predsjednik petrinjskoga ogranka Matice hrvatske.

POPOVAČA

Među ljetnim sadržajima već tradicionalan Zavičajni teatar Ive Serdara zbio se u selu Gornja Jelenska. U dvorištu djetinjstva poznatoga prvaka hrvatskoga glumišta Ive Serdara protekao je u znaku dvadesete obljetnice glumčeve smrti. Na njegovu vezu s Moslavinom brojno su gledateljstvo podsjetili Serdarovi prijatelj iz školskih i glumačkih dana Gornjojelenčanin Ivica Pajer te Dragutin Pasarić, redatelj i scenarist priredbi u moslavačkom kraju. Središnji događaj bio je nastup poznatoga glumca Željka Vukmirice. Publika, koju je dijelom i aktivirao u predstavi, očito željna dramske riječi, srdačno je nagradila izvedbu njegove monodrame Povijest moje gluposti. Uz povjereništvo Matice hrvatske iz Popovače i Mjesni odbor Gornje Jelenske prinos vrijednom događaju dali su i najbliži Ive Serdara, supruga Božena i sin Igor.

PREKO

Početkom kolovoza Ogranak Matice hrvatske Preko priredio je jubilarnu, XV, Večer na Brižićevin dvuoru. Program večeri otočne, čakavske poezije vodila je prof. Marija Rušev, a pred velikim brojem okupljenih u prostoru tradicijskoga dalmatinskog dvora kao gosti nastupili su Danijel Načinović i Milorad Stojević. Svoje su pjesme čitali čakavski pjesnici Ante Toni Valčić i Robert Bacalj te glumica Milena Dundov. Glazbeni je program izvela Izvorna folklorna skupina Kanica iz Preka i ženska klapa Anima maris iz Zadra.

PRIMOŠTEN

U okviru tradicionalnih ljetnih aktivnosti šibenski je ogranak otvorio izložbu pod naslovom More i ljudi. Tridesetak izloženih slika vlasništvo su primoštenskoga ogranka, a slikari su ih darovali Ogranku tijekom proteklih godina. Najveći dio izložbe činila je grafička mapa akademskoga slikara Josipa Glasnovića s temom Prhova.

SAMOBOR

I ovoga su ljeta članovi Likovnoga odjela samoborskoga ogranka Matice hrvatske, u suradnji s Gradskim uredom Samobor, organizirali jednodnevnu koloniju na Žumberku. Tema je kolonije bila Tumuli — kneževski grobovi, a sudjelovalo je petnaestak likovnih umjetnika.
U blizini Budinjaka nalazi se prapovijesno naselje s grobljem, gdje je iskopano razno oruđe, oružje i nakit, za koje je utvrđeno da potječu iz rimskoga doba te je promijenjeno i mjesto održavanja kolonije umjetnika, koji su se dosad okupljali u Stojdragi. Osim bogate prošlosti Budinjak i njegova okolica obiluju bogatom i dobro očuvanom prirodom. Umjetnici su napravili svoje skice i bilješke, a radove će dovršavati tijekom ljeta jer se potkraj rujna predviđa njihova izložba u Gradskoj knjižnici Samobor.

SARAJEVO

Iz tiska je izašla nova knjiga edicije Hrvatska književnost BiH u 100 knjiga — Hrvatska književnost BiH od XIV. do sredine XVIII. stoljeća (knjiga 6), čiji je priređivač profesor Ivo Pranjković. Ediciju je utemeljio književnik Mirko Marjanović, kao dugoročni nakladnički program Matice hrvatske u Sarajevu, u vrijeme kada je bio na čelu tog Matičina ogranka, a sunakladnik je i HKD Napredak. Zahvaljujući materijalnoj potpori Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Fondacije za nakladništvo Federacije BiH, u 2005. bit će objavljeno devet knjiga iz te edicije. To su: Hrvatska usmena književnost BiH, čiji je priređivač prof. Marko Dragić, Hrvatska književnost BiH od druge polovice XVIII. do konca XIX. stoljeća, priređivač prof. Marko Karamatić, Hrvatska književnost BiH u drugoj polovici XIX. i početkom XX. stoljeća, priređivač prof. Šimun Musa, Hrvatska književnost u drugoj polovici XIX. i prvoj polovici XX. stoljeća, priređivač prof. Miloš Okuka, Hrvatska književnost BiH u prvoj polovici XX., priređivač prof. Rajko Glibo, Nikola Šop: Pjesme i drame, priređivač Branimir Donat, Nikola Šop: Proza priređivač Branimir Donat, te Nikola Šop: Pisma i zapisi, priređivač Branimir Donat. Sve su knjige u fazi pripreme za tisak i trebale bi biti objavljene do kraja godine. Prva knjiga edicije, Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas, autora Mirka Marjanovića, objavljena je još 2001.

»Hrvatska misao«, br. 34/25, tromjesečnik za umjetnost i znanost, koji devetu godinu izlazi u nakladi Matice hrvatske u Sarajevu, izašao je iz tiska.







SKRADIN

U povodu desete obljetnice utemeljenja Ogranka Matice hrvatske u Skradinu, u predvorju Nadžupno–opatskoga dvora, šibenski ogranak Matice hrvatske postavio je izložbu slika članova. Izložba veoma dopadljivih ulja na platnu, akrilika, suhih pastela, intarzija, tempera i uljnih pastela bila je otvorena do 21. kolovoza.

ŠIBENIK

Šibenski ogranak Matice hrvatske predstavio je 19. srpnja u Gradskoj vijećnici u Šibeniku knjigu Konjevrate i Mirlović Zagora —župe Šibenske biskupije. O knjizi, nastaloj kao zbornik radova predstavljenih na simpoziju u studenome 2002, u izdanju HAZU, Odsjek za povijesne znanosti, govorili su dr. Ivo Babić, dr. fra Vicko Kapitanović i dr. Ante Gulin. Na više od šesto i pedeset stranica govori se s povijesnog, religijskog, demografskog, etnografskog, jezičnog i prirodoslovnog aspekta o župama Konjevrate i Mirlović Zagora te je knjiga vrijedan prinos razvoju hrvatske historiografije. Urednik izdanja dr. Ante Gulin zahvalio je svima na pomoći pri realiziranju zbornika, izrazivši želju da i u bližoj budućnosti bude što više takvih izdanja o šibenskom kraju. Okupljene na predstavljanju pozdravio je šibenski biskup Ante Ivas, izrazivši zadovoljstvo što se na taj način od zaborava sačuvala povijest Konjevrata i Mirlovića. Povijesti Hrvata oduzima se ili nadodaje, a mi je moramo čuvati te tako odgovoriti Božjem povjerenju koje nam je ukazao kad nam je darovao ovako lijepu zemlju, poručio je biskup Ivas.

VARAŽDINSKE TOPLICE

U povodu proslave Dana grada Varaždinskih Toplica Matičin je ogranak objavio reprint suvenirskog fotoalbuma iz međuratnog razdoblja nakladnika Ferde Rosenberga, topličkoga trgovca s razglednicama poznatog fotografa Huge Doneganva. Uz predstavljanje suvenira priređena je izložba nakladničke djelatnosti Ogranka i izložba suvenirske čipke Zlata čipkarske radionice Ogranka.

Zlatnu plaketu Grada Varaždinske Toplice, nagradu za životno djelo primila Božena Filipan, predsjednica Ogranka Varaždinske Toplice, za velik prinos predškolskom odgoju, narodnoj prosvjeti i školstvu, nakladništvu, literarnom stvaralaštvu te posebno radu u topličkom ogranku.


VELA LUKA

U atriju Centra za kulturu, u sklopu Luškog lita, predstavljena je knjiga Vela Luka — turizam i zdravstveni turizam, autora Aleksandra Še-parovića, neumorna turističkog veleposlanika Vele Luke, dugogodišnjeg direktora HTP Hum u mirovini. Knjiga na sto i osamdeset stranica velikoga formata prikazuje povijest nastanka Vele Luke, njezina zemljopisna i ostala obilježja, početke turizma i razvoj do današnjih dana.
Knjiga donosi niz podataka, a sadrži veliki broj fotografija koje svjedoče o povijesnom i gospodarskom razvoju Vele Luke. O značenju toga djela govorila je urednica knjige Zora Šeparović, recenzentica knjige dr. Sandra Pecotić i prof. Nasija Padovan. U zabavnom dijelu sudjelovala je Klapa Vela Luka. Prihod od prodaje autor će darovati Ogranku Matice hrvatske Vela Luka, koji je izdavač i organizator predstavljanja. Tom je knjigom obilježena sto godišnjica velolučkoga turizma.

VINKOVCI

Četvrtoga kolovoza, u povodu Dana domovinske zahvalnosti, umjetnički fotograf Dražen Bota predstavio se u dvorani Ogranka Matice hrvatske Vinkovci, izložbom Crveno bijele boje Hrvatske, posvetivši je svima koji su svojim životima omogućili život u miru i slobodnoj Hrvatskoj. Kako je prije otvaranja izložbe istaknuo dr. Dražen Švagelj, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Vinkovci, pisac kratka teksta na pozivnici izložbe, crveni i bijeli kvadrati stoljećima su simboli Hrvatske, od najranijega grba kvadratnog oblika uklesana u kamenu, u crkvi na otoku Krku, gdje se nalazi i Bašćanska ploča, najstariji spomenik na hrvatskom jeziku, pisan glagoljicom. Današnji hrvatski grb u obliku štita podijeljen je na dvadeset i pet kvadrata, trinaest crvenih i dvanaest bijelih, popularno nazvanim hrvatska šahovnica, po čemu smo prepoznatljivi u svijetu, od grba i zastave do dresova sportaša i dizajnerskih rješenja turističkih logotipa. Bota se odlučio na dvadeset i pet fotografija crvenom bojom predstaviti kontinentalni dio motivima iz folklora i arhitekture, dok je bijelim kvadratima izrazio mediteranske motive i detalje tamošnje arhitekture.
A. Č.– K.