rujan

ČITLUK

Dani Matice u Brotnju

Kao i proteklih godina, i ovogodišnji, peti, Dani Matice hrvatske u Brotnju, počeli su 11. rujna, u organizaciji čitlučkoga ogranka na čelu s prof. Andrijom Stojićem, nakon tradicionalne proslave blagdana Uzvišenja sv. križa na brdu Križevac u župi Međugorje, a trajat će do 2. studenog. Matičini dani u Brotnju slave se od početka berbe grožđa do kušanja mladoga vina i zatvaranja bačava.
Na svečanom otvaranju te kulturne priredbe cjelokupnim dosadašnjim radom i djelovanjem Čitlučanima su se u velikoj dvorani Kulturno–informativnog centra u Čitluku predstavili ogranci Matice hrvatske iz Makarske i Metkovića. U nazočnosti brojnih kulturnih i javnih radnika čitlučke i susjednih hercegovačkih i dalmatinskih općina prof. Andrija Stojić, predsjednik Matice hrvatske Čitluk, istaknuo je značenje te kulturne priredbe i pozdravio goste. O radu i djelovanju Matičina ogranka u Makarskoj, burnoj i bogatoj povijesti te makarske kulturne institucije i sama grada te izdavačkoj i ostalim djelatnostima ogranka, govorili su Ankica Ravlić, predsjednica ogranka te članovi Predsjedništva Ante Škrabić, Radojka Divić, dr. Ivo Dužević i pjesnik Ivan Ivanda. Gosti su predstavili knjige tiskane u nakladi makarskoga ogranka i po primjerak darovali domaćinima. Tom su se prigodom Čitlučanima predstavili Ivan Ivanda, Ivana Talaja i Vojo Malešević, makarski pjesnici, te Luka Tomić, pisac aforizama, a u glazbenom su dijelu programa nastupili Aleksandar Srzić i njegov sin Ivan, koji su nastupom pridonijeli posebnom ugođaju čitlučke priredbe.
Iste večeri u Galeriji Kluba Matice hrvatske Čitluk otvorena je i izložba skulptura Tomislava Zubčića Župe, kipara koji je, kako u katalogu izložbe govori Ante Brkić, sudbinski povezan s Neretvom, opčinjen ljepotama njezinih krajolika te na poseban način progovara likovnim jezikom otkrivajući svu raskoš i širinu vlastite duše.
Zbirka pjesama Veliki pehar vina / Vino u hrvatskom pjesništvu, koju je za ovu prigodu priredio Stjepan Sučić, predstavljena je 16. rujna, stihove iz zbirke posvećene božanskom nektaru kazivao je renomirani dramski umjetnik Špiro Guberina, a u glazbenom su dijelu sudjelovali učenici OGŠ Čerin, OGŠ Bijakovići i OGŠ Čitluk.

Istoga dana u velikoj dvorani Kulturno informativnoga centra Čitluk započela je 50. tradicionalna kulturno–gospodarstvena i turistička manifestacija Dani berbe grožđa – Brotnjo 2005, kojoj je jedan od suorganizatora čitlučki ogranak Matice hrvatske. U sklopu manifestacije predstavljena je zbirka pjesama Veliki pehar vina, organizirana izložba knjiga o vinogradarstvu, grožđu vinu i podrumarstvu. Predstavljene su novine „Vijenac“, biblioteka Vijenac, časopisi Matice hrvatske „Kolo“ i „Hrvatska revija“ te novi list za djecu viših razreda osnovne škole, čiji je sunakladnik Matica hrvatska u Čitluku, „Školarac“. U povodu obilježavanja toga jubileja organizacijski je odbor manifestacije priredio zanimljiv bilten na trideset i dvije stranice s brojnim fotografijama u boji. Osim uvodnoga teksta o značenju vinogradarstva i vinarstva za cijelo Brotnjo i višestoljetnoj tradiciji u proizvodnji grožđa i vina te dobrodošlice domaćina, u biltenu je predstavljen i cjelovit program obilježavanja manifestacije u najvećem vinogorju u BiH. Opisana je povijest čitlučke manifestacije, brojni kulturni, zabavni i sportski događaji te naveden niz umjetnika koji su na njima sudjelovali. Navečer su predstavljene knjige Pat pozicija u Bosni i Hercegovini: Prilog kritičkom promišljanju stvarnosti i budućnosti prof. dr. sc. Bože Žepića i Predsjednik: protiv krivotvorina i zabluda prof. dr. sc. Zdravka Tomca.

Sedamnaestoga rujna nakon sv. mise zahvalnice u Crkvi Krista Kralja u Čitluku, u Klubu Matice hrvatske otvorena je prigodna skupna izložba slika i skulptura akademskih slikara Sonje Nikolić–Jurišić, Zdenka Jurišića, Dragane Nuić–Vučković i Nikole Vučkovića, a navečer je u podrumima Andrija u Paoči, predstavljena knjiga eseja Marka Vasilija–Kece Kroz moje oko. O knjizi su govorili: mr. Ivan Pehar, doc. dr. sc. Vanda Babić, Josip Lisac, prof. Mate Sušac i autor .Marko Keca Vasilj. O devedesetorici suvremenih pisaca zadarskoga književnog kruga koji su svojim djelima obogatili hrvatsku književnost. U vremenskom rasponu od četrdesetak godina upoznaje nas Vasilj sa svojim pogledima i ocjenama književnoga stvaranja od pjesništva preko drame i romana, podsjećajući kako i koliko je bogat zadarski književni krug. Nazočne je pozdravio i načelnik općine Ivo Ino Jerldć. U glazbenom dijelu nastupila je Klapa Međugorje.
Tijekom ovogodišnjih Dana Matice hrvatske u Brotnju predstavljeno je više novih knjiga, otvoreno nekoliko izložbi, organizirano više književnih susreta, nastupa glazbenika, održano mnoštvo korisnih predavanja te ostalih kulturnih događaja. Kao i proteklih godina, i ove će se godine u sklopu te priredbe u Čitluku održati već tradicionalni zajednički susret ogranaka Matice hrvatske iz Bosne i Hercegovine, dubrovačko–neretvanske, splitsko–dalmatinske i istarske županije s predstavnicima Središnjice iz Zagreba i predstavnicima inicijativnih skupina za osnivanje novih Matičinih ogranaka.

KORČULA

Dani Petra Šegedina

U Matici hrvatskoj sredinom ožujka osnovan je, na inicijativu Milana Vukovića, suca Ustavnoga suda RH, Organizacijski odbor za obilježavanje Dana Petra Šegedina. Utemeljenje kulturne manifestacije Dani Petra Šegedina u Korčuli gospodin Vuković obrazložio je mnogim razlozima. Po njegovim riječima, Petar Šegedin bio je vrhunski prozaist u hrvatskoj književnosti, uspješno problematizirao odnos pojedinca prema društvu i s tim u svezi, kad su događaji sedamdesetih godina prošloga stoljeća izazvali najdramatičniji sukob hrvatskih intelektualaca s komunističko–totalitarističkim sustavom, Petar Šegedin digao je svoj glas poznatom knjigom Svi smo mi odgovorni i neizmjerno pridonio ostvarenju ideje samostalne Hrvatske. U samu zametku Domovinskoga rata i obrane od srpske agresije, Šegedin je upozoravao i svojim istupima pomagao ljudima. U veljači 1991. u Zagrebu u političkom kaznenom progonu protiv pohapšenih Virovitičana zapalio je svijeću ispred Vojnoga suda animirajući ljude da se suprotstave agresoru. Petar Šegedin veći je dio života, zbog želje za samostalnom Hrvatskom, doživljavao mnogo neugodnosti, isticao se kao pisac različitih proznih oblika: romanopisac, esejist, pripovjedač, novelist, a posebno se isticao političkim esejima, služeći svojoj generaciji uzorom otvorenosti, hrabrosti i angažiranosti. Sjećajući se velikoga prijatelja i druženja do njegove smrti gospodin Vuković već je u prvom kontaktu s Poglavarstvom Grada Korčule predložio da se u Korčuli bijenalno svake druge godine održava manifestacija u spomen Šegedinu.

Petar Šegedin (Žrnovo, 8. VII. 1909 — Zagreb, 1. IX. 1998) građansku je školu završio u Korčuli, a učiteljsku u Dubrovniku. Bio predsjednik Matice hrvatske, tajnik Leksikografskog zavoda, savjetnik za kulturu u ambasadi SFRJ u Parizu, predsjednik Društva književnika Hrvatske. Uz mnoge dužnosti na promicanju hrvatskoga pisma mnoga Šegedinova djela (Djeca božja iz 1946.) obiluju osobitostima govora rodnoga Žrnova koje za njegov književni rad ima posebno značenje kao izvor trajnih književnih doživljaja. Otkrivanjem spomen–ploče Petru Šegedinu na rodnoj kući u žrnovskom zaseoku Postrana, kulturnim programom KPD–a Bratska sloga i izložbom novinskih natpisa, pod pokroviteljstvom Poglavarstva Grada Korčule 16. rujna započeli su Dani Petra Šegedina.
Otkrivajući spomen–ploču pred mnoštvom okupljenih sudionika i građana, Milan Vuković je istakao da je više od trideset godina druženja s Petrom Šegedinom bila snažna pobuda i nemir, koji ga je potakao na pokretanje ove manifestacije.
Sutradan je započeo u Korčuli znanstveni skup s temom Zavičajne i mediteranske teme u djelima Petra Šegedina. Prigodnim govorom otvorio ga je gospodin Duhović, gradonačelnik Korčule, a zatim su skup pozdravili Milan Vuković, sudac Ustavnoga suda, Vlaho Bogišić, potpredsjednik Matice hrvatske i ravnatelj Leksikografskog zavoda »Miroslav Krleža«, Lovro Šteka, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Korčuli te Žana Baca, predstavnica Ministarstva kulture, koji su isticali značenje Petra Šegedina u hrvatskoj književnosti i hrvatskom društvenom životu, a akademik Dubravko Jelčić izdvojio je Šegedina kao posljednjega hrvatskog književnika iz serije književnih velikana, koji su svojim perom problematizirali bit ljudske egzistencije, otvarajući tako bitna pitanja čovjekova života i opstanka. Akademik Jelčić istaknuo je kako je Šegedin, od prvih književnih koraka u predvečerje Drugoga svjetskoga rata, pa sve do posljednjega dana života, bio zaokupljen sudbinom čovjeka u svijetu koji mu nije sklon, a kao kompletni i moderni intelektualac Šegedin jednako je bio okrenut i sudbini domovine u političkom vrtlogu 20. stoljeća. O važnosti Šegedina kao hrvatskog intelektualca i vječnoga borca za nacionalno pitanje govorio je Vlaho Bogišić, istaknuvši da je u drugoj polovici prošloga stoljeća, u Leksikografskom zavodu i Matici hrvatskoj, kao njezin prvi tajnik i posljednji predsjednik, sudjelovao u svim bitnim pitanjima hrvatske kulture i politike, podsjetio je na Šegedinovu važnu ulogu u osnivanju Leksikografskoga zavoda te u Matici hrvatskoj u trima važnim razdobljima, 1946, 1970. i 1990.
Nakon uvodnoga izlaganja organizatora i voditelja znanstvenog skupa akademika Dubravka Jelčića, pod naslovom Petar Šegedin danas, izložili su svoje teme Ivan Pandžić (Metafizički realizam u djelima Petra Šegedina), akademik Luko Paljetak (Šegedinova »Priča o dva kamena«), prof. dr. Branka Brlenić–Vujić (Mediteranski motivi u noveli »Dan« Petra Šegedina), Dragan Gligora (Mitski krajolici u Šegedinovoj noveli »Dan«) i akademik Igor Fisković (Duhovna kultura i naš prostor), a pročitani su i prilozi akademika Ante Stamaća (Pripovijedanje o opstanku) i mr. sc. Ivane Žužul (Prikazivačka strategija u Šegedinovu romanu »Crni smiješak«).
Dani Petra Šegedina završili su u nedjelju, 18. rujna, sjednicom Odbora i porukom, da će Dani Petra Šegedina postati važna i nezaobilazna hrvatska kulturna manifestacija, koja će se održavati bijenalno u Korčuli i u Šegedinovu rodnom mjestu Žrnovu, kojim je snažno obilježeno djelo velikog pisca.
Svečanostima je bila nazočna i Marija Šegedin–Ferenc, piščeva kći.A. Č.–K.
BJELOVAR

Nakon punih trinaest godina izašao je prvi dvobroj »Rusana«, časopisa za književnost, kulturu i druga društvena zbivanja, u izdanju Županijskoga vijeća ogranaka Matice hrvatske bjelovarsko–bilogorske županije. »Rusan« je prerastao u časopis svih pet ogranaka koji djeluju u županijskim gradovima, čime je, naglašava glavni urednik prof. Ante Rade, objedinjen njihov rad, i to na svim područjima, od izdavaštva, povijesti, tradicijske kulture do brige za hrvatske žrtve rata i poraća. Sljedeći se dvobroj priprema za kraj godine, a izlazit će triput godišnje.



ČABAR

Čabarski ogranak Matice hrvatske, uz Spectrum Delnice i Turističku agenciju Risnjak iz Gerova, bio je suorganizator večeri kulture u prostorijama Osnovne škole u Gerovu. Željko Malnar predstavio je knjigu Sveta gora gerovska, treću knjigu biblioteke Kulturna baština čabarskoga kraja i DVD–izdanje o župi Gerovo za koje je tekst napisao mr. Emil Crnković te istaknuo značenje istraživanja kulturne baštine i njezine valorizacije. Prof. Ivan Janeš posebno je govorio o izdavačkim planovima čabarskoga ogranka.

Od 4. do 10. rujna u Krapini je održan skup Tjedan kajkavske kulture — Krapina 2005, u sklopu kojeg je održan i okrugli stol Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća. Organizatori su kulturnoga događaja Muži zagorskog srca i Društvo za kajkavsko kulturno stvaralaštvo. Inače, skup je održan četvrti put. S područja grada Čabra prisustvovali su Ivan Janeš, predsjednik ogranka Matice hrvatske Čabar i Slavko Malnar, član Matice i autor rječnika o govoru čabranskog kraja. Na skupu je sudjelovalo dvadesetak sudionika, među kojima i najpoznatiji stručnjaci kroatistike i kajkavštine. Teme su bile različite, a zajedničko im je bilo očuvanje kajkavskoga govora u našim krajevima.

ČAKOVEC

Matica hrvatska još je 1990. u čast Nikole Zrinskoga Sigetskog i njegovih palih vojnika postavila spomen–ploču na svetištu pavlinske crkve u Šenkovcu, pokraj koje se nalaze temelji Zrinskoga mauzoleja u kojem su članovi te slavne obitelji bili pokapani do 1670. godine. I ove je godine čakovečki ogranak Matice hrvatske 7. rujna obilježio 439. obljetnicu Sigetske bitke. Dr. Zvonimir Bartolić položio je vijence na spomen–ploču i prigodnim se riječima obratio okupljenima, a misa zadušnica služena je u još nedovršenoj župnoj crkvi svete Jelene.

HVAR

Hvarski ogranak Matice hrvatske predstavio je 7. rujna, u staroj renesansnoj loži u Hvaru, knjigu "Hrvatsko novinarstvo u 20. stoljeću", djelo Hvaranina Božidara Novaka. Mnogobrojne okupljene pozdravio je akademski kipar Kuzma Kovačić, predsjednik hvarskoga ogranka, a knjigu su predstavili prof. Nikša Petrić, hvarski znanstvenik i pjesnik, akademik Marin Zaninović, arheolog, također Hvaranin, akademik Branko Franolić, lingvist i bibliograf te sam autor, koji je govoreći o knjizi i radu na knjizi izrazio radost što predstavlja knjigu u rodnom gradu.



IMOTSKI

U suizdanju Hrvatskoga kulturnoga društva Napredak iz Splita i Ogranka Matice hrvatske Imotski objavljena je knjiga fra Klementa Bušića "Salamunovo slovo". Kao dobar znalac Biblije fra Bušić Salamunove je poslovice i izreke presložio u narodne deseterce te je nastao serijal od sto i šezdeset pjesama.








KOPRIVNICA

Hrvatska književnica iz Koprivnice, Mirjana Matiša, objavila je novu zbirku poezije na kajkavskom narječju. Knjigu je, kao šestu u okviru Male biblioteke, čiji je urednik prof. Dražen Ernečić, objavio Ogranak Matice hrvatske u Koprivnici, a likovno ju je vrlo zanimljivim i tematski raznovrsnim crtežima opremio nedavno preminuli hrvatski slikar Josip Generalić.

LIVNO

U dvorani Narodnoga sveučilišta u Livnu 15. je rujna u organizaciji Matice hrvatske u Livnu i livanjske općine, u povodu Dana livanjske općine, predstavljena knjiga Gospodari kaosa admirala hrvatske vojske u mirovini Davora Domazeta Loše.

LJUBUŠKI

»Načelo je da BiH kao Jugoslavija u malom, po istom obrascu hegemonije jednog naroda, bez obzira koji to bio, ne može opstati. I zato se zagovornici mogućih rješenja, koja su objektivna, ali koje nije poželjno zagovarati, nazivaju, odnosno tretira ih se kao zločinačku politiku, zločinačku organizaciju i zločinački pothvat. Svaka je opcija demokratska ako se ne nameće silom nekom drugom. Po mom mišljenju, a i po mišljenju autora, koji izlaze iz ovih teza, jedino trajno rješenje za BiH jest da ona bude organizirana u tri entiteta bez obzira kako se oni zvali. Je li to moguće, kako je moguće i kada će biti moguće, to je druga stvar«, kazao je, među ostalim, Miroslav Tuđman u Gradskoj vijećnici u Ljubuškom na predstavljanju zbornika Bosna i Hercegovina 1990–2025. i knjiga Pat pozicija u BiH dr. Bože Žepića i Predsjednik: protiv krivotvorina i zabluda prof. dr. sc. Zdravka Tomca. Tribina je organizirana u sklopu javne rasprave o ustavnim promjenama u BiH u povodu desete godišnjice potpisivanja daytonskoga mirovnog sporazuma, a zajedno su je organizirali Općina Ljubuški i Ogranak Matice hrvatske u Ljubuškom. Miroslav Tuđman naglasio je kako je paradoks da je hrvatska politika od početka Domovinskog rata učinila najviše kompromisa, a da je danas ostala optužena kako je dijelila Bosnu. On drži da je to tako jer se svako konfederalno ili federalno uređenje s bošnjačke strane promatralo kao podjela BiH.
Dr. Zdravko Tomac kazao je da hrvatski narod mora naći snage da obrani istinu o Tuđmanu, istinu o Domovinskom ratu i istinu o našoj prošlosti. Ako prihvatimo ono što današnja politička i medijska elita prihvaća, onda hrvatski narod nema budućnosti. Ako mi prihvatimo, a mnogi su to već prihvatili, da je i ova hrvatska država utemeljena na zločinu, onda nam nema budućnosti.

METKOVIĆ

U Gradskom kulturnom središtu Metkovića u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Metković predstavljena je knjiga Bosna i Hercegovina 1990–2025 — rasprave o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Bosne i Hercegovine skupine autora. Knjigu su predstavili dr. Miroslav Tuđman, urednik, Ante Brečić, Romana Vukušić i Ante Markotić.

MOSTAR

Teatarski kaleidoskop nova je knjiga pisca, redatelja i teatrologa Gradimira Gojera, koja je predstavljena početkom rujna u Galeriji kraljice Katarine u Mostaru. Tom prigodom Gojer je i u Mostaru, rodnom gradu, obilježio tridesetu obljetnicu umjetničkog rada. U knjizi Teatarski kaleidoskop predstavljeno je autorovo gledište ljudi u teatru vremena; u dvadeset poglavlja spomenuto je više od četiri stotine imena osoba koje se bave teatrom, istaknula je prof. dr. Gordana Muzaferija, uz koju su knjigu predstavili prof. Mira Pehar, prof. dr. Dragan Komadina i prof. dr. Debra Krebo.

NAŠICE

Prvi slovačko–hrvatski i hrvatsko–slovački rječnik u Hrvatskoj, koji sadrži trideset tisuća riječi, autora Andreja Kurica, predsjednika Saveza Slovaka u Hrvatskoj te profesora slovačkog jezika i književnosti, predstavljen je u Našicama u sjedištu Saveza Slovaka. O važnosti rječnika govorili su Zdenka Čuhnjil, saborska zastupnica Čeha i Slovaka, Mirko Marković, pomoćnik ministra znanosti, Ljubica Bartalska, predstavnica slovačkoga generalnog sekretarijata, Julius Lorinz, predstavnik slovačkoga veleposlanstva, Kata Kandera, dopredsjednica Savjeta za nacionalne manjine i Silvija Lučevnjak, predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Našicama.

Osmoga rujna u Našicama je počeo festival Dani slavonske šume, koji se i ove godine održava pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i gospodarstva, a prema programu koji su sastavili organizatori Turistička zajednica, Uprava šuma Našice, Ogranak Matice hrvatske Našice i Gradsko poglavarstvo. Festival je otvorio Miroljub Stojanović, pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Održano je tridesetak raznovrsnih sadržaja. U srednjoškolskoj dvorani 8. rujna održano je predavanje Franka Markusa Jandrisitsa iz Austrije o zamjeni fosilnih goriva obnovljivim izvorima energije. Hubert Maierhofer govorio je o njemačkim proizvodnim iskustvima i uporabi biodizela, istaknuvši kako u Europskoj Uniji, nakon Francuske, koja je vodeća po proizvodnji biodizela, drugo mjesto zauzima Njemačka. S osobitostima proizvodnje bioplina sudionike okrugloga stola upoznao je Nikolaus Draskovich iz Austrije. Srećko Selanac, pomoćnik ministra poljoprivrede šumarstva i vodnoga gospodarstva održao je predavanje o uporabi biomase kao energenta. Gostima su dobrodošlicu poželjeli Silvija Lučevnjak iz našičkoga ogranka Matice hrvatske, Zdravko Rončević, gradonačelnik Našica, Davorin Fekete, voditelj Uprave šuma Našice i Joško Dundović, predstavnik Direkcije hrvatskih šuma, koji je izrazio nadu da će i u Hrvatskoj, zahvaljujući programu SAPARD, zaživjeti projekti izgradnje4 toplana na šumsku biomasu. Potom je slijedila izložba lovačkih trofeja u hotelu Park, uz nastup hornista. U znaku međunarodnoga okruglog stola posvećena biogorivu i šumskoj biomasi, na kojem su sudjelovali ugledni stručnjaci iz Njemačke i Austrije, među kojima i grof Nikolaus Draskovich, nasljednik svih hrvatskih posjeda Draškovića, bio je 9. rujna. Još jedna zanimljiva izložba, ali ovaj put likovna, na kojoj se predstavio akademski slikar Robert Šimrak, otvorena je u Zavičajnom muzeju. Vrhunac festivala bio je 10. rujna, kada je nakon svečanoga otvaranja započelo otvoreno prvenstvo profesionalnih sjekača Hrvatskih šuma u parku. Prva je bila Uprava šuma iz Vinkovaca, druga iz Našica, a treća iz Nove Gradiške. Najbolji je pojedinac Ilija Lukić iz Vinkovaca. Toga su dana održane i izložbe gljiva, lovačkih pasa, ukrasnog grmlja i bačava, prezentacija pčelinjih proizvoda i šumarske opreme, gastrofešte... Posljednji dan festivala obilježen je planinarskim izletom, turnirom u streličarstvu i paint–ballu te atletičarskom utrkom.
Ogranak Matice hrvatske Našice organizirao je predstavljanje knjige Zagorci u Granicama koju je napisao Stjepan Klasić i suradnici Zlatko Kovač, Dražen Živić, Branko Kranjčec, Silvija Lučevnjak, Jasna Jurković, Vesna Kovačević–Tomić, Vlado Keglević i Renata Bošnjaković. Uz Silviju Lučevnjak prigodnim se riječima okupljenima na predstavljanju obratio Zdravko Rončević, gradonačelnik Našica, podsjetivši da su Zagorci u Granice doselili prije osamdeset godina iz okolice Bednje i Jesenja.

NOVI MAROF

Ogranak Matice hrvatske Novi Marof i Župa sv. Antuna Padovanskoga predstavili su knjigu č. s. Bogoljube Cifrek "Povijest jedne ljubavi". Okupljene u prepunoj crkvi sv. Antuna Padovanskog pozdravili su Zlatko Meštrić, predsjednik novomarofskoga ogranka, župnik i gvardijan župe Đuro Hontić, a novomarofska grupa Frama recitacijom i pjevanjem obogatila je taj događaj.

OGULIN

U sklopu proslave Dana grada i blagdana Uzvišenja sv. križa 10. rujna u svečanoj dvorani Pučkoga učilišta Ogranak Matice hrvatske Ogulin i Poglavarstvo grada Ogulina predstavili su knjigu "Stoljeće ogulinskih novina", koju je uredila kao posebno izdanje ogulinskoga ogranka Matice hrvatske Višnja Lipošćak, a grafički uredio Miroslav Salopek. Knjiga obuhvaća novinsko izdavaštvo od daleke 1895, kada je izašao prvi broj »Rodoljuba«, sve do 1995, kada se pojavio prvi broj mjesečnika »Ogulinski list«. »Tih sto godina vrijeme je u kojemu su se dogodili važni povijesni događaji, koji su na život našega malog grada imali velik utjecaj. One su i svojevrsno povijesno svjedočanstvo o vremenu i prostoru o kojemu pišu i u kojem izlaze«, rekla je Višnja Lipošćak, predsjednica ogulinskoga ogranka. Željka Čorak pohvalila je entuzijazam prof. Lipošćak, to je, po njezinim riječima, nenadoknadivo povijesno učilo kroz koje se prati dugo lice povijesti i uljuđenosti toga grada. Čitajući pojedine brojeve novina, može se mnogo toga saznati o visokoj razini življenja, uljuđenosti trgovačke ponude, a iz pojedinih vijesti mogu se rekonstruirati cijeli stilski romani, piše u predgovoru Željka Čorak. Okupljenima se prigodnom riječju na predstavljanju knjige obratio Stjepan Sučić, potpredsjednik Matice hrvatske: »Izdavanje knjige Stoljeće ogulinskih novina izniman je događaj ne samo za ogulinsku nego i za hrvatsku kulturu. Ovo je čestitka građanima Ogulina, koji su kadri stvarati takva djela za građanski i obiteljski album. Kada su se prije devet godina u Ogulinu susreli ogranci Matice hrvatske, prvi put smo vidjeli neke stare primjerke ogulinskih novina i tada se rodila ideja o ovoj knjizi. Nakon nedavnog izdanja monumentalne monografije grada Ogulina u povodu petsto godina od prvog spominjanja njegova imena, ta je knjiga drugi veliki pothvat Matice hrvatske u Ogulinu«, istaknuo je Stjepan Sučić. Tekstove iz knjige Stoljeća ogulinskih novina čitali su članovi kazališne udruge Đulini cukrli, Glorija Domitrović i Ivica Puškić, koji su, u odjeći iz starih vremena kao u čitaonici, pročitali desetak starih zanimljivih vijesti i oglasa te podsjetili na tadašnje vrijeme i stil novinarskog izražavanja. Nastupom je predstavljanje uveličao mladi ogulinski glazbenik i pjevač Ambrozije Puškarić, kojega je na klaviru pratila Lidija Stipetić.

PETRINJA

U organizaciji Matice hrvatske u Petrinji i Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskoga rata, Ogranak Petrinja, Udruga proisteklih iz Domovinskoga rata i Hrvatskog doma, u povodu Dana pobjede i Dana zahvalnosti te Dana oslobođenja Petrinje i četrnaeste obljetnice osnivanja ZNG u Petrinji, otvorena je izložba Pobjeda. Izložba je važna za Petrinju jer su se na jednom mjestu prvi put mogli vidjeti dokumenti, zemljovidi, fotografije vojno–redarstvene akcije vezani uz oslobođenje.

ROVINJ

I ove se godine Ogranak Matice hrvatske u Rovinju pojavljuje kao izdavač nove zbirke pjesama. Objavljena je zbirka Budi moje svjetlo, u kojoj su u osam ciklusa, u sto pjesama, sabrani radovi osam pjesnikinja, članica Književne radionice ogranka u povodu desete obljetnice rada. Pjesnikinje Vesna Petrić–Terzić, Marija Maretić, Nevenka Uljanić, Vesna Milan, Marija Pogorilić, Ariana Nefat, Nerina Saulig i Marija Prenc–Palaziol redovito objavljuju radove u Matičinu povremeniku »Rovinjski obzori«, kao i u drugim književnim revijama, a stalne su sudionice i na književnim susretima koji se organiziraju na području Istre. Posebnost njihova pisanja očituje se i u tome što svaka od njih piše pjesme na književnom standardu, ali i na raznim lokalnim idiomima rodne čakavštine. Zbirka Budi moje svjetlo predstavljena je pred prepunom dvoranom rovinjskoga Doma kulture 13. rujna, predstavili su je mr. Mario Sošić, potpredsjednik Ogranka Matice hrvatske u Rovinju i Tomislav Milovan, književnik i urednik zbirke.

SINJ

Po narudžbi Ogranka Matice hrvatske Sinj, na čelu s fra Mirkom Marićem, akademski kipar Kuzma Kovačić napravio je monumentalni spomenik franjevcu Pavlu Vučkoviću (Duvanjsko Polje, 1658 — Sinj, 1735), koji je 10. rujna svečano otkriven u parku nedaleko Tvrđave. Fra Vučković došao je iz Rame 1687. u grad Sinj i dolinu Cetine bježeći od Turaka. Potkraj 17. stoljeća počeo je graditi crkvu usred grada, ali upadom Turaka crkva biva opustošena, a on zarobljen i odveden u tursko ropstvo, gdje je ostao od 1698. do 1703, u Bagdadu i Carigradu kao tajnik velikoga vezira Daltabana, jednoga od zapovjednika pri osvajanju Sinja i cetinskoga kraja. Iskoristio je jednu prigodu i ukrcao se na venecijansku lađu, a nakon toga iz Mletaka posjetio papu u Rimu, gdje je dobio naslov eksprovincijala u Sinju i potporu za osnutak samostana i gradnju crkve. Kad su 1715. Turci napali Sinj, bio je jedan od najistaknutijih vođa obrane Sinja, na taj se spomen održava Alka. Graditelj je crkve Majke od Milosti, svetišta čudotvorne Gospe Sinjske. Na otkrivanju spomenika fra Vučkoviću u nazočnosti sinjskih alkara i njihovih momaka u svečanim odorama, predstavnika grada, Matice hrvatske, kulturnih institucija, Crkve i brojnih Sinjana, otkrio ga je predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić. Govorili su Igor Zidić, predsjednik Matice hrvatske, fra Mirko Marić, predsjednik sinjskoga ogranka te prof. Velimir Borković.

ŠIBENIK

U sklopu obilježavanja stote godišnjice rođenja književnika i akademika Vjekoslava Kaleba u njegovu rodnom Tisnu, u prostoru Centra za kulturu, otvorena je izložba likovnih radova toga pisca. U katalogu izdanu tom prigodom prof. Ivo Branič naglasio je kako je Kaleb slikarstvu prilazio profesionalno, sa svom ozbiljnošću, kao i njegovi suvremenici slikari, unoseći u slikarstvo likovne inovacije koje su se događale u likovnoj umjetnosti toga doba na našem prostoru. Također, moglo bi se s pravom kazati, da je pisac bio posvećen samo slikarstvu, s osobinama rasna slikara tankoćutne osjetljivosti za kolorit i ugođaj, vjerojatno bi bio još bolji slikar nego pisac. Na otvaranju izložbe, na kojoj je izloženo tridesetak radova, a koju su organizirali Ogranak Matice hrvatske Šibenik i Općina Tisno, govorili su prof. Marko Menđušić, predsjednik šibenskog ogranka Matice hrvatske, i prof. Ante Batinica. Izložba je otvorena do 29. rujna.

Knjiga Marije Slišković Snaga ljubavi — činiti dobro, prva iz ciklusa Žene u Domovinskom ratu, predstavljena je u Šibenskom kazalištu, u 18.05 sati, u isto vrijeme kada se 16. rujna 1991. u Šibeniku prvi put oglasila sirena za opću opasnost, u sklopu obilježavanja četrnaeste godišnjice šibenskoga rujanskog rata 1991. Uz autoricu, knjigu su predstavili pisac predgovora Slobodan Lang i Marko Menđušić, predsjednik šibenskoga ogranka Matice hrvatske. Snaga ljubavi — činiti dobro posvećena je ženama Zagreba i predstavlja zbirku priča kojima dvadeset i četiri žene različitih profesija i jedan muškarac, koji priča o svojoj majci, svjedoče o događajima uoči i na početku Domovinskog rata, o Bedemu ljubavi, spašavanju sinova iz JNA, prihvaćanju prognanih. »Mlade generacije danas u školi ne uče što su sve hrvatske žene radile u Domovinskom ratu. Počeli smo sa ženama Zagreba, iduće ćemo godine predstaviti knjigu o ženama Šibenika, a u pripremi su i knjige o ženama Osijeka i Zadra. Ovaj projekt nije pokrenut ni iz jedne institucije u Hrvatskoj, čak ga je i Ministarstvo kulture odbilo financirati, ali to je zapis koji mora ostati«, kazala je Marija Slišković. Slobodan Lang napomenuo je da su žene bile nezaobilazna karika u Domovinskom ratu te da »bez spoznaje o ulozi žena nije moguće u cijelosti spoznati ni hrvatsku ratnu pobjedu, ni hrvatsku budućnost. Žene je pokrenula čista ljubav majki i žena u strahu za svoje sinove i muževe u JNA 1991. Nakon spašavanja sinova, one su nastavile djelovati prihvaćajući progonjene i izbjeglice, noseći odjeću i hranu braniteljima, informirajući međunarodne organizacije, šireći istinu u svijetu«, kazao je Lang.

ŠIROKI BRIJEG

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Široki Brijeg predstavljene su u kinu Borak knjige Pat pozicija u Bosni i Hercegovini: prilog kritičkom promišljanju stvarnosti i budućnosti prof. dr. sc. Bože Žepića i Predsjednik: protiv krivotvorina i zabluda prof. dr. sc. Zdravka Tomca. Nakon predstavljanja knjiga održana je i javna rasprava na kojoj se govorilo o bliskoj prošlosti, sadašnjosti i budućnosti te društvenim, političkim i kulturnim prilikama u Bosni i Hercegovini.

UMAG

Na Dan sv. Peregrina, zaštitnika Umaga, vodstvo Ogranka Matice hrvatske u Umagu otkrilo je spomen–ploču Ivi Balentoviću (1913–2001), hrvatskom književniku i utemeljitelju Matice hrvatske u Umagu, na kući, na Trgu Venecije, gdje je živio i stvarao četiri desetljeća. Ivo Balentović, autor zapaženih literarnih djela, bio je i tvorac Sv. Pelegrina, prvoga turističkog vodiča umaške rivijere, 1964.

VINKOVCI

U vinkovačkom ogranku Matice hrvatske 13. rujna predstavljen je 22. broj časopisa za kulturu, umjetnost i društvena pitanja, koji neprekidno izlazi od obnove rada Matice hrvatske u Vinkovcima 1990. »Godišnjak«, koji je predstavljen u okviru programa jubilarnih 40. vinkovačkih jeseni, posvećen je Vinkovčaninu Vanji Radaušu u povodu skorašnje tridesete obljetnice smrti i stote godišnjica rođenja. »Taj svestrani kipar, pjesnik i humanist zadužio nas je svojim djelima i uvijek sačuvanom duhovnom svezom s Vinkovcima i Slavonijom«, piše u uvodniku urednik Tomislav Talanga. Godišnjak donosi esej Dionizija Švagelja posvećen Radaušu, naslovljen Šokac i mužik, Slavjan i humanist Vanja Radauš. Na četiristo deset stranica list donosi niz izvornih radova iz različitih područja.

VUKOVAR

U dvorani Pastoralnoga centra Sveti Bono Ogranak Matice hrvatske Vukovar 15. je rujna organizirao susret s dramskom umjetnicom Nadom Subotić.

ZADAR

U izdanju Ogranka Matice hrvatske Zadar, Gradske knjižnice Zadar, Matice hrvatske iz Čitluka i HKDP Napredak — Podružnice Zadar ovih je dana objavljena prva knjiga prof. Marka Vasilja pod naslovom Kroz moje oko, u kojoj je riječ o devedeset suvremenih pisaca zadarskoga kruga nakon autorova proslova te predgovora dr. Vande Babić. Na šesto devedeset i četiri stranice ukusno opremljene knjige autor donosi eseje o devedeset zadarskih pisaca, točnije o jednoj knjizi svakoga autora za koju je smatrao da je najbolja ili najkarakterističnija. Riječ je o autorima, poredanima abecednim redom: Ivan Aralica, Mijo Babić, Robert Bacalja, Tomislav Baričević, Mercedes Čeda Barić, Stanislav Bašić, Anđelo Begonja, Vjera Belić–Biloglav, Pablo Bilosnić, Tomislav Marijan Bilosnić, Jadranka Birldć, Petar Bodulić, Goran Bujić, Bozo Čačić, Branko Čakarun, Branimir Čakić, Glorija Rabac–Čondrić, Zvonko Čulina, Pavao Despot, Roko Dobra, Ana Dobrović, Ante Franić, Nedjeljko Franov, Mirjana Ganza–Sarec, Aldo Vinko Gladić, Ivana Gorska, Slavko Govorčin, Nebojša Gunjević, Vinko Hajnc, Dragutin Herenda, Mirjana Stančević–Herenda, Igor Ikić, Zlatan Jakšić, Mihovil Katavic, Danja Škunca–Klanac, Mile Klarić, Sanja Knežević, Nikica Kolumbić, Nada Mišković–Kondić, Rada Kovačević, Drago Krpina, Branko Ljubičić, Vlatko Majić, Anka Maksan, MiIjenko Mandžo, Srećko Marcelić, Tomislav Maričić–Kukljičanin, Marija Marlić, Senka Paleka–Martinović, Tihomil Maštrović, Veljko Maštruko, Ivica Đovani Matešić–Jeremija, Tomislav Meštrić, Slavko Mikolčević, Pero Mioč, Aleksandar Miodrag, Milena Ravldn–Mišlov, Romano Mrkić, Zdenka Štefančić–Mufa, Fahrudin Nikšić, Atilio Orović, Luko Paljetak, Dinko Zlatko Pavić, Vladimir Pavić, Zoran Perin Džo, Marija Perković, Slavko Perović, Anldca Piasevoli, Momčilo Popadić, Marin Radića, Joja Ricov, Andrija Rončević, Sanja Sasson–Roth, Marina Sabalić–Anđelković, Ante Sildrić, Marinko Skorić, Senko Sorić, Maja Srzentić, Mate Sušac, Marijana Šare, Ante Marko Šarunić, Zlatko Štoldć, Ante Tičić, Vladimir Tomčuk, Ante Toni Valčić, Ivan Vidović, Helena Roguljić–Visković, Stojan Vučičević, Bruno Zorić i Senka Župan. Knjiga je opremljena i biobibliografskim podacima o autorima, kao i njihovim fotografijama te se može čitati kao dobar vodič kroz književni život Zadra u posljednjih tridesetak godina.
A. Č.– K.