Odjeci

18.09.2007.

Plivazdravlje.hr

Domazet o svojoj metodi "genomske filostratigrafije"

Mladi hrvatski genetičar Tomislav Domazet Lošo u ponedjeljak je pred prepunom dvoranom Matice hrvatske održao predavanje o svojoj novoj metodi "genomske filostratigrafije" koja omogućuje, kako je istaknuo, da iz svakoga živog organizma možemo isčitati njegov evolucijski put.
Tu je metodu Domazet, koji je zaposlen kao znanstveni novak na Institutu Ruđera Boškovića (IRB), nedavno prvi put predstavio u Splitu na 5. svjetskoj konferenciji forenzičke genetike i molekularne antropologije, a izazvala je veliku pozornost javnosti i struke o čemu svjedoči i odziv na predavanje priređeno u sklopu Matičina salona.

Mladi znanstvenik smatra da će ta metoda koja omogućava novi pristup rekonstrukcije evolucijske povijest, ako je znanstvenici prihvate, dati puno informacija o evoluciji životinjskog i biljnog svijeta te gljiva, kao i odgovoriti na mnoga pitanja o njihovoj evoluciji.

Kad je pak riječ o evoluciji ljudskoga genoma, Domazet je rekao da je obavio tek preliminarna istraživanja za oko 2000 gena koji su vezani za određene poremećaje, odnosno bolesti.

Objasnio je da bi primjena metode "genomske filostratigrafije" trebala, primjerice, odgovoriti, i na pitanje postoje li određeni "trendovi" u evoluciji ljudskoga genoma, odnosno "dizajna čovjeka", te nije li bolest rezultat nesavršenog dizajna i postoje li neke epohe u evoluciji kad su geni vezani uz poremećaje "ušli" u ljudski genom.

Metoda "genomske filostratigrafije", kako je dodao, potvrdila je da se novi geni kontinuirano dodaju u genom, odnosno da svaka evolucijska epoha ima "svoje" gene te da, kad jednom gen "uđe" u evoluciji njegovi potomci "nose" informaciju kako je on izgledao u trenutku "ulaska".

Zato bismo, smatra, trebali fokus istraživanja ljudskog genoma usmjeriti na "dublju" evolucijsku prošlost kako bismo razumjeli organizaciju i ranjivost ljudskoga organizma.

Domazet je zahvalio za pomoć i potporu studentu Josipu Brajkoviću koji je volontirao na projektu, profesoru Diethardu Tautzu iz Koelna koji mu je bio mentor na doktorskome studiju te kolegici s IRB-a Đurđici Ugarković.

Znanstvenik je najavio da će njegovo otkriće ovaj mjesec biti online objavljeno u jednom od najpoznatijih svjetskih časopisa za molekularnu biologiju Trends in genetics te podsjetio da je rukopis toga rada već dostupan na mrežnim stranicama IRB-a.

Plivazdravlje.hr


Klikni za povratak

Pregled