Odjeci

16.07.2009.

HINA

Predstavljen prvi svezak novoga Kola

Prvi dvobroj grafički redizajniranoga 'Kola', časopisa Matice hrvatske za književnost, umjetnost i kulturu, koji je posvećen Deklaraciji o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, predstavljen je u utorak u Matičinoj knjižari.

Novi urednik 'Kola' Ernest Fišer podsjetio je da je riječ o najstarijoj Matičinoj publikaciji pokrenutoj 1842. godine koja se s prekidima održala do danas. 'Kolo' je svojim tekstovima svjedočilo o bitnim tokovima, razvojnim mijenama i visokim estetskim dosezima hrvatske književnosti, umjetnosti i kulture.

Po Fišerovim riječima, 'Kolo' bi trebalo sa svojom novom uređivačkom koncepcijom na hrvatskoj sceni postati jasno profiliran, recentan i aktualan časopis.

Novo će uredništvo izborom aktualnih sadržaja i relevantnih suradnika nastojati na prvo mjesto staviti kvalitetu, što i priliči časopisu koji ima istaknuto mjesto u nacionalnoj časopisnoj produkciji, najavio je Fišer.

Predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić je istaknuo kako je nužno novo 'Kolo' otvoriti novom senzibilitetu suvremenog doba.

Podsjetio je na vrijeme u kojem je nastala Deklaracija o položaju i nazivu hrvatskog književnog jezika (1967.) ističući da se i tada dogodio paradoks, da su njezini autori pisali jezikom koji je odgovarao tadašnjoj politici jer je većina njih bila angažirana u hrvatskome političkom životu, a njome se postigla prava nakana koja je pomogla osamostaljenju našega jezika.

Zidić je preporučio tekst akademika Radoslava Katičića napisan u povodu obljetnice Deklaracije i objavljen u dvobroju 1-2/2009.

Osim Fišera, članovi uredništva su Zvonko Kovač i Joža Skok, a o važnosti 'Kola' govorio je i glavni tajnik Matice hrvatske Zorislav Lukić. (Hina)


slika

Predstavljači novaga Kola (slijeva nadesno): glavni tajnik MH Zorislav Lukić, urednik Joža
Skok, glavni urednik Ernest Fišer, urednik Zvonko Kovač, predsjednik MH i bivši dugogodišnji
glavni urednik Kola Igor Zidić. Foto: Dobriša Skok



slika

Promociji su osim Matičinih članova prisustvovali i poznati hrvatski znanstvenici i stručnjaci,
između ostalih, akademici Radolsav Katičić i Stjepan Damjanović, jezikoslovac Mirko Peti,
bibliolog Željko Vegh i dr. Foto: Dobriša Skok



Klikni za povratak

Pregled