Odjeci

22.12.2009.

Vjesnik

Događaji godine: knjiga Viktora Žmegača »Majstori europske glazbe«. Čitateljski tečna i bogata iskustvom

slika
Knjiga »Majstori europske glazbe, od baroka do sredine 20. stoljeća« autora povjesničara književnosti i muzikologa Viktora Žmegača (objavljena u nakladi Matice hrvatske) na osobit je i značajan način obilježila proteklu godinu.

Ovaj, na Žmegaču osobit način, kapitalan pothvat nastoji popuniti prazninu u hrvatskoj riječi o glazbi, dakle onoj proizašloj iz pera hrvatskoga stručnjaka, a koja se odmiče od uskoga znanstvenoga diskursa i približava, recimo to tako, popularnijem načinu obuhvaćanja problematike »pisanja povijesti glazbe«. Zapravo je to jedini naš pokušaj pisanja obuhvatnije povijesti glazbe nakon četveroknjižja »Povijest glazbe« Josipa Andreisa (iako je riječ o posve različitim pristupima obradi građe).

Ova golema publikacija na više od devet stotina stranica ograničava se na probrane teme i skladateljske kanone preciznoga povijesnoga okvira. U takvome odabiru Žmegač ne bježi od vlastitosti i subjektivnosti mišljenja, što mu čitatelj ne treba zamjeriti, već, dapače, skinuti šešir pred iznimno tečnim esejističkim stilom utemeljenim u bogatom i nadasve stručnom iskustvu.

Putem odabranih skladateljskih ličnosti koje, prema autoru, tvore kanon europske umjetničke glazbe od baroka do sredine 20. stoljeća (a to su J. S. Bach, Händel, Haydn, Mozart, Beethoven, Schubert, Mendelssohn, Chopin, Schumann, Liszt, Wagner, Verdi, Brahms, Dvorák, Čajkovski, Bruckner, Mahler, R. Strauss, Debussy, Ravel, trolist Schönberg - Berg - Webern, Bartók, Prokofjev, Šostakovič i na posljetku Stravinski) Žmegač stvara mrežu činjenica i iskustava, mrežu iz koje progovara golemo teorijsko znanje, istraživačko i praktično iskustvo, nadopunjeno čestim referencama na literaturu, notne zapise (mahom autografe) i diskografske snimke.

U tome smislu, koliko god ova knjiga jest čitateljski tečna, u pojedinim trenutcima (analizama i stručnim referencama) ona postaje teže prohodna onima koji određenu glazbenu tematiku donekle ne poznaju. No, to nipošto ne treba shvatiti kao nedostatak, već kao eventualni poticaj za osobnu provjeru ili nadgradnju. Upravo zato je važno istaknuti da ova publikacija nalazi svoje potencijalne čitatelje u vrlo širokom spektru od specijaliziranih stručnjaka (raznih glazbenih i neglazbenih profila) do glazbenih laika.

Mirta Špoljarić, Vjesnik, 22. prosinca 2009., str. 24-25.


Klikni za povratak

Pregled