Damir Zorić novi predsjednik Matice hrvatske

Na Glavnoj izbornoj skupštini Matice hrvatske 21. lipnja u Čakovcu za novog je predsjednika izabran dosadašnji potpredsjednik Damir Zorić, a osim predsjednika, izabrani su članovi svih upravnih tijela u novom četverogodišnjem mandatu (magazin.hrt.hr). 

PREDSJEDNIŠTVO

Damir Zorić (1960), diplomirao je i doktorirao na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i radio od 1986. do 1991. kao znanstveni asistent. Suosnivač je znanstvenoga godišnjaka Studia ethnologica Croatica. Pre- davao je na Sveučilištu u Zadru, a od 2016. pro bono predaje na Sveučilištu u Mostaru. U protekla dva desetljeća obnašao je više istaknutih dužnosti u Matici hrvatskoj. Stručne priloge i rasprave objavljuje u časopisima Kolo, Zadarska smotra, Motrišta, a surađuje u Vijencu, Hrvatskoj reviji i drugdje. Objavio je knjige: Ferdinand Konščak, misionar i istraživč, Sarajevo 2000, Zagreb 2002; Etnografije hrvatskih misionara, Zagreb 2011. te Silva rerum, bilješke o iskodištima pučkih tradicija, Sarajevo-Zagreb 2020. Sa Stjepanom Damjanovićem priredio je zbornik Učitelj i prijatelj, u čast Radoslavu Katičiću. Početkom devedesetih bio je jedan od prvih novinara i urednika u tada osnovanoj Hini. Od 1991. do 2011. obnaša niz javnih dužnosti u Vladi Republike Hrvatske i Hrvatskom saboru te kao hrvatski veleposlanik u BiH. Uspješno je radio u gospodarstvu u velikim tvrtkama te je bio glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca. 

Mario Jareb (1969), završio je dvopredmetni studij arheologije i povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je diplomirao 1994. godine. U akademskoj godini 1993/1994. pohađao je poslijediplomski studij povijesti na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti, gdje je 1994. godine stekao naslov Master of Arts in History. Doktorirao je 2003. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu obranivši disertaciju pod naslovom „Ustaški pokret od nastanka do travnja 1941. godine“. U Hrvatskom institutu za povijest radi od 1995. te istražuje povijest Nezavisne Države Hrvatske i međuratnoga Ustaško-domobranskog pokreta. U akademskoj godini 2001/2002 je kao Fulbrightov stipendist boravio na Sveučilištu Indiana, Indiana, SAD. Od proljeća 2016. do ljeta 2017. bio je član katoličkog dijela Mješovitog povjerenstva (Komisije) Hrvatske biskupske konferencije i Srpske pravoslavne crkve koja je imala zadaću razmotriti ulogu blaženog Alojzija Stepinca prije Drugoga svjetskog rata, tijekom rata i nakon njega. Autor je niza znanstvenih radova, među kojima se izdvajaju monografije Ustaško-domobranski pokret od nastanka do travnja 1941. godine, Zagreb 2006, Mediji i promidžba u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, Zagreb 2016, Kralj Tomislav kroz tisuću godina: Kralj Tomislav između stvarnosti i mita te proslava tisućite obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva 1925. godine i njezini odjeci do danas, Zagreb 2017, Hrvatski nacionalni simboli: Postanak, razvoj, uporaba i kontroverze, Zagreb, 2024. Od studenoga 2021. potpredsjednik je Matice hrvatske. Surađuje u Vijencu i u Hrvatskoj reviji, u kojoj je kraće vrijeme bio i član uredništva. Sudjeluje u brojnim događanjima u organizaciji Matice hrvatske. Autor je pet opširnih poglavlja u VII. svesku Povijesti Hrvata Matice hrvatske.

Božidar Petrač (1952), povjesničar književnosti, kritičar, prevoditelj i pjesnik. Priredio je niz knjiga hrvatskih književnika iz različitih povijesnih razdoblja. Objavio je niz knjiga posvećenih što hrvatskoj što stranim književ- nostima. Za knjigu Različiti pjesnički svjetovi dobio je 2006. nagradu Julije Benešić, nagradu Rikard Jorgovanić i nagradu Grada Zagreba za životno djelo. Sastavio je niz tematskih antologija hrvatskoga pjesništva (U sjeni trascendencije, Duša duše hrvatske, mila si nam ti jedina, Povrh starog Griča brda i dr.) i priredio izbor iz djela niza hrvatskih književnika. Bio je izvršni urednik prestižnih biblioteka Vrhovi svjetske književnosti i Hrvatska katolička baština za koju je priredio djela Ive Lendića, Mate Ujevića, Kerubina Šegvića i Pavla Tijana. Bio je u dva mandata predsjednik Društva hrvatskih književnika. Bio je urednik časopisa DHK-a „Republike“. Glavni je urednik nakladničke kuće „Alfa“ i književni tajnik Matice hrvatske. Član je uredništva Matičine biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti. Preveo je niz knjiga s francuskoga i talijanskoga jezika, većinom francuskih klasika (Huysmans, Bernanos, Musset, Chateaubriand, Exupery). Priredio je izbrana djela Viktora Vide, Ivana Mažuranića, Dubravka Horvatića i Envera Čolakovića za Matičinu ediciju Stoljeća hrvatske književnosti. Za Maticu hrvatsku preveo je Danteovu Božanstvenu komediju. Dobitnik je nagrada Julije Benešić, Rikard Jorgovanić i nagrade Grada Zagreba za životno djelo te niza državnih odličja.

Dražen Švagelj (1955), specijalist patologije, doktor medicinskih znanosti, do nedavnog umirovljenja dugogodišnji voditelj Odjela za patologiju i citologiju Opće županijske bolnice Vinkovci. Docent na Katedri za patologiju i sudsku medicinu na Medicinskom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku (1990-2020). Objavio desetak znanstvenih i stručnih medicinskih radova i sudjelovao u izradbi nekoliko znanstvenoistraživačkih projekata. Zastupnik u Zastupničkom domu Hrvatskog državnog sabora (1996-1999), gradonačelnik Vinkovaca (1994- 1997), član Izvršnog vijeća i Kriznog štaba Općine Vinkovci (1990-1993). Počasni član Hrvatskog Crvenog križa, član Glavnog odbora Hrvatskog Crvenog križa, Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja. Član Glavnog odbora Matice hrvatske i predsjednik OMH u Vinkovcima. Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata. Dodijeljena su mu najveća priznanja grada i županije: Zlatna plaketa Grb Grada Vinkovaca i Počast županije Vukovarsko-srijemske. Za zasluge u Domovinskom ratu odlikovan Spomenicom domovinske zahvalnosti, Spomenicom Domovinskog rata i Redom hrvatskog trolista, a dodijeljen mi je i počasni čin satnika oružanih snaga Republike Hrvatske.

Ivica Nuić (1954) gospodarstvenik, menadžer i sportski dužnosnik. Magistar ekonomskih znanosti. Čitav radni vijek, preko 45 godina proveo u gospodarstvu. Vodio velike proizvodne poslovne sustave, posljednjih 11 godina poslovni sustav sa više od 4500 zaposlenih. Od 2004. vlasnik poduzeća s više od 300 zaposlenih. Radeći na poslovima izgradnje i vođenja velikih investicijskih projekata stekao veliko iskustvo poslovnog vođenja, kontrole, upravljanja, procesima i rukovođenja. U poslovnoj zajednici sa širokim krugom poznanstva i ugledom. Bio aktivan član Udruge BiH Hrvata Prsten u Zagrebu. U dva mandata predsjednik Kluba gospodarstvenika koji okuplja više od 210 poslovnih subjekata i realizira oko 6% hrvatskog BDP-a. U Matici hrvatskoj obnaša važne dužnosti: pročelnik za gospodarstvo, gospodarski tajnik Matice hrvatske te glavni tajnik Matice hrvatske. Aktivan u tijelima Zaklade FOHS, zaklada dobrotvora hrvatskih studenata. Sve poslove u Matici hrvatskoj obavlja volonterski bez ikakve naknade. Nositelj spomenice Domovinskog rata.

Ivica Završki (1957) magistar prava, specijaliziran za trgovačko pravo i zastupanje u trgovačkim i imovinskim sporovima. Predsjednik Ogranka Marice hrvatske u Osijeku u više navrata. Obavljao niz poslova od odvjetničkog vježbenika, suca Službeničkog suda, direktora Zajedničkih službi i člana uprave koncerna Belje do Višeg savjetnika za gospodarstvo u Osječko-baranjskoj županiji. Dragovoljac Domovinskog rata. Uz ostale nagrade, za svoje djelovanje u ratu te tijekom mirne reintegracije hrvatske Baranje odlikovan Spomenicom Domovinske zahvalnosti, Redom hrvatskog trolista i Spomenicom Domovinskog rata. Objavio više knjiga i znanstvenih radova (Belje u Domovinskom ratu, Narodna zaštita Općine Osijek u Domovinskom ratu, Krv osječka i dr). Kao predsjednik osječkog ogranka, uvrstio ga je među najveće i najaktivnije matičine ogranke, uz ostalo organiziravši prvu Glavnu skupštinu MH u Slavoniji 2012. godine te bogatu nakladničku djelatnost. Član Glavnog odbora MH u više navrata.

Vladimir Lončarević (1960), redoviti profesor, esejist, publicist, književni povjesničar, književni teoretičar i kroatist. Studij kroatistike (tada jugoslavistike) diplomirao je na Filozofskom fakultetu 1985. Doktorirao je 2004. na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu disertacijom "Hrvatska katolička književnost (1900-1945)". Godine 2023. stekao je znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika i naslovno zvanje redovnog profesora. Radio je kao lektor i novinar u izdanjima INA-e, u reviji za religioznu kulturu Obnovljeni Život i izdanjima Zagrebačke banke. Od 1994. do 1996. radio je honorarno pri Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Ljubljani te uređivao podlistak Korijeni, koji je izlazio u sklopu Matice (Hrvatska matica iseljenika). Od 1997. bio je savjetnik (glasnogovornik) u Ministarstvu obnove i razvitka, a od 1999. radi u Uredu Predsjednika Republike. Predavao je kolegije iz graničnoga područja religije i književnosti na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu, a od 2013. predaje kulturološki kolegij na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Predavač je na Sustavnom studiju duhovnosti u Zagrebu te je mentor diplomandima i doktorandima na Sveučilištu u Zagrebu i Sveučilištu u Dubrovniku. Objavio je knjige: Oslobađanje Povijesti (religiološko-politološki eseji, 1997), Luči Ljubomira Marakovića (znanstvena monografija, 2003), Književnost i Hrvatski katolički pokret (znanstvena monografija, 2005), Proroci i svjedoci (znanstvena monografija, 2019.) te roman o prvom hrv. predsjedniku F. Tuđmanu Godina i vječnost (2024). Priredio je pjesničke antologije Krist u hrvatskom pjesništvu od Jurja Šižgorića do naših dana (2007), Sveti Franjo u hrvatskom pjesništvu (s Božidarom Petračem i Nevenkom Videk; 2009) i dr. Osim znanstvenih i stručnih članaka te uredničkih i/li priređivačkih predgovora ili pogovora objavio je više od tisuću i tristo raznih članaka u raznim publikacijama, suorganizator je desetak i sudionik tridesetak znanstvenih simpozija u Hrvatskoj i inozemstvu. U Vijencu objavljuje kolumnu „Neograničena“ Hrvatska. Za Hrvatsku književnu enciklopediju napisao je sedamdeset natuknica. Recenzirao je više znanstvenih radova, udžbenika, priručnika i znanstvenih monografija. Suradnik je Hrvatskoga radija. (Su)inicijator je i sudionik različitih kulturnih projekata. Član je Matice hrvatske, Društva hrvatskih književnika i Družbe Braća hrvatskoga zmaja. Odlikovan je Redom hrvatskoga trolista i Redom Marka Marulića.