Izabrano novo vodstvo Matice hrvatske. Miro Gavran novi je predsjednik Matice hrvatske

»Istinski sam zahvalan ma­tičarima koji su mi podarili povjerenje. Stalo mi je do pomirenja svih struja u Matici hrvatskoj i na skupštini sam to jasno deklarirao. Nisam od onih koji misle da povijest počinje od njih...  (Večernji list, 8. XI. 2021., str. 49).

NOVO PREDSJEDNIŠTVO MATICE HRVATSKE

Predsjednik:

Miro Gavran (1961), hrvatski književnik. Diplomirao je dramaturgiju na Akademiji za kazalište, film i televiziju u Zagrebu. Radio je u Teatru &TD, isprva kao dramaturg (od 1986), a potom i kao ravnatelj (1989-1992).  Od 1993. radi kao profesionalni pisac. Autor je pedesetak dramskih tekstova, desetak romana (među njima i popularnih romana za mladež), dviju zbirki pripovjedaka te niza filmskih scenarija i libreta za mjuzikle i opere. Najizvođeniji je suvremeni hrvatski dramatičar u zemlji i inozemstvu: njegove drame i komedije doživjele su oko 400 kazališnih premijera diljem svijeta, a vidjelo ih je više od četiri milijuna ljudi. Vjerojatno je jedini živući  dramatičar u svijetu u čiju se čast od 2003. u Slovačkoj, Poljskoj, Češkoj, Njemačkoj i Srbiji održava kazališni fe- stival (GavranFest) na kome se izvode predstave uprizorene isključivo prema njegovim dramama i komedijama.  Dobitnik je tridesetak hrvatskih i svjetskih književnih nagrada, a odlikovan je i »Europskom nagradom »Dr. Alois Mock« za promicanje i jačanje europskog jedinstva te »Zlatnim ordenom časti za zasluge u Republici Austriji«, što ga dodjeljuje austrijski predsjednik. Tri su mu drame (Kreontova Antigona, Ljubavi Georgea Washingtona i Noć bogova) uvrštene u njemački antologijski izbor djela najboljih svjetskih dramatičara (Stuttgart, 2007), a  drama Lutka uvrštena je u kinesku antologiju djela najboljih suvremenih istočno-europskih dramatičara (Šangaj, 2019). Roman Zaboravljeni sin uvršten mu je 2002. na Časnu listu Međunarodnoga vijeća za dječju knjigu  (IBBY Honour List). Bio je hrvatski kandidat za Nagradu Andersen, najznačajniju svjetsku nagradu za dječju književnost (2016). Pokrenuo je i uređivao Kazališne novosti, književni časopis Plimu, Dramsku biblioteku Teatra  &TD, Antologiju radiodrame na Hrvatskome radiju, a vodio je i tridesetak škola kreativnoga pisanja. Utemeljitelj je zagrebačkoga Epilog teatara (1995) i suutemeljitelj Teatra Gavran (2002) u kojem od početka djeluje kao  umjetnički voditelj. Pokrenuo je niz programa za poticanje stvaralaštva mladih pisaca, poput časopisa Plima i  kazališne scene Teatra &TD Suvremena hrvatska drama; u Matici hrvatskoj pokrenuo je 1998. Kronometar, knjižnu ediciju u kojoj su tiskane prve knjige mladih hrvatskih prozaika. Održao je više od 1300 književnih nastupa  u domovini i svijetu, nerijetko surađujući s Matičinim ograncima kao organizatorima. Kao pročelnik Matičina Odjela za kazalište i film (2000-2006) organizirao je seriju okruglih stolova i sedam međunarodnih simpozija  posvećenih suvremenoj hrvatskoj drami i kazalištu. Među Matičinim izdanjima objavljene su mu zbirka pripovjedaka i priča Mali neobični ljudi (NZMH, 1989) i Odabrane komedije (2017). Od početka 1990-ih svojim  književnim prilozima surađuje i u Matičinoj periodici (Dubrovnik, Kolo, Vijenac, Književna revija, Hrvatska revija, Godišnjak OMH Nova Gradiška). Od 2014. član je Matičina Glavnog odbora. Redoviti je član Matice hrvatske i Društva hrvatskih književnika te član suradnik HAZU.

Potpredsjednici:

Dubravka Oraić Tolić (1943), sveučilišna profesorica, književna teoretičarka, pjesnikinja, esejistica i prevoditeljica. Filozofiju i ruski jezik s književnošću studirala je u Zagrebu (1962-1967) i Beču (1967-1969). Magistrirala je temom o pejzažu u djelu A. G. Matoša, a doktorirala tezom o fenomenu citatnosti. Od 1971. do 1998. radi u Zavodu za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U Zavodu je postigla znanstvene stupnjeve od asistentice do znanstvene savjetnice. Godine 1997. izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje redovite profesorice pri Odsjeku za slavenske jezike i književnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, poslije na Odsjeku za istočnoslavenske jezike i književnosti, gdje je predavala teoriju književnosti i kolegije iz kulturologije. Objavila je dvadesetak znanstvenih i esejističkih knjiga, tri knjige poezije, više prijevoda te oko sto pedeset članaka iz teorije književnosti i kulture. Knjige Teorija citatnosti, Muška moderna i ženska postmoderna i Čitanja Matoša prevedene su na njemački i objavljene kod uglednih nakladnika (Boehlau Verlag i Peter Lang). Pjesničke knjige Urlik Amerike i Palindromska apokalisa objavljene su na engleskome jeziku (Ooligan Press, Portland, 2005) te dobile nagradu za najbolji prijevod sa slavenskih jezika te godine. Knjiga Muška moderna i ženska postmoderna (Zagreb, 2005) dobila je Vjesnikovu nagradu za knjigu godine, a roman Doživljaji Karla Maloga nagradu „Ivan i Josip Kozarac“. Nositeljica je Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi, dobitnica je Povelje Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Državne nagrade za znanost za životno djelo te nagrade »Josip i Ivan Kozarac« za životno djelo, dobitnica Nagrade »Vladimir Nazor« za životno djelo. Profesorica je emerita i redovita članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Urednica je Matičine Hrvatske revije.

Damir Zorić (1960), etnolog, menadžer i državni dužnosnik, doktor humanističkih znanosti. Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca. Predsjednik uprave i prokurist Euroherc osiguranja od 2009. do 2020. Od 1991. do 2001. godine obnašao je niz državnih dužnosti u Vladi i Hrvatskom saboru, radeći na poslovima skrbi za prognanike i izbjeglice, potom kao ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje te kao hrvatski veleposlanik u BiH. Uređivao je časopise Studia ethnologica Croatica i Svesci Communio. Glavni urednik Hrvatskog časopisa za osiguranje. Autor je knjiga Misionar i kulture drugih, Sarajevo 2000., drugo, dopunjeno izdanje Ferdinand Konšćak ‒ misionar i istraživač, Zagreb 2002, Etnografije hrvatskih misionara, Zagreb 2011, Silva rerum, bilješke o ishodištima pučkih tradicija, Sarajevo – Zagreb 2020) Bio pročelnik je Matičina Odjela za povijest umjetnosti, arheologiju, etnologiju i arhitekturu. Od 2006. biran je za gospodarskog tajnika, a time i člana Glavnog odbora i Predsjedništva Matice hrvatske. Predavač polaznicima Centra za edukaciju Hrvatskog ureda za osiguranje. Od 2007. do 2010. predavao je na Odjelu za etnologiju i kulturnu antropologiju Sveučilišta u Zadru, a od 2016. predaje na Filozofskom fakultetu te Fakultetu prirodoslovnih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru.   

Mario Jareb (1969), povjesničar. Završio je dvopredmetni studij arheologije i povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je diplomirao 1994. godine. U akademskoj godini 1993./1994. pohađao je poslijediplomski studij povijesti na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti, gdje je 1994. godine stekao naslov Master of Arts in History. Doktorirao je 2003. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu obranivši disertaciju pod naslovom „Ustaški pokret od nastanka do travnja 1941. godine“. U Hrvatskom institutu za povijest radi od 1995. te istražuje povijest Nezavisne Države Hrvatske i međuratnoga Ustaško-domobranskog pokreta. Od rujna 2005. do rujna 2008. bio je član hrvatske delegacije pri Međunarodnoj radnoj skupini za održavanje sjećanja, edukaciju i istraživanje holokausta (Task Force for International Co-operation on Holocaust Education, Remembrance and Research – ITF). Od proljeća 2016. do ljeta 2017. bio je član katoličkog dijela Mješovitog povjerenstva (Komisije) Hrvatske biskupske konferencije i Srpske pravoslavne crkve koja je imala zadaću razmotriti ulogu blaženog Alojzija Stepinca prije Drugoga svjetskog rata, tijekom rata i nakon njega. Autor je niza znanstvenih radova, među kojima se izdvajaju monografije Ustaško-domobranski pokret od nastanka do travnja 1941. godine, Zagreb 2006, Hrvatski nacionalni simboli, Zagreb 2010, Mediji i promidžba u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, Zagreb 2016, Kralj Tomislav kroz tisuću godina: Kralj Tomislav između stvarnosti i mita te proslava tisućite obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva 1925. godine i njezini odjeci do danas, Zagreb 2017. Surađivao je u Vijencu i u Hrvatskoj reviji, u kojoj je kraće vrijeme bio i član uredništva. U više je navrata sudjelovao u događanjima u organizaciji Matice hrvatske (izlaganje na znanstvenom skupu i objava rada, predavanje). Autor je pet opširnih poglavlja u VII. svesku Povijesti Hrvata Matice hrvatske.  

Glavni tajnik:

Marijo Dominiković (1962), diplomirao na Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu 1986. u Dubrovniku. Nakon završenog studija zapošljava se u SOUR Dubrovkinja, tada najvećoj tvrtci na jugu Hrvatske. U Dubrovačkoj banci d.d. obavljao posao pomoćnika direktora kreditnog sektora (1994-2001). Početkom 2001. postaje direktor dubrovačke podružnice Hypo Alpe Adria Bank d.d. Koncem 2011., na poziv dubrovačkog biskupa dolazi na mjesto biskupijskog ekonoma, zadužen za financijsku sanaciju biskupije i tvrtki u njezinom vlasništvu te novi ustroj ekonomskih dijelova biskupije. To je razdoblje unutar kojeg se događao i povrat nacionalizirane imovine koja je biskupiji oduzeta za vrijeme komunističkog režima. Angažiran je i na poslovima identifikacije i evidentiranja sve imovine kojom biskupija i župe u njenom sastavu raspolažu. Taj vrlo zahtjevan posao okončan je krajem 2016. Sredinom 2017. zaposlio se kod sadašnjeg poslodavca tvrtke MSC Krstarenja d.o.o. u Dubrovniku. Ova tvrtka dio je MSC Cruises grupe sa sjedištem u Ženevi koja se bavi prodajom i organizacijom kružnih putovanja. U njoj radi na poslovima financijskog kontrolora, zadužen za financije, kontroling te sastavljanje i slanje financijskih i drugih poslovnih izvješća u sjedište tvrtke. U suradnji s hrvatskim odjelom američkog Rochester Institute of Technology Croatia i Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Dubrovniku, povremeno održavao predavanja na temu financijskih sustava, kreditnih politika i dr. Član je radnik Matice hrvatske i gospodarski tajnik OMH u Dubrovniku. Sudionik je Domovinskog rata.

Gospodarski tajnik:

Ivica Nuić (1954), gospodarstvenik, menadžer i sportski dužnosnik. Pročelnik Odjela za gospodarstvo Matice hrvatske. Magistar ekonomskih znanosti. Čitav radni vijek, više od 42 godine, proveo je u gospodarstvu. Vodio je velike proizvodne poslovne sustave, posljednjih 11 godina poslovni sustav s više od 4500 zaposlenih. Od 2004. vlasnik poduzeća s više od 500 zaposlenih. Radeći na poslovima izgradnje i vođenja velikih investicijskih projekata stekao veliko iskustvo poslovnog vođenja, kontrole i upravljanja. Aktivan član Udruge BiH Hrvata Prsten u Zagrebu. U dva mandata predsjednik Kluba gospodarstvenika koji okuplja 210 poslovnih subjekata i realizira oko 6% hrvatskog BDP-a. Kao predsjednik Ženskoga košarkaškoga kluba Montmontaža višekratni je osvajač domaćih prvenstava i kupa uz zapaženu ulogu na europskoj košarkaškoj sceni. Član je Upravnog odbora Veslačkoga kluba Mladost u Zagrebu. Nositelj spomenice Domovinskog rata.

Književni tajnik

Božidar Petrač (1952), povjesničar književnosti, kritičar, prevoditelj i pjesnik. Priredio je niz knjiga hrvatskih književnika iz različitih povijesnih razdoblja. Objavio je niz knjiga posvećenih što hrvatskoj što stranim književnostima. Za knjigu Različiti pjesnički svjetovi dobio je 2006. nagradu Julije Benešić, nagradu Rikard Jorgovanić i nagradu Grada Zagreba za životno djelo. Sastavio je niz tematskih antologija hrvatskoga pjesništva (U sjeni trascendencije, Duša duše hrvatske, mila si nam ti jedina, Povrh starog Griča brda i dr.) i priredio izbor iz djela niza hrvatskih književnika. Bio je izvršni urednik prestižnih biblioteka Vrhovi svjetske književnosti i Hrvatska katolička baština za koju je priredio djela Ive Lendića, Mate Ujevića, Kerubina Šegvića i Pavla Tijana. Bio je u dva mandata predsjednik Društva hrvatskih književnika. Bio je urednik časopisa DHK-a „Republike“. Glavni je urednik nakladničke kuće „Alfa“ i književni tajnik Matice hrvatske. Član je uredništva Matičine biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti. Preveo je niz knjiga s francuskoga i talijanskoga jezika, većinom francuskih klasika (Huysmans, Bernanos, Musset, Chateaubriand, Exupery). Dobitnik je nagrada Julije Benešić, Rikard Jorgovanić i nagrade Grada Zagreba za životno djelo te niza državnih odličja.