Preminuo akademik Tonko Maroević

Matica hrvatska u povodu smrti akademika Tonka Maroevića, svoga člana,  odbornika i dužnosnika izražava duboku tugu obitelji i prijateljima. Izgubili smo čovjeka koji je  Matici hrvatskoj od obnove rada 1989/90., kao i cijelom  hrvatskom društvu, dao jedan od najvećih pojedinačnih doprinosa  hrvatskoj kulturi. Više dužnosti u upravnim tijelima u prošla tri desetljeća obavljao je čak i kada dužnosničke obveze nisu pripadale djelokrugu njemu bliskih i dragih pitanja umjetnosti, žarom koji je cijela Matica  hrvatska prepoznavala, voljela i cijenila.

Kao »dobri duh hrvatske kulture« (K. Bagić), akademik Maroević više je desetljeća aktivno sudjelovao u radu Matice hrvatske, njezina Nakladnoga zavoda i njezinih ogranaka kao autor, urednik, prevoditelj, priređivač i predstavljač knjižnih i periodičkih izdanja, kao organizator i promoter Matičina galerijskoga programa, naposljetku i kao Matičin dužnosnik.

S Matičinim časopisima, napose s Kolom i  Životom umjetnosti, počeo je redovito surađivati tijekom šezdesetih godina prošloga stoljeća. Nakon sloma Hrvatskoga proljeća i utrnuća Matičina rada nastavlja suradnju s njezinim Nakladnim zavodom kao suradnik Pet stoljeća hrvatske književnosti, tada najvažnije hrvatske književne edicije, a nakon obnove Matičina rada početkom 1990-ih, kao esejist, pjesnik, prevoditelj, književni i likovni kritičar javlja se s brojnim prilozima u Matičinoj periodici (Kolo, Vijenac, Hrvatska revija, Dubrovnik, Književna revija, Riječi, Zadarska smotra, Zaprešički godišnjak).  Za Maticu hrvatsku u proteklih je dvadeset godina priredio i uredio brojna knjižna izdanja hrvatskih književnika, poput izdanjâ  Luke Paljetka, Nikice Petraka, Borisa Marune, Drage Ivaniševića, Josipa Pupačića, Tina Ujevića, Slobodana Novaka, Hrvoja Pejakovića), a u Matičinoj nakladi izišli su njegovi vrsni prijevodi Dantea i Monaldija. Godine 2011. utemeljio je Matičinu pjesničku zbirku Podzvizd u kojoj kao urednik potpisuje dvadesetak izdanja suvremenih hrvatskih pjesnika, a nakon smrti akademika Ante Stamaća (2016) preuzeo je i vođenje Stoljeća hrvatske književnosti, središnje Matičine biblioteke za koju je priredio izabrana djela Ivana Slamniga i Grge Gamulina.

Jedna od posljednjih snimki Tonka Maroevića u Matičinoj palači: redakcija edicije Stoljeća hrvatske književnosti. Snimio Mirko Cvjetko.

Akademik Maroević bio je dugogodišnji član Matičinih upravnih tijela: u radu Glavnog odbora MH sudjeluje od 1994., a kao član matičina Predsjedništva obavljao je dužnosti književnoga tajnika (2010-2014) i potpredsjednika Matice hrvatske (2002-2010).

Matica hrvatska utemeljena je kao kulturna ustanova i živjela je uvijek od povjerenja u kulturu. Akademik Tonko Maroević upravo je zato u njoj našao prostora za svoje djelovanje: poštujući svaki ljudski dar, osobito je držao do kulturnog čina, vjerujući da on obogaćuje čovjekov život. Bio je jedan od najvećih hrvatskih intlektualaca i jedan od najvećih matičara našega vremena.