Obavijesti

MATIČINU IZDANJU DODIJELJENA NAGRADA 'JUDITA'

Nagrada JUDITA za najuspješniju znanstvenu knjigu dodijeljena pokojnom akademiku Marku Samardžiji za knjigu 'Hrvatska leksikografija' (Matica hrvatska, 2019)


Društvo hrvatskih književnika objavilo je odluke svoga Povjerenstva za dodjelu Nagrada Dana hrvatske knjige 2020.

Nagrada Judita za najuspješniju znanstvenu knjigu dodijeljena je pokojnom akademiku Marku Samardžiji za knjigu Hrvatska leksikografija. Od početaka do kraja XX. stoljeća, objavljenu u izdanju Matice hrvatske.

U obrazloženju Povjerenstva navodi se da Samardžijina knjiga

»pruža do sada najtemeljitiji znanstveni pregled hrvatskih leksikografa, raznih vrsta rječnika i leksikografskih radova kroz povijest (od 16. do kraja 20. st.) i time širi obzore poznavanja leksikografije, spoznaje o leksiku hrvatskog jezika i književnosti te općenito poetike, teorije književnosti i dr. Dugogodišnja Samardžijina znanstvena zaokupljenost hrvatskim jezikom u europskom kontekstu, koja se odvijala u okviru njegova sveučilišnog rada na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i u okviru Zavoda za lingvistička istraživanja HAZU, urodila je brojnim knjigama i znanstvenim radovima, a s područja proučavanja leksikografije potrebno je spomenuti i njegovo važno izdanje Leksikona hrvatskog jezika i književnosti, kojega je sastavio u suautorstvu s Antom Selakom 2001.


Marko Samardžija (1947-2019). Snimio Mirko Cvjetko

     U ovoj knjizi obuhvaćeni su brojni kulturni djelatnici, stručnjaci jezikoslovci i književnici koji su skupljali, metodički razvrstavali i obrađivali leksičko blago kao primjerice: Faust Vrančić, Arnold von Harff, Pietro Lupis Valentino, Ivan Pergošić, Bartol Đurđević, Bartol Kašić, Jakov Mikalja, Juraj Habdelić, Ivan Tanzlingher Zanotti, Pavao Ritter Vitezović, Ardelio Della Bella, Ivan Belostenec, Franjo Sušnik, Andrija Jambrešić, Lovro Cekinić, Ivan Galjuf, Ivan Marija Matijašević, Blaž Tadijanović, Matija Antun Reljković, Marijana Lanosović, Adam Patačić, Josip Jurin, Joakim Stulli, Josip Voltić, Matija Petar Katančić, Ivan Mažuranić, Jakov Užarević, Josip Drobnić, Rudolf Frölich Veselić, Bogoslav Šulek, Dragutin Antun Parčić, Ivan Filipović, Gjuro Deželić, djelatnici na Akademijinom rječniku, Franjo Iveković, Ivan Broz, Bogoslav Šulek i dr. Njihov rad i objavljena djela leksikografskog karaktera popraćena su Samardžijinim znanstvenim prikazom, obrazloženim komentarima i relevantnom prosudbom. Uz najznamenitije leksikografe i njihova tiskana, ali i rukopisna djela u knjizi su obrađeni i počeci enciklopedistike, enciklopedističke leksikografije, leksikografija Hrvata izvan Hrvatske te razni specijalizirani rječnici i njihovi dometi kao npr. terminološki rječnici, rječnici stranih riječi, etimološki rječnik, rječnici posuđenica, rječnici kratica, rječnik lingvističkih naziva, rječnik sinonima, razlikovni rječnik, eponimski leksikon, čestotni rječnici, rimarij, slikovni rječnici, rječnik žargona, konkordancije, rječnici leksika književnih djela, dijalektalni rječnici, rječnik novih riječi, paremiološki rječnik, frazeološki rječnici, antroponimijski rječnici, dok zasebno poglavlje tvori 'Hrvatska enciklopedistika u XX. stoljeću' u čijem pregledu je sudjelovala profesorova suradnica Ljubica Josić. U poglavlju 'Zaključak' akademik Samardžija iznosi sintezu povijesno-razvojne krivulje leksikografskih dostignuća i nastojanja u hrvatskoj kulturi te ukazuje na važnost i nezaobilaznost ovog posla za područje hrvatske filologije i pisane kulture.
      Smatramo da je ova knjiga posebno vrijedna jer na znanstveno iscrpan način prikazuje područje koje nas vraća izvoru – tezaurusu riječi, na čijim temeljima počiva svaka umjetnost riječi. Bez poznavanja višestrukih nijansi značenja riječi, velikog sveukupnog leksičkog blaga hrvatskog jezika, a posebice povijesnog leksika iz starijih razdoblja (srednjeg vijeka, renesanse, baroka, prosvjetiteljstva, Hrvatskog preporoda itd.) nije moguće razumjeti, niti dokraja proučiti stariju hrvatsku književnost i njezinu književnu povijest ali i obratno. Vrijedna književnost, pa i ona koja će tek biti stvorena, ne može nastati bez izvrsnog poznavanja leksičkog blaga jednog jezika u njegovoj višestoljetnoj povijesnoj putanji. Iako je područje proučavanja jezika i proučavanja književnosti otišlo u zasebne i raznovrsne tokove znanstvenih specijalizacija , ova knjiga još jednom posvješćuje neraskidivu vezu između književnosti i jezika te objedinjuje znanja o leksikografiji kao jednoj od okomica hrvatske pisane kulture. Pored toga ova knjiga profesora Samardžije uz znalačku valorizaciju pojedinih leksikografskih ostvarenja donosi i dobro proučen odnos i oslonjenost pojedinih rječnika na književne izvore.
 Nedvojbeno ova će knjiga biti nezaobilazna za sve studente kroatistike i kroatologije, te studija komparativne književnosti, ali i dragocjeno vrelo podataka o relevantnim i korisnim leksikografskim izdanjima za književnike, prosvjetne i kulturne djelatnike i sve one koji žele unaprijediti i kultivirati svoje znanje, a posebice stvaralačku uporabu hrvatskog jezika« (dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek).

 Više o Samardžijinoj knjizi OVDJE.

 



Pregled

datum