ODRŽANA SREDIŠNJA SVEČANA PROSLAVA 175. OBLJETNICE MATICE HRVATSKE

Središnja svečana proslava 175. obljetnice Matice hrvatske održana je u Dvorani Blagoje Bersa Muzičke akademije u Zagrebu 11. veljače. Svečanosti su prisustvovali brojni Matičini dužnosnici i članovi te ugledni gosti iz društvenoga, političkog i kulturnog života. Među njima su bili predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić, ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier, izaslanik predsjednice Mate Granić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić, predsjednik Društva hrvatskih književnika Božidar Petrač, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, rektor zagrebačkog sveučilišta Damir Boras, rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta Željko Tanjić, predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljić, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj muftija Aziz ef. Hasanović i brojni drugi.

Središnji govor održao je predsjednik Matice hrvatske akademik Stjepan Damjanović koji je istaknuo da je svrha Matice promicanje nacionalnoga i kulturnog identiteta u područjima umjetničkoga, znanstvenog i duhovnoga stvaralaštva te poticanje razvitka javnoga i društvenog života. „Jamačno ne pretjerujem ako kažem da nema u hrvatskoj povijesti ustanove koja se s Maticom može mjeriti po snazi pouzdanja u misiju kulture i da nitko nije u hrvatskome narodu tako usrdno i uspješno kao Matica poticao i odgajao sklonost, strast i ljubav prema knjizi. Matica je dakle utemeljena kao kulturna ustanova te je za cijele svoje povijesti bila u prvom redu kulturna ustanova. Ali ne zaboravimo da je ona od svojih 175 godina gotovo 150 djelovala kao najvažnija kulturna ustanova naroda bez potpune državnosti i da je stoga morala preuzimati i zadaće koje u redovnim prilikama kulturnim ustanovama ne pripadaju“, rekao je i dodao kako Matica i u sadašnjim okolnostima igra važnu ulogu u odgoju svakoga hrvatskog državljanina i rodoljuba.

„Matica hrvatska je dio povijesti hrvatskoga naroda i hrvatske kulture, a osobito u njegovu najvažnijem razdoblju, od javljanja nacionalne svijesti i narodnog preporoda, do ostvarenja samostalne i neovisne suverene hrvatske države“, rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković dodavši kako joj je cilj bio izdavanje knjiga na hrvatskome jeziku, nužnih za promicanje preporodnih ideja i književnih tekstova.

Podsjetio je kako je u Matici 1967. potpisana Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i kako se Matica 1971. odrekla Novosadskog sporazuma o jeziku pa su njezini potpisnici osuđeni, a rad je Matice hrvatske 1972. onemogućen i zabranjen. Ocijenio je kako je takvo zatiranje rada hrvatske kulturne ustanove samo još snažnije ujedinilo hrvatski narod i ojačalo želju za samostalnošću i neovisnošću. Važnost i današnjeg djelovanja i postojanja prepoznaje i podupire Vlada Republike Hrvatske, dodao je istaknuvši kako je Matica dijelila sudbinu hrvatskoga naroda i onda kada je to bilo dobro i lijepo kao i onda kad mu je sudbina bila tragična. „Matica hrvatska ima zadaću okupiti napredne, intelektualne i kritičke misli koje su jedino jamstvo napretka svakog, pa tako i našega, hrvatskoga društva“, poručio je premijer Plenković.

U ime predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović na povijesnu ulogu Matice u borbi hrvatskoga naroda za slobodu i izgradnju kulturnoga identiteta podsjetio je njezin izaslanik Mate Granić.

Skup je pozdravio i predsjednik Matice slovačke Marian Tkač, koji je matičarima čestitao, podsjetivši na čvrste hrvatsko-slovačke kulturne i političke veze, dok je Božidar Petrač istaknuo kako je zalaganjem i potporom Matice osnovano Društvo hrvatskih književnika. Akademik Kusić rekao je da su Hrvatska akademija i Matica hrvatska dvije institucije koje su najviše isprepletene. „Matica hrvatska jedna je od temeljnih institucija hrvatskog naroda, ona je gradila i čuvala hrvatski identitet te simbolizira povijest borbe hrvatskog naroda za svoju slobodu. U svojih 175 godina povremeno je bila i supstitut hrvatske državnosti“, istaknuo je i dodao da Matica od samih početaka spaja hrvatski sjever i jug, što je započela već prvom edicijom, epom Osman Ivana Gundulića objavljenim u Zagrebu 1844. Podsjetio je i na misao Tadije Smičiklasa da Matica mora biti „narodna akademija“ kako bi kulturu približila narodu i time pridonijela homogenizaciji nacije. „Matica hrvatska tu je izvršila svoju povijesnu ulogu, a danas, kad se nalazimo u vremenu globalizacije, relativizacije autoriteta i destrukcije institucija, Matica hrvatska potrebnija je nego ikada i ima veću ulogu nego je ikad imala.

Govore Matičinih prethodnika interpretirali su dramski umjetnici Robert Kurbaša i Ana Vilenica, dok je programom vodila Mirna Medaković. U glazbenom dijelu nastupili su klapa Hrvatske ratne mornarice Sveti Juraj i Zagrebački solisti.