Navigacija
Matica hrvatska
Izdavaštvo
Zbivanja
- Najave
- Izvješća
- Mladi glazbenici
- Filozofska škola
- Komunikološka škola
- Medijski susreti
- Knjižara
- Galerija
EU Projekt
Novosti
Utorak, 21. veljače 2023.
Uz Međunarodni dan materinskoga jezika, 21. veljače (VIDEO)
Matica hrvatska pridružuje se obilježavanju Međunarodnoga dana materinskoga jezika 21. veljače koji je na prijedlog Bangladeša proglašen na 30. zasjedanju Glavne skupštine UNESCO-a 1999.
Dan materinskoga jezika slavi se kao jedan od najvažnijih simbola kulturnog identiteta osoba i naroda, njegovanja različitosti i višejezičnosti. Hrvatski jezik danas je međunarodno priznat jezik pod svojim nacionalnim imenom, a u Europskoj Uniji uveden je kao 24. službeni jezik. Materinski jezik nije samo puki znak, on je mnogo više i dublje od toga. Stoga, proslavimo Međunarodni dan materinskoga jezika.
U nastavku je nekoliko kratkih razgovora o hrvatskom jeziku s vodećim jezikoslovcima koje je tijekom prošle godine vodio Igor Marko Gligorić, pročelnik Odjela za jezikoslovlje Matice hrvatske.
Mateo Žagar progovara o hrvatskome jeziku iz dijakronijske perspektive. Odgovara na pitanje kakav je to hrvatski jezik genetski. Objašnjava što znači da je hrvatska kultura srednjovjekovlja tropismena i trojezična te koji je kapital hrvatskoga srednjovjekovlja u 21. stoljeću. Nakraju razlaže važnost jezične dijakronije u razumijevanju suvremenih jezičnih promjena.
Bernardina Petrović objašnjava što je i kakav je (sve) hrvatski jezik iz današnje perspektive. Definira standardni jezik te objašnjava kako se standard oblikovao. Odgovara i na pitanja o normi, razinama normiranja i svrsi eksplicitne norme. Progovara i o odnosu standardnoga jezika i organskih idioma iz standardološkoga očišta. Nakraju komentira položaj hrvatskoga jezika danas, izazove s kojima se susretao i one koji su pred njim.
Zrinka Jelaska odgovara na pitanje o tome gdje se sve govori hrvatskim jezikom osim u Hrvatskoj, pričem se posebno osvrće na status hrvatskoga jezika u Bosni i Hercegovini. Usto komentira i položaj hrvatskoga jezika u ostalim europskim državama u kojima Hrvati imaju status nacionalne manjine, ali i na položaj hrvatskoga u svijetu općenito. Komentirala je i iseljavanje Hrvata iz sinkronijske i dijakronijske perspektive. U razgovoru je zorno oprimjerila razlike između hrvatskoga jezika kao (su)materinskoga, stranoga, drugoga, predačkoga, nasljednoga – inoga jezika. Govorila je o poučavanju hrvatskoga jezika kao inoga u Hrvatskoj i inozemstvu te o načinima poučavanja hrvatskomu jeziku s obzirom na različite vrste inojezičnih govornika.