U ekskluzivnom intervju za Vijenac nobelovac John M. Martinis objašnjava kako će njegovo kvantno računalo promijeniti svijet

Ovogodišnji nobelovac John M. Martinis, fizičar hrvatskog porijekla sa Sveučilišta u Santa Barbari, dao je eksluzivni intervju Vijencu na četiri stranice objavljen pod naslovom „Kvantno računalo koje gradimo promijenit će svijet“. Problem koji bi trenutno najjače superračunalo na svijetu rješavalo stotinama pa i tisućama godina, kvantno računalo rješavat će u nekoliko minuta, što će, u sinergiji s umjetnom inteligencijom, stubokom promijeniti internet, financijsko poslovanje, ali i različita druga područja.

U novom broju središnjih nacionalnih novina za kulturu koji publicira Matica hrvatska, dostupom na kioscima sljedećih 14 dana, Martinis, u razgovoru s teorijskim fizičarem Miroslavom Dorešićem i matematičarem Tvrtkom Dorešićem potanko objašnjava rezultate svojih istraživanja koje su dovele do Nobelove nagrade za fiziku za 2025.:

„U temeljna istraživanja kvantnog računarstva uključen sam već oko četrdeset godina, a eksperiment kvantne nadmoći bio je važna prekretnica jer je potaknuo ljude da počnu ozbiljno razmišljati o izgradnji strojeva koji bi mogli raditi nešto stvarno korisno. Danas istraživači i tvrtke aktivno pokušavaju izgraditi praktična kvantna računala, a u ovom trenutku već imamo kvantne procesore s nekoliko stotina kubita. S takvim sustavima mogu se izvoditi zanimljivi eksperimenti“, rekao je uz ostalo za Vijenac Martinis i dodao  da mu je velika čast što je tako srdačno primljen u Hrvatskoj.

U intervju se može saznati u kojoj je fazi izgradnja kvantnog računala koje Martinisov tim gradi u njegovoj privatnoj tvrtki koju je osnovao nakon odlaska iz Google gdje je proizveo Googleov kvantni procesor Sycamore. Čip radi sa supravodljivim krugovima u kojima se događaju makroskopski kvantno-mehanički efekti poput tuneliranja i kvantizacije energije – fenomeni za čije je istraživanje dodijeljena Nobelova nagrada za fiziku za 2025. godinu. Dobitnik nagrade John Martinis odigrao je ključnu ulogu u razvoju toga procesora.

„Iznimno smo počašćeni što je Martinis od svih medija u Hrvatskoj odabrao upravo Vijenac kao prostor u kojem će hrvatskoj javnosti detaljno predstaviti rezultate svojih istraživanja, za koja je dobio Nobelovu nagradu. Posebno me dojmila Martinisova poruka mladim hrvatskim znanstvenicima da ostanu otvoreni i slušaju različite perspektive“, izjavio je glavni urednik Vijenca Goran Galić.

Središnje nacionalne novine za kulturu, umjetnost i znanost Vijenac Matica hrvatska utemeljila je davne 1869. u Zagrebu koji je tada brojio svega 20.000 stanovnika, a na njegovim stranicama objavljena su u nastavcima ključna djela hrvatske književnosti poput Šenoina Zlatareva zlata i Seljačke bune, Kovačićeva romana U registraturi ili prvog objavljena Matoševa djela Moć savjesti.

Danas Vijenac donosi kritiku i kroniku kulturnog i umjetničkog života, osvrte i kritike na nove knjige, predstave, izložbe i filmove, putopise iz različitih dijelova Hrvatske i svijeta, kao i stručne i društvene analize, a nedavno je pokrenuta i studentska i učenička rubrika. Iz ostalog sadržaja novog broja izdvajamo reportažu o Hrvatima u Norveškoj, osvrt na mjuzikl Radio Dubrava i dodjelu Oscara, članak Stipe Kljaića Čiji je Gogolj?, kao i seriju priloga hrvatskih umjetnika o Uskrsu 1898. i 2026.