U Čakovcu održana trinaesta Komunikološka škola Matice hrvatske

Čakovec je od 27. do 30. listopada bio domaćin trinaeste Komunikološke škole Matice hrvatske, programa namijenjenog studentima novinarstva i komunikologije Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskog katoličkog sveučilišta, a od ove godine i Sveučilišta u Mostaru.

Ovogodišnja je tema bila „Lokalni identitet i mediji”, a cilj je škole bio istražiti kako mediji oblikuju i čuvaju prepoznatljivost lokalnih zajednica. Matica hrvatska Školu je organizirala u suradnji sa svojim ogrankom u Čakovcu, jednim od najaktivnijih u Hrvatskoj, a održava se uz financijsku potporu Privredne banke Zagreb.

U četverodnevnom programu pod vodstvom Jelene Gazivode (Matica hrvatska) sudjelovalo je deset studenata Fakulteta političkih znanosti (Ela Leskovar, Klara Mužar i Lana Slavić), Fakulteta hrvatskih studija (Tea Kovačić, Andrijana Lončar, Lucijan Mofardin, Dora Markan i Elena Ruža Pelikan) i Hrvatskog katoličkog sveučilišta (Iva Marić, Magdalena Percan).

Polaznici su kroz predavanja istaknutih stručnjaka i urednika u medijima, zatim kroz radionice, posjete medijima i institucijama stjecali nova znanja o ulozi komunikacije u oblikovanju identiteta i općenito o njihovoj ulozi u suvremenom društvu.

Od teorije do prakse

Na svečanom otvaranju 27. listopada sudjelovali su međimurski župan Matija Posavec, koji je Školu i otvorio, predsjednik Matice hrvatske Damir Zorić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu Zoran Turk, prethodni predsjednik ogranka Ivan Pranjić, tajnik za ogranke MH Mihovil Antić i drugih članovi.

Radni dio započeo je predavanjem o umijeću razumijevanja i tajnama uspješne interpersonalne komunikacije koje je održao profesor Zoran Tomić (Sveučilište u Mostaru). S povijesti Matice hrvatske studente je upoznao predsjednik MH Damir Zorić, prikazan je i film nastao u povodu 180. obljetnice najstarije hrvatske kulturne ustanove, dok je dan završio u revijalnom tonu – kvizom o kulturi.

Drugoga dana naglasak je bio na lokalnom i europskom kontekstu – predsjednik čakovečkog ogranka Zoran Turk predstavio je povijest i djelovanje Matice hrvatske u Međimurju, a studenti su sudjelovali u radionicama o organizaciji događanja i protokola (Ana Kranjčić) te nastupima u medijima (Jelena Gazivoda). Iz Bruxellesa se u Školu uključila Jelena Ukas, bivša polaznica Škole, a danas zaposlenica Europske komisije. Ona je kolegama predstavila mogućnosti za mlade koje pružaju europske institucije. 

Na ulogu mainstream medija u brendiranju kulture, s posebnim naglaskom na Večernji list i njihove projekte, osvrnuo se Dražen Klarić, glavni urednik tog medija. Dan je završio susretom i razgovorom s Mirom Gavranom, najprevođenijim hrvatskim književnikom i prethodnim Matičinim predsjednikom.

Treći dan KŠMH bio je rezerviran za terenski rad i posjete kulturnim i turističkim institucijama. Sudionici su se tijekom jutarnjeg predavanja susreli s direktorom Turističke zajednice Međimurske županije Rudijem Grulom, a zatim su se na terenu upoznali s kulturnim i povijesnim bogatstvom Međimurja kroz njezine kulturne institucije. Razgledali su tako Riznicu Međimurja, s remek-djelom hrvatskoga fresko slikara, majstora Ivana Rangera u crkvi sv. Jeronima u Štrigovi upoznao ih je Josip Mikec (TZO Štrigova), iskušali su virtualnu i proširenu stvarnost u Spomen-domu rudarstva „Cimper“ pod vodstvom Zorana Turka, autora toga postava, a dan su zaključili gastronomskim iskustvom u vinariji Dvanajščak.

Posljednjega dana održavanja Škole studenti su s voditeljicom Jelenom Gazivodom i voditeljem Ureda OMH u Čakovcu Sašom Vukovićem posjetili Međimursku županiju te su u razgovoru sa Željkom Drljić doznali nešto više o odnosima s javnošću i radu s medijima u lokalnoj upravi, o predstavljanju bogatog kulturno-povijesnog nasljeđa i vrijednosti koje čine identitet Međimurja. Svoja znanja stečena polaznici su pokazali i u praksi, gostovanjem uživo u radijskoj emisiji Hrvatskog radija Čakovec. Osim na radiju, okušali su se i u pisanju članka za list Vijenac, s kojim ih je upoznao njegov glavni urednik Goran Galić.

Tijekom četiri dana intenzivnog programa studenti su promišljali o ulozi novinara i komunikologa u očuvanju lokalnog identiteta. Naglasak je bio na odgovornom izvještavanju, autentičnom predstavljanju lokalne kulturne i prirodne baštine te izazovima digitalnog doba.

Komunikološka škola Matice hrvatske još je jednom potvrdila svoju važnost kao prostor susreta budućih mladih stručnjaka, akademske zajednice, predstavnicima medija i institucija. Čakovec se pokazao kao izvrstan domaćin – spoj bogate tradicije i otvorenosti prema novim medijskim praksama stvorio je poticajno okruženje za učenje i razmjenu ideja.

Program je zaključen željom za daljnjim umrežavanjem i dodatnim programom obrazovanja kako bi Matica hrvatska i Komunikološka škola i dalje ostali mjestom aktualnog i relevantnog obrazovanja budućih komunikologa i novinara.

Matica hrvatska i njezin Odjel za medije pokrenuli su Komunikološku školu 2008. sa željom da se mladim i perspektivnim studentima novinarstva i komunikologije pruži dodatno izvannastavno obrazovanje s područja medija. Dosad je u programu sudjelovalo dvanaest generacija (više od 140 studenta), a neki od prijašnjih polaznika danas se nalaze na vodećim pozicijama u akademskoj zajednici, korporacijama i medijima.