Novosti

Srijeda, 18. veljače 2026.

Predstavljena izabrana djela Julija Benešića (Stoljeća hrvatske književnosti)

Matica hrvatska 17. veljače u svojoj je knjižari predstavila knjigu Julije Benešić: Izabrana djela iz biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti. O knjizi su govorili Dalibor Blažina, Boris Senker, Božidar Petrač i priređivačica Tea Rogić Musa.

Julije Benešić, hrvatski je književnik, jezikoslovac i prevoditelj (Ilok, 1883 – Zagreb, 1957). Službovao je kao profesor, lektor za poljski jezik i intendant HNK-a u Zagrebu. Pisao je pjesme, eseje, putopise, dnevničku prozu, kritike i feljtone, a djelovao je i kao leksikograf. Jedan je od najvećih naših poznavatelja poljske kulture i jezika.

„Izbor iz djela za ovo izdanje načinjen je s obzirom na sve aspekte njegova književnoga pisanja. Lirika je zastupljena u reprezentativnom, antologijskom izboru, dosad najpotpunijemu. Poglavlje Kratke proze i putopisni zapisi najmanje su poznat dio Benešićeva opusa i bacaju drukčije svjetlo na Benešića kao prozaika, sklona istodobno i lirskoj prozi i drugoj krajnosti, estetiziranom i hibridnom historiografsko-fikcionaliziranom feljtonističkom i putopisnom diskursu. Treći dio donosi Eseje, kritike i članke (u tri cjeline: O hrvatskoj književnosti, O kazalištu i O poljskoj književnosti). Njihov je izbor načinjen s obzirom na neprijepornu važnost za istraživanje hrvatske književnosti, povijesti kazališta i hrvatsko-poljske književne veze između dvaju svjetskih ratova.

Ti su tekstovi dio hrvatskoga književnokritičkoga kanona te su i danas nezaobilazna predmetna literatura i književnopovijesni izvor. Kao jedan od najvažnijih intendanata u modernoj hrvatskoj kazališnoj povijesti, Benešić je napisao niz kritičkih tekstova koji osvjetljuju tadašnje prilike u kazališnom i glumačkom životu te su odavna prihvaćeni kao prvorazredno teatrološko vrelo.

Benešić je najvažniji hrvatski predinstitucionalni polonist, jedini u hrvatskoj kulturi koji se sustavno kao prevoditelj, urednik, priređivač, književni povjesničar i antologičar te kulturni posrednik bavio poljskom književnošću u prvoj polovici XX. stoljeća, neprocjenjivo pridonijevši razvoju hrvatsko-poljskih književnih i kulturnih veza.

Dnevnički zapisi donose izbor iz kronike Osam godina u Varšavi, jednoga od ponajboljih autobiografskih djela hrvatske međuratne književnosti, kojim se Benešić pokazao vrsnim književnim dijaristom. U izboru su donesene dvije dnevničke godine, 1932. i 1938, koje obiljem podataka i kulturnopovijesnih uvida zorno svjedoče o pripovjedačkom umijeću autora te su bogat izvor za kulturnu, književnu i političku povijest 1930-ih godina“ (Tea Rogić Musa).

Snimio Mirko Cvjetko

Pregled

▼ datum