Novosti

Subota, 23. svibnja 2026.

Posebni gosti Petog festivala knjige u Matici hrvatskoj - Stefan Capaliku, Éric-Emmanuel Schmitt i Milorad Popović

Peti festival knjige u Matici hrvatskoj (21. do 24. svibnja) ove godine ugošćuje i posebne goste, trojicu Matičinih autora – crnogorskog književnika Milorada Popovića, koji je 22. svibnja predstavio svoju novu knjigu Lovćenski feniks, zatim albanskog književnika Stefana Çapalikua te francuskog književnika Érica-Emmanuela Schmitta. 

Lovćenski feniks nova je knjiga političkih eseja Milorada Popovića, koju Ivan Lovrenović u pogovoru naziva cetinjskim antibarbarusom. Naslovi eseja u Lovćenskom feniksu precizno upućuju na teme kojima se autor bavi, kao i na vrijednosni i idejni sustav na kojemu počivaju njegova razmišljanja o položaju i sudbini Crne Gore. Knjigu su uz autora predstavili Ivan Lovrenović i Dražen Budiša dok je moderirala Zrinka Turalija.

U potresnom, duhovitom i nostalgičnom romanu Svatko poludi na svoj način, Stefan Çapaliku, jedan od najvažnijih suvremenih albanskih pisaca, oživljava djetinjstvo i odrastanje u rodnome Skadru tijekom dva desetljeća komunističke vladavine. Djelo je s albanskoga preveo Jeton Fejza. Predstavljanje je održano u subotu, 23. svibnja u 12 sati. Razgovor je moderirala Tamara Džebić Šaljan.

Ovo razdoblje obilježeno je, s jedne strane, ukidanjem vjerskih institucija i proglašenjem Albanije ateističkom državom 1967, a s druge strane smrću njezina dugogodišnjeg vođe, diktatora Envera Hoxhe 1985. Smještajući priču u Skadar i pripovijedajući o svom domu, susjedstvu i gradu te njegovoj jedinstvenoj kulturi i tradiciji, autor kroz čitavu galeriju likova gradi snažno književno svjedočanstvo o životu u Albaniji tijekom iznimno traumatičnog razdoblja.

Roman je oblikovan poput albuma, s nizom slika iz života jednog grada, a u središtu radnje nalazi se obiteljska kuća glavnog lika. Topla atmosfera doma, prožeta humorom, suprotstavljena je surovoj ideološkoj stvarnosti, dok dječja perspektiva pripovjedača otkriva „ludilo“ sistema, ali i neugasivu ljudsku snagu, vjeru i domišljatost.

Svatko poludi na svoj način nije samo svjedočanstvo o prošlosti albanskoga naroda – to je univerzalna priča o ljudskoj upornosti, o tome kako svaki čovjek „ludi na svoj način“ suočavajući se s neslobodom, gubitkom i nadom.

U večernjem terminu 23. svibnja u 20 sati, predstavljen je roman Noin sin Érica-Emmanuela Schmitta koji je s francuskog preveo Vinko Grubišić. Razgovor je moderirala Zrinka Turalija, a prijevod Lea Kovács.

Noin sin roman je suvremenoga francuskog književnika Érica-Emmanuela Schmitta, koji govori o odrastanju dječaka Josepha u burnom razdoblju Drugoga svjetskog rata. Radnja djela smještena je u 1942. godinu u Bruxelles, gdje sedmogodišnjem Josephu, sinu jedincu iz židovske obitelji, prijeti opasnost od nacističkih deportacija. Kako bi ga spasili, roditelji ga povjeravaju grofici de Sully, a zatim i seoskom župniku ocu Ponsu – skromnom, ali plemenitom svećeniku koji, uz pomoć mještana, skriva židovsku djecu te im tako spašava život. U tome mu osobito pomaže gospođica Marcelle, ljekarica koja izrađuje lažne dokumente za djecu o kojoj se otac Pons brine. U društvu oca Ponsa i dječaka Rudyja, mali Joseph otkriva što znači prijateljstvo, ali još važnije – shvaća koliko je dragocjeno očuvati i prenositi vlastitu kulturu.

Ubrzo nakon objave Noin sin postao je veliki hit u Francuskoj, posebice zbog toga što istražuje teme identiteta i religije, sjećanja, etike i hrabrosti, djetinjstva i odrastanja. Jezgrovita priča ispripovijedana je iz perspektive djeteta, što stvara veoma dojmljiv i emotivan prikaz tragedije rata. Stil romana je jednostavan i precizan, a roman u cjelini podsjeća na važnost sjećanja na holokaust, naglašavajući da humanost u teškim okolnostima može predstavljati hrabar čin otpora.

Peti festival knjige u Matici hrvatskoj poduprli su Ministarstvo kulture i medija RH, Grad Zagreb te sponzori i donatori: Hrvatska pošta, Jadranski naftovod, Hrvatska poštanska banka, Hrvatska banka za obnovu i razvitak, Plinacro, Zagrebačka banka, LNG Hrvatska, M SAN Grupa, Stanić Grupa i Zagrebačka pivovara.

Festival se u dvorištu Filipa Lukasa Matice hrvatske održava do nedjelje, a program je dostupan na mrežnim stranicama Matice hrvatske. PROGRAM

Pregled

datum