Održana Glavna skupština Matice hrvatske

U maloj dvorani Vatroslava Lisinskog 28. listopada održana je Glavna skupština Matice hrvatske. Skupštinu su uz 148 zastupnika s pravom glasa iz svih ogranaka Matice hrvatske uveličali gosti – ministar znanosti i obrazovanja RH Radovan Fuchs, rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić, izaslanik zagrebačkog nadbiskupa Dražena Kutleše rektor HKS-a Željko Tanjić, Dario Magdić, zamjenik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonka Milasa, Darko Majstorović i Davor Posilović, predsjednik i zamjenik predsjednika Strukovne udruge kriminalista.

U pozdravnom govoru ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs rekao je kako Matica hrvatska od 1842. aktivno promiče nacionalni kulturni identitet što je danas u globalnom svijetu aktualno i posebno važno u domovini i izvan nje. Upravo je okupljanje oko hrvatskog identiteta nit vodilja djelovanja i svih ostalih aktivnosti, pa i ne čudi da je Matica hrvatska u nekoliko navrata pokušala ukazati na činjenicu potrebe reguliranja uporabe hrvatskog jezika zakonskim aktom, a tu je inicijativu Vlada na kraju i prihvatila. Prijedlog Nacrta zakona dorađen je prema propisima pravnih akata u Republici Hrvatskoj, a ministar je podsjetio i na činjenicu kako većina zemalja u EU, ali i nekih drugih, uporabu svog službenog jezika određuje zakonom ili propisima. Također je ponovio da cilj Zakona nije sankcionirati, već educirati i istaknuti dragocjenu vrijednost jezika kao instrumenta kojim se izražava identitet, povijest i kultura naroda. Iskazao je zahvalu svima koji su sudjelovali u javnom savjetovanju u kolovozu na koje su pristigla 323 komentara. Svi su prihvaćeni ili djelomično prihvaćeni i doprinijeli su unaprjeđenju i jasnoći propisa koji je Vlada prije nekoliko dana uputila u prvo čitanje u Hrvatskom saboru. Ministar Fuchs zahvalio je Matici hrvatskoj na ovoj, kako je kazao, povijesnoj inicijativi što se tiče hrvatskog jezika te je dodao kako MZO, Ministarstvo kulture i medija i Matica hrvatska imaju kvalitetnu i plodnu suradnju u nizu projekata.

Rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić iskazao je zadovoljstvo sudjelovanjem na skupštini te između ostalog naglasio da je najstarije i najveće sveučilište bitan i ključan partner Matici hrvatskoj jer su većina Matičinih članova alumni Sveučilišta. Upravo je Sveučilište u Zagrebu bilo partner Matici hrvatskoj u kreiranju inačice Zakona o hrvatskom jeziku, a veliku podršku tim Matičinim aktivnostima pružio je i Rektorski zbor. Naglasio je ako u društvu treba nešto mijenjati ili uputiti na nužne promjene, to treba činiti akademska zajednica, otvoreno i neovisno, jer se jedino tako štiti i unaprjeđuje društvo u cjelini. Zato i postoje javni sustavi, poput akademskih institucija, zaključio je rektor Lakušić. 

Predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran u svom se govoru osvrnuo na dosadašnji dio mandata na čelu najstarije hrvatske kulturne ustanove istaknuvši najvažnije projekte i aktivnosti pokrenute u protekle dvije godine. Zahvalio je na potpori HAZU i Rektorskom zboru, kao i onoj ključnoj, predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića. „Zahvalnost dugujemo i ministru Radovanu Fuchsu i ministrici Nini Obuljen Koržinek koji su i osobno stali iza ovoga Zakona te ga sa svojim službama razradili i pripremili za javnu raspravu, a potom i za saborsku proceduru, tako da su sačuvali suštinu Matičina prijedloga“, rekao je Miro Gavran. „Jedinu primjedbu koju kao predsjednik Matice hrvatske, kao i većina matičara i nadalje imam je da bi za provedbu Zakona bilo dobro da je sjedište Vijeća za hrvatski jezik ili u Matici hrvatskoj, ili u HAZU ili u Leksikografskom zavodu „Miroslav Krleža“, kako bi se izbjegli neželjeni prijepori koje postoje u jezikoslovnoj zajednici, naglasio je predsjednik Matice hrvatske. U pregledu aktivnosti u prošloj godini istaknuo je da se broj događanja u Središnjici povećao za tri stotine posto u odnosu na prethodnu, a za četiri stotine posto uvećala se nazočnost u medijima.

Uz redovna izvješća gospodarskog tajnika Ivice Nuića o radu MH za 2022. i planu rada MH za 2024, prihvaćeno je Izvješće Nadzornoga odbora i Časnoga suda, Financijsko izvješće MH za 2022. i prijedlog Financijskog plana MH za 2024. Gospodarski tajnik Ivica Nuić osvrnuo se na poslovanje u protekloj godini uz bolji unutarnji ustroj, urednije financijsko poslovanje, pokrenut proces digitalne transformacije, kao i na planove za obnovu krova Palače MH u idućoj godini.

U umjetničkom dijelu programa nastupile su umjetnica Zrinka Posavec uz pratnju Ambrozija Puškarića na gitari te kantautorica i glumica Elis Lovrić, a dodijeljena su i odličja i nagrade.

Najviše odličje Matice hrvatske Janko Drašković dodijeljeno je Josipu Muselimoviću, Nives Opačić i Stjepanu Sučiću.

Nagrada Zaslužnik Matice hrvatske za očuvanje hrvatskoga identiteta dodijeljena članovima Radne skupine za izradu Zakona o hrvatskom jeziku: Stjepanu Damjanoviću, Mariju Grčeviću (voditelj Radne skupine), Augustu Kovačecu, Mislavu Ježiću i Tomislavu Stojanovu.

Na Glavnoj skupštini Matice hrvatske dodijeljeno je sedamnaest zlatnih i dvanaest srebrnih povelja te Nagrada Matice hrvatske Ivan Kukuljević Sakcinski za najbolje djelo objavljeno u ograncima. Ove je godine Kukuljević pripao Ogranku Matice hrvatske u Petrinji za knjigu Darije Alujević Mila Wod – Prva hrvatska kiparica.

Dobitnici zlatnih i srebrnih povelja Matice hrvatske

Zlatne povelje dodijeljene su: za strip zbirku Radovana Devlića Huljice – A život posta lijep (OMH u Bizovcu), za časopis Kotorski zbornik: Časopis za promociju kulturne, povijesne i prirodne baštine Boke kotorske (OMH u Boki kotorskoj). Tri zlatne povelje primio je Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu za knjige: Stoljeće bolnice u Čakovcu 1922. – 2022. (Mirna Ladašić Turk i Zoran Turk), Rječnik govora Kotoribe, Jučer je bilo sutra (Ana Jauk i Đuro Blažeka), Odabrane pjesme (Zvonko Kovač); OMH u Čitluku dodijeljena je zlatna povelja za knjigu Jure (Ivanova) Rupčića HARDOMILJE – prošlost, ljudi i običaji; OMH u Dubrovniku za knjigu Slavice Stojan Na početku bijaše hrid: Ilustrirana povijest Dubrovnika; OMH u Gospiću za knjigu Ane Lemić Sela i stanovi na Velebitu: Svjedočanstva života od nastanka do nestanka  (II. dopunjeno izdanje); OMH u Grudama i OMH u Širokom Brijegu za zbornik Čuvar, zaštitnik i anđeo knjige; OMH u Jastrebarskom za knjigu Nine Škrabea i Zvonimira Kufrina Jaskanski kraj u slici i riječi; OMH u Kutini za časopis Moslavačko zrcalo – 50 godina Ogranka Matice hrvatske u Kutini Godište 6, br. 1-2. 2022.; OMH u Osijeku za časopis Književna revija God. 62.,Br. 3-4, 2022.; OMH u Petrinji za knjigu Domagoja Vukovića Ponovno nastajanje grada; OMH u Sisku za knjigu Waltera Friedricha Otta Muze i božanski izvor pjevanja i kazivanja (prev. Kristijan Gradečak); OMH u Slatini za zbornik radova Mirko Jirsak i Slatina; OMH u Svetoj Nedelji za knjigu Gabriela Uspera Madrigali concertati; OMH u Zaprešiću za knjigu Stanka Špoljarića Drago Jančić (monografija).

Srebrne povelje dodijeljene su: OMH u Bjelovaru za knjigu Željka Karaule Bjelovar i Hrvatska u srcu. Željko Sabol pjesnik, likovni kritičar, proljećar, leksikograf; OMH u Čitluku za knjigu Tihomira Prusine i Jure Belje Vinogradarstvo i vinarstvo Brotnja; OMH u Grudama za godišnjak Matica hrvatska Grude Susreti Br. 16, 2022.; OMH u Karlovcu za knjigu Rudolfa Strohala Hrvatskih narodnih pripovijedaka knjiga II.: Narodne pripovijetke iz grada Karlovca, sela Lokava, Delnica i trgovišta Vrbovskoga (pretisak); OMH u Kloštar Ivaniću za zbornik radova Pogled u prošlost - 920 godina povijesti Otoka Ivanicha; OMH u Mostaru za knjigu Zdravke Mile Marijanović Zlatne riječi; OMH u Ogulinu za knjigu Milana Hanžeka Zulejka Historijska tragedija u tri čina (četiri slike); OMH u Samoboru za knjigu Gordana Črpića i Branimira Dorotića Dobro jutro, dobri ljudi! (II. prošireno izdanje); OMH u Slavonskom Kobašu za knjigu Antonije Wurzberg Zvat će se Aron; OMH u Tomislavgradu za knjigu Mije Tokića Breme te tvoje nosi; OMH u Virovitici za knjigu Natalije Bajer Svakodnevno Zbirka kratkih priča; OMH u Zadru za knjigu Teodore Vigato i Ivice Vigato Silbenske kulturološke teme I.