Novosti

Srijeda, 6. studenoga 2024.

Matica hrvatska na Interliberu

Zagrebački Velesajam, (5. paviljon, štand 5b), 12-17. studenoga 2024.

Matica hrvatska i ove godine sudjeluje na Međunarodnom sajmu knjige Interliber. U 5. paviljonu (štand 5b) posjetitelje će dočekati najbolji izbor Matičinih knjiga među kojima izdvajamo roman Demokrati (Janko Jesenský), prev. Filip Badanjak, zatim četvrtu knjigu Marulićevih izabranih djela u biblioteci Stoljeća hrvatske književnosti pod naslovom Latinska humanistička proza, pjesme i pisma priredio Bratislav Lučin te knjigu Milana Bošnjaka Suvremena hrvatska književnost nastala izvan Hrvatske - članci i ogledi.

U utorak, 12. studenoga u 18 sati (5. paviljon, galerija) bit će predstavljen 800. broj Vijenca, književnog lista za umjetnost, kulturu i znanost. O Vijencu će govoriti: predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran, glavni urednik Vijenca Goran Galić, zatim urednici rubrika Matija Štahan (Književnost), Leon Žganec-Brajša (Kazalište), izvršna urednica Ida Hitrec i suradnica Anamarija Mrkonjić.

 

U četvrtak, 14. studenoga od 18 sati na štandu Matice hrvatske planirano je druženje s Matičinim autorima, urednicima i prevoditeljima. Sudjelovat će: Stjepan Damjanović, Miro Gavran, Nives Opačić, Ranko Matasović, Tatjana Pišković, Ida Raffaelli, Ratko Cvetnić i dr.

Među brojnim naslovima koji zaslužuju pažnju za ovogodišnji Interliber izdvajamo nekoliko novih.

Janko Jesenský: Demokrati, preveo Filip Badanjak


Roman Demokrati središnje je djelo glasovitoga slovačkog književnika Janka Jesenskog. Jesenský je romanom ostavio važan dokument o Čehoslovačkoj iz tridesetih godina dvadesetog stoljeća. Iskustvo koje je autor stekao kao političar potaknulo ga je da rasvijetli negativne strane čehoslovačkoga parlamentarizma u razdoblju između dvaju svjetskih ratova. U romanu je satirički prikazao birokratiziranost političkoga sustava i prožetost korupcijom te dao dojmljiv portret društvenih i kulturnih prilika, koje se nisu bitno promijenile od vremena Austro-Ugarske.

Roman je podijeljen u dva dijela. Prvi dio Demokrata u Matici slovačkoj objavljen je 1934, a drugi kod istog nakladnika 1938. Jesenský u romanu vješto isprepleće dva plana priče: ljubavnu priču između protagonista dr. Landíka i mlade kuharice Aničke čiju punu realizaciju sprječavaju razlike u njihovu socijalnom položaju, te karijerni uspon Landíka na društvenoj ljestvici, koji se u Bratislavi nastoji domoći zastupničkoga mjesta te s vremenom stječe deziluzionirani uvid u društvene odnose kao i samodostatan, korumpiran i nedjelotvoran politički sustav onodobne Čehoslovačke.

Roman ima obilježja kritičkoga realizma, no tmurne tonove nadjačavaju humor, satira i ironija. Budući da se radnja većim dijelom odvija u gradu, satirička oštrica Jesenskoga usmjerena prema svim njegovim stanovnicima, od uglednika do prostog puka.

Djelo ima i autobiografskih crta, među kojima je jedna od najuočljivijih portret oca glavnog junaka koji je kao i otac Jesenskog bio kandidat narodnjačke stranke na izborima te je ulagao vlastiti novac u kampanju, a nakon neuspjeha obećani povrat ulaganja nije vidio te je izgubio imanje, a naposljetku i život. Djelo je možda najbolje opisao sam autor: „U Demokratima sam htio opisati ljudske sitničavosti i mane koje se pojavljuju i kod najuzvišenijeg, najboljeg i najvelikodušnijeg čovjeka upravo onako kao i kod malog, sitnog, uskogrudnog građanina. Te sitničavosti i mane čine čovjeka i cijeli život zanimljivim, jer se u njima svatko prepoznaje i vidi svoju ljudsku stranu kao na dlanu… Neka nitko ne traži u mojim likovima poznate, žive osobe. Svaki moj lik sam ja sam i u meni žive svi ti sitničavi ljudi s manama i nedostacima.“

Marko Marulić: Latinska humanistička proza, pjesme i pisma, priredio Bratislav Lučin

Četvrta knjiga Marulićevih izabranih djela u biblioteci Stoljeća hrvatske književnosti pod naslovom Latinska humanistička proza, pjesme i pisma sadrži sljedeća Marulićeva cjelovita djela: Djela kraljeva Dalmacije i Hrvatske, Poslanica Hadrijanu VI, vrhovnom svećeniku, Dijalog o Herkulu te sva sačuvana latinska i talijanska pisma. U ovećem su izboru uvršteni Tumač uz natpise starih i latinske pjesme, dok je od Životopisa Svetog Jeronima prezbitera preuzet samo polemički dodatak naslovljen Protiv onih koji tvrde da je Sveti Jeronim bio Italac te završna Pjesma u hvalu Svetoga Jeronima.

Knjigu je priredio dr. sc. Bratislav Lučin. Tekstovi su tiskani dvojezično (usporedo latinski i hrvatski), s nužnim popratnim aparatom ispod crte u hrvatskome dijelu (identifikacija citata, osnovna objašnjenja). Na kraju knjige je Tekstološka napomena, Tumač imena i izraza te Rječnik.

Knjiga ne donosi puke pretiske iz već objavljenih Sabranih djela Marka Marulića, nego je priređivač ili redigirao postojeće latinsko/talijansko izdanje ili je latinski/talijanski tekst priredio nanovo, unoseći zbog toga i izmjene (mahom sitnije, ali dosta brojne) u postojeće prijevode. Za ovo izdanje nanovo je preveo latinsko pismo Jurju Šižgoriću te tri talijanska pisma Jerolimu Cipciju. Posebno treba istaknuti Tumač uz natpise starih, čiji je latinski tekst priređen prema Marulićevu autografu, koji se čuva u Bodleiani, knjižnici Sveučilišta u Oxfordu.

Presjek Marulićeva latinskog opusa (uključujući i talijanska pisma) u III. i IV. knjizi načinjen je sa željom da se splitski humanist predstavi u što obuhvatnijoj žanrovskoj, tematskoj i stilskoj raznolikosti, ali i da se današnjem čitatelju omogući što bolja komunikacija s piscem i njegovim djelom. Svojim pojavljivanjem upravo u godini u kojoj se obilježava 500. obljetnica Marulićeve smrti oba će sveska prikladno zaokružiti Marulićevo predstavljanje u uglednoj Matičinoj ediciji. Kulturnoj javnosti oni nude reprezentativan, na novom čitanju utemeljen uvid u neiscrpnu baštinu pisca kojeg nazivamo “ocem hrvatske književnosti”, ali ujedno i autora koji je upravo zbog svojega latinskog opusa u XVI. i XVII. st. bio, a u naše vrijeme ponovno postao, zapaženom pojavom europskoga humanizma.

Milan Bošnjak: Suvremena hrvatska književnost nastala izvan Hrvatske. Članci i ogledi

Recentna hrvatska književnost, a posebice djela koja su nastala i nastaju izvan granica Republike Hrvatske, malo je poznata znanstvenicima koji se bave književnošću općenito, a posebice onima koji se bave hrvatskom književnošću. Stoga su ovoj knjizi prikupljena autorova višegodišnja promišljanja kao i prikazi djela suvremene hrvatske književnosti nastale u posljednjih tridesetak godina u hrvatskim manjinskim zajednicama i iseljeništvu.

U korpus hrvatske književnosti Milan Bošnjak uključuje i književna djela napisana na engleskom, njemačkom i španjolskom jeziku koja su napisali autori hrvatskog podrijetla, a koja, osim podrijetla autora, u hrvatsku književnost ugrađuju teme i motive koji se odnose na Hrvatsku i hrvatski narod. Nepristrane i na konkretnim činjenicama utemeljene analize u ovoj knjizi omogućuju čitateljima upoznavanje s velikim brojem novih autora i njihovih djela, s estetskom vrijednošću tih djela i njihovim više ili manje uspjelim uključivanjima u suvremene trendove književnih sredina u kojima žive i modernoga svijeta općenito.

Na jednom nam se mjestu daje uvid u različita književnoznanstvena pitanja, ali vrlo jasnim načinom koji će razumjeti i čitatelji koji su manje upućeni u teme o kojima autor piše. S obzirom da su prijevodi hrvatskih autora koji pišu na stranim jezicima dosta oskudni, a da ih autor obrađuje i navodi, takva djela, u pravilu, postaju veliko otkriće i prevoditeljima kao i svim ljubiteljima beletristike, posebice suvremenih djela, a nerijetko su otkriće i književnim kritičarima.

Katalog izdanja Matice hrvatske možete pogledati OVDJE.

Pregled

datum