Devetero studenata Fakulteta hrvatskih studija stjecalo iskustvo u Uredu komunikacija i medija MH

Suradnja između Matice hrvatske i Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu pretvorila je najstariju hrvatsku kulturnu ustanovu u dinamičan prostor studentskog učenja. Na temelju sporazuma o suradnji potpisana 2022. godine i ugovora o održavanju prakse studenti komunikologije i sociologije nastoje svoja teorijska znanja pretočiti u praktičan rad u stvarnom radnom okruženju.

Dvije generacije studenata diplomskog studija sociologije pod mentorstvom Ivana Perkova drugi su put za svoju praksu izabrale Maticu hrvatsku te su imale priliku iz prve ruke osjetiti njezino organizacijsko i izdavačko djelovanje, a ove se akademske godine uključio i diplomski studij Komunikologije u okviru kolegija Studentska praksa nositeljice Vanese Varga.

Praksa u Uredu komunikacija i medija MH pod mentorstvom Jelene Gazivoda započela je 2. ožujka studentima diplomskog studija Komunikologije: Jura Obadić, Josip Pleš i Lucija Jurić, a nakon njih od svibnja do srpnja u Matici hrvatskoj su boravili studenti diplomskog studija Sociologije i Kroatologije: Marta Šarić, Karla Matešić, Leonarda Vučak, Lea Andreić, Jelena Prochazka i Kristina Bonić.

Cilj je prakse omogućiti studentima stjecanje praktičnog iskustva iz odnosa s javnošću i novinarstva te upoznavanje s izdavačkim, znanstvenim i organizacijskim djelovanjem Matice hrvatske. Tijekom prakse studenti su sudjelovali u Matičinim svakodnevnim aktivnostima.

Mnogi studenti ovo iskustvo smatraju presudnim za profesionalni razvoj. Student Jura Obadić ističe kako mu je upravo praksa u Matici pružila vrijedno iskustvo koje mu je pomoglo u dobivanju posla u lokalnom mediju u rodnom mjestu. Slično iskustvo dijeli i studentica Lucija Jurić kojoj je rad u medijskom okruženju pomogao jasnije sagledati buduće ciljeve i razvoj karijere u struci. S kolegama se slaže i Josip Pleš koji kaže da je atmosfera bila opuštena, sve je teklo laganim tempom, a opet je puno naučio unutar svoje struke u kratkom razdoblju. 

Studenti nisu bili samo promatrači, nego su aktivnim sudjelovanjem na događanjima, u pisanju članaka, najava, sinopsisa i u drugim zadacima stekli razne vještine korisne za profesionalni i osobni razvoj. Poseban naglasak stavljen je na raznolikost zadataka. Studentice poput Karle Matešić, Lee Andreić, Leonarde Vučak i Jelene Prochazka sudjelovale su u organizaciji 5. festivala knjige u Matici hrvatskoj, izradi sadržaja za društvene mreže, izradi sinopsisa za radijsku emisiju, a neke su imale priliku i nastupiti uživo u emisiji Radio knjižara na Radio Mariji.

Jelena Prochazka napominje: „Tijekom studija nismo imali mnogo prilika za praktičan rad, ovo iskustvo bilo mi je posebno značajno jer sam stečeno teorijsko znanje mogla povezati s radom u stvarnom okruženju. Sudjelovanje u organizacijskim i popratnim aktivnostima dodatno je obogatilo moje razumijevanje kulturnih institucija te me potaknulo na daljnji profesionalni razvoj.“ Marta Šarić dodaje: „Obavljanje prakse u Matici hrvatskoj bilo mi je vrijedno iskustvo. Naučila sam više o poslu koji kao sociolog mogu obavljati u području komunikacija i medija.“ S njom se slaže i Lea Andreić: „Studentska praksa svakako je doprinijela mome iskustvu i kvaliteti studiranja, ali me i zainteresirala i približila mi rad Matice hrvatske te njezin utjecaj na hrvatsku kulturu.“ „Odrađivala sam svoju praksu i nisam znala što očekivati jer se nikad prije nisam susrela sa sličnim poslovima, no ubrzo sam shvatila tempo i bilo mi je odlično. Posao je zanimljiv, sudjelovala sam čak i u radijskoj emisiji i stekla razna iskustva koja će mi u budućnosti sigurno značiti“, rekla je Karla Matešić.

Široka lepeza aktivnosti studentima je omogućila dublje razumijevanje Matičine djelatnosti, ali i stjecanje praktičnih vještina potrebnih za rad u odnosima s javnošću i novinarstvu. Središnja figura u ovom procesu učenja bila je mentorica Jelena Gazivoda, voditeljica Ureda komunikacija i medija, koju svi studenti ističu kao iznimnu podršku. Njezina pristupačnost i susretljivost stvorile su ugodnu i poticajnu atmosferu u kojoj su se studenti osjećali slobodnima istraživati i pitati. Kristina Bonić napominje kako je motiviranost Matičinih zaposlenika i uprave bila nadahnjujuća, izazvavši u njoj duboko poštovanje prema radu ove institucije.

Na koncu, iskustva studenata poput Leonarde Vučak potvrđuju da je praksa nadmašila sva očekivanja: „Znala sam da će biti korisna, ali nisam slutila koliko će me obogatiti, i stručno i osobno. Osim toga, praksa mi je otvorila nove prilike i omogućila nova poznanstva s ljudima čiju razinu znanja težim postići.“

Iako su se svi složili da im je ovo iskustvo bilo neprocjenjivo, jedina zamjerka koja se mogla čuti od polaznika bila je ona o trajanju prakse. Dok praksa studenata komunikologije traje 80 sati, za studente sociologije predviđeno je 30 sati. Studenti su, naime, poželjeli da ovo obogaćujuće putovanje kroz hrvatsku kulturu i medije traje barem malo dulje.

Kristina Bonić,

studentica diplomskog studija sociologije i kroatologije