Umjetnička interpretacija krunidbe kralja Tomislava – u povodu obilježavanja 1100. obljetnice

Uz mnogobrojne aktivnosti diljem cijele Hrvatske, a u povodu obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva, priređena je jedna zanimljiva izložba koja je bila otvorena u Etnografskom muzeju u Zagrebu 12. veljače i bila je izložena do 23. ožujka 2025. godine. Naslov izložbe bio je: »Duvno polje – kraljevsko prijestolje: Suvremena interpretacija predaje o krunidbi kralja Tomislava«. Pokrovitelj je Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, a organizator Udruga za očuvanje i promicanje tradicijske kulture u Bosni i Hercegovini »Stećak« i Etnografski muzej u Zagrebu. Izložbu prati prigodna dvojezična hrvatsko-engleska monografija s naslovom Suvremena interpretacija predaje o krunidbi kralja Tomislava na Duvanjskom polju – A Modern Interpretation of the Historical Tradition of King Tomislav’s Coronation („Stećak“, Tomislavgrad, 2025).

Svečanom otvorenju prisustvovali su uglednici iz političkog, kulturnog, akademskog i vjerskog života Hrvatske i Bosne i Hercegovine: ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Gordan Grlić Radman, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH, Dragan Čović, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Zvonko Milas, zagrebački nadbiskup, mons. Dražen Kutleša, varaždinski biskup, mons. Bože Radoš, načelnik Općine Tomislavgrad, Ivan Buntić, predsjednik Vlade Hercegbosanske županije, Ivan Vukadin te drugi predstavnici državnih i javnih institucija.

Idejni je začetnik i autor izložbe i monografije Zvonko Martić, svećenik karmelićanin (OCD). Autori su tekstova: Zvonko Martić, Anđelko Mihanović, Jasmina Pacek i Željko Marciuš, autori likovnog postava: Tomislav Buntak i Jasmin Fazlagić, umjetničke fotografije: Jasmina Pacek i Jasmim Fazlagić, kustosica izložbe: Katarina Bušić, grafičko oblikovanje: Denis Stankov, video-isječak iz filma Kralj Tomislav Dražena Klarića (scenarij i režija). Projekt je realiziran uz financijsku potporu Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Hercegbosanske županije i općine Tomislavgrad.

Izložba prikazuje rekonstruirane kraljevske insignije i odjeću, umjetničke slike, uključujući i one suvremenih slikara, nadahnute krajolikom Duvanjskog polja te umjetničke fotografije povijesnog uprizorenja krunidbe kralja Tomislava. Umjetničke slike suvremenih autora nastale su u suradnji s Akademijom likovnih umjetnosti u Zagrebu i Akademijom likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu u razdoblju od tri godine. Radi se o umjetničkim djelima ovih autora: Gordane Bakić, Tomislava Buntka, Svetislava Cvetkovića, Sebastijana Dračića, Fedora Fishera, Danka Frišćića, Koraljke Kovač, Tina Samaržije, Matka Vekića i Josipa Zankija. Osvrt na te slike dao je Željko Marciuš, muzejski savjetnik Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu, u tekstu pod naslovom »Krajolik kao prostor sudbine – 1100 godina«.

Središnji dio izložbe jesu idejna rješenja rekonstruirane srebrne krune, žezla i prijestolja, koje je osmislio akademski kipar Ilija Skočibušić iz Tomislavgrada, dok su izradu ovih artefakata realizirali Vladimir Šulevski, Zlatarna »Dodić« i Ljevaonica umjetnina »Jurkić«. Za kostimografski dio izložbe zadužena je Jasmina Pacek; ona je i autorica teksta u monografiji. Kostimografija se temelji na povijesnim izvorima vezanim uz kralja Tomislava, starohrvatsku umjetnost pletera i srednjovjekovno odijevanje. Izložba nudi vizualne i edukativne sadržaje čime se oživljavaju događaji vezani uz kralja Tomislava.

U tekstu monografije Suvremena interpretacija predaje o krunidbi kralja Tomislava na Duvanjskom polju – A Modern Interpretation of the Historical Tradition of King Tomislav’s Coronation Zvonko Martić ističe da poticaj za znanstveni i istraživački rad na projektu dolazi od Matice hrvatske i Družbe »Braće Hrvatskog Zmaja« koji su predložili Saboru Republike Hrvatske da godinu 2025. proglasi Godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva. Postoji nekoliko razloga za obilježavanje ove obljetnice. Povijesni je važnost u osvještavanju nacionalnog identiteta i važnosti proučavanja hrvatske povijesti u tom kontekstu. Takva vrsta obilježavanja važnih povijesnih obljetnica doprinose stvaranju jedinstva nacije i ujedno ukazuju na bogato kulturno nasljeđe hrvatskog naroda. To svakako utječe i na međunarodnu percepciju o Hrvatima i Hrvatskoj.

U tekstu »Kralj Tomislav i Duvanjsko polje« Martić ukazuje na značenje Duvna (Delminium, Dlmno, Županjac, Tomislavgrad) kao mitskog mjesta u hrvatskoj povijesti. Tome je doprinijela proslava 1000. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva i krunjenja Tomislava za prvog hrvatskog kralja na Duvanjskom polju (1925.). Je li ta predaja utemeljena na povijesnim izvorima? Martić navodi povijesne izvore iz Tomislavova doba i iz kasnijih razdoblja. Nijedan od tih izvora ne spominje samu krunidbu ni mjesto krunidbe. Ivan Kukuljević Sakcinski (1879., 1881.) prvi navodi Duvanjsko polje kao mjesto krunjenja Tomislava. Kasnije su se povjesničari pozabavili tim pitanjem, ali do danas ono nije razriješeno zbog oskudice pouzdanih podataka. Ali zato postoji mnoštvo književnih i drugih umjetničkih ostvarenja koja Tomislava nastoje staviti u trajno sjećanje kao vladara važnog za duhovnu i nacionalnu samobitnost. Društveno-politički kontekst nastanka predaje o krunidbi kralja Tomislava povezan je s proslavom 1000. obljetnice Ugarske (1896.) što je potaklo i Hrvate da obilježe 1000 godina od osnutka Hrvatskog Kraljevstva (1925.). U samoj ideji i pripremi prednjačili su Duvnjaci i Družba »Braće Hrvatskog Zmaja«. Duvanjski franjevci fra Mijo Čuić i fra Šime Ančić, najzaslužniji su za ostvarenje te ideje. Nije duvanjskim franjevcima bilo teško prihvatiti Kukuljevićevu ideju o krunjenju Tomislava na Duvanjskom polju te se tako počela širiti predaja o tome. Govori se o više lokacija kao potencijalnom mjestu krunjenja Tomislava (Jabuka livada, selo Kongora, Lipa, Borčani, uzvisina Lib, Mandina Gradina, Crvenice, Mesihovina i dr.). Za mnoge današnje Duvnjake mjesto krunjenja kralja Tomislava nije nikakva predaja, nego se smatra povijesnom činjenicom bez obzira na to što povijesna znanost to dosad nije potvrdila.

Predaja je jača od povijesne znanosti. Povijesna uprizorenja davnih događaja imaju vrlo važnu ulogu. Ona su u svjetskim razmjerima postala subjekt znanstvenih istraživanja i njihova povijest traje nešto oko pola stoljeća. O njihovoj ulozi piše Anđelko Mihanović, konzervator pri Konzervatorskom odjelu u Splitu i suradnik na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Splitu, u tekstu »Povijest umjetnosti povijesnih uprizorenja – povodom tisuću stote obljetnice Tomislavove krunidbe – The Art History of Historical Reenactments – On the Occasion of the 1100th Annjiversary of King Tomislav’s Coronation«. Iznosi razvitak povijesnih uprizorenja u svijetu i kod nas te govori o teorijama uprizorenja. Kada se radi o Krunidbi kralja Tomislava, onda je važno rekonstruirati povijesne artefakte kraljevskih insignija, prije svega kraljevske krune, žezla, kraljevskog prijestolja, kraljevske odjeće i obuće. Kako izvorni artefakti iz Tomislavova doba nisu sačuvani, trebalo je kreativnom rekonstrukcijom osmisliti njihov izgled. Pritom su se autori rekonstrukcije artefakata oslanjali na arhitektonske elemente i motive iz starohrvatske povijesti: ulomak zabata oltarne pregrade iz Rižinica na kojemu se spominje ime kneza Trpimira, greda oltarne ograde iz crkve sv. Petra u Muću na kojoj se nalazi ime kneza Branimira, zabat ciborija crkve sv. Marte u Bijaćima (između Splita i Trogira) i pleterni ornament iz zadarske katedrale. Rekonstrukcija krune djelo je akademskog kipara Ilije Skočibušića. Ona se razlikuje od Tomislavovih kruna iz povijesti likovnih umjetnosti u Hrvatskoj (slike Otona Ivekovića, spomenici Tomislavu u Ogulinu i Zagrebu). Na kruni se nalaze tri križa. Prednji križ na kruni replika je tzv. Duvanjskog križa nađenog u nekripoli u Koritima u blizini Buškog jezera u općini Tomislavgrad. Skočibušić je i autor kraljevskog žezla, pojasa i kopče za kraljevski plašt.

Jasmina Pacek je zaslužna za rekonstrukciju kraljevske odjeće, o čemu opširno piše u tekstu »Povijesna interpretacija i dizajn kostima kralja Tomislava povodom 1100. obljetnice krunidbe – Historical Interpretation and Design of King Tomislav’s Attire for the 1100th Anniversary of His Coronation«. Donosi kostimografsku analizu dosadašnjih prikaza kralja Tomislava u likovnoj umjetnosti (slikarstvo, grafika, ilustracije, medalje, reljefi, spomenici – 19. i 20. stoljeće: Ferdo Quiquerez, Celestin Medović, Oton Iveković, Frano Cota, Ivo Kerdić, Ljubo Babić, Rudolf Švagel-Lešić, Josip Horvat Međimurac, Kristijan Kreković, Andrija Maurović, Ivan Kujundžić, Robert Frangeš Mihanović, Emerik Imbro Sunko, Ćiril Iveković, Oto Munder, Vitburg Meck, Petar Barišić, Vinko Bagarić) i u književnosti (Velimir Deželić). Da bi se odjeća što vjernije rekonstruirala Pacek smatra da je jedina moguća povijesno autentična referenca starohrvatska umjetnost. Ali se referira i na odijevanje na širem zemljopisnom prostoru u srednjem vijeku, tj. u Bizanu i otonskoj kulturi. Najvažniji odjevni predmeti za rekonstrukciju bili su gornja i donja tunika (dalmatika i alba), kraljevski plašt i kraljevske čizme. Detaljno su opisane sve pojedinosti odjeće i njihova izradba.

Izložba i monografija koja je prati važan su doprinos rekonstrukciji događaja krunidbe kralja Tomislava. Nastojalo se ostati u što je moguće više znanstvenim okvirima sa što manje umjetničke proizvoljnosti.