Doprinos Marije Bride istraživanju hrvatske filozofske baštine

Hrvatska filozofkinja i profesorica na Sveučilištu u Zadru Marija Brida (1912. – 1993.) veliki je dio svoga filozofskog opusa posvetila hrvatskoj filozofiji. Tijekom svoje dugogodišnje filozofske karijere Brida je pisala o sljedećim hrvatskim filozofima: Benediktu Benkoviću (oko 1460. – 1522.), Federiku Grisogonu (1472. – 1538.), Frani Petriću (1529. – 1597.), Jurju Dubrovčaninu (druga polovica 16. stoljeća – 1622.), Albertu Bazali (1877. – 1947.), Pavlu Vuk-Pavloviću (1894. – 1976.) i Vladimiru Filipoviću (1906. – 1984.). Također je objavila tekstove i knjigu o hrvatskom književniku Janku Poliću Kamovu (1886. – 1910.).

Godine 1967. objavljena je njezina knjiga Benedikt Benković, a nakon godinu dana i istoimeni članak u časopisu »Praxis«. U knjizi, u čijem je središtu hrvatski renesansni filozof i teolog Benedikt Benković, Brida je istaknula kako je potrebno istraživati i manje poznate hrvatske filozofe, što je i sama činila tijekom svoje bogate filozofske karijere.

Od 1971. godine Marija Brida bila je suradnica na projektu Hrvatska filozofska baština Instituta za filozofiju, što je intenziviralo njezina istraživanja iz područja hrvatske filozofije. Na Institutu za filozofiju radila je još na sljedećim temama: Životno filozofsko djelo Pavla Vuk-Pavlovića i Nicolaus Cusanus – izvori novovjekovne dijalektike (1974.) te Filozofija Pavla Vuk-Pavlovića i Janka Polića Kamova (1984. – 1985.).

Od izlaska prvog broja institutskog časopisa »Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine« 1975. godine, u kojem je bila članica Redakcijskog savjeta, Brida je počela redovito objavljivati članke iz hrvatske filozofije, posebice o renesansnom filozofu Jurju Dubrovčaninu o kojem je objavila pet članaka. U fokusu Bridina istraživanja bilo je njegovo djelo Peripateticae disputationes (Peripatetičke rasprave) koje je objavljeno 1613. godine. Nadalje, Brida je objavila dva teksta o hrvatskom renesansnom filozofu, liječniku i astrologu Federiku Grisogonu. Godine 1973. u »Praxisu« je objavila članak »Federik Grisogono o problemu ljudskog stvaralaštva i sreće«, a nakon godinu dana objavljen je i Zbornik radova o Federiku Grisogonu zadarskom učenjaku (1472 – 1538), za koji je Brida napisala tekst naslovljen »Federik Grisogono o problemu ljudskog savršenstva i sreće«.

O Frani Petriću, najpoznatijem hrvatskom renesansnom filozofu, Brida je objavila dva članka u »Prilozima za istraživanje hrvatske filozofske baštine«: »Osobitost Petrićeva tumačenja svjetla« 1979. i »Petrićevo tumačenje duše svijeta« 1984. godine. Članak o Petrićevu tumačenju svjetla na njemačkom jeziku, »Eigenarten der Lichtauslegung bei Frane Petrić«, objavljen je u časopisu Instituta za filozofiju »Studia philosophiae Croaticae« 1993. godine.

U tekstovima o hrvatskim renesansnim filozofima Brida je obradila teme koje su specifične za to razdoblje: sreća, svjetlo, peripatetička filozofija i filozofija prirode.

Marija Brida objavila je članke i o hrvatskim filozofima dvadesetog stoljeća: Albertu Bazali, Pavlu Vuk-Pavloviću i Vladimiru Filipoviću. Godine 1970. u »Kolu« je objavila članak »Spoznajni problemi u filosofiji Pavla Vuk-Pavlovića«. Proširen i dopunjen članak »Spoznajni problemi u filosofiji Pavla Vuk-Pavlovića« objavljen je 1987. godine u »Prilozima za istraživanje hrvatske filozofske baštine«. U zborniku Hrvatska filozofija u prošlosti i sadašnjosti: zbornik iz 1968. godine iz 1992. godine objavljen je istoimeni članak. Napisala je i »Predgovor« uz Vuk-Pavlovićevo djelo Misli i bilješke koji je objavljen u »Prilozima za istraživanje hrvatske filozofske baštine«. O filozofiji svog mentora Vuk-Pavlovića objavila je još tri članka: »Etički problemi u filosofiji Pavla Vuk-Pavlovića«, objavljen u »Prilozima za istraživanje hrvatske filozofske baštine« 1985., »Predmetnost u Vuk-Pavlovićevoj filosofiji«, objavljen u »Prilozima za istraživanje hrvatske filozofske baštine« 1989. i »Le probleme gnoseologique dans la philosophie de Pavao Vuk-Pavlović« objavljen u časopisu »Synthesis philosophica« 1993. godine. U izdanju Instituta za filozofiju Marija Brida objavila je 1974. godinu knjigu Pavao Vuk-Pavlović: čovjek i djelo.

Nadalje, Brida je 1988. godine u »Prilozima za istraživanje hrvatske filozofske baštine« objavila članak »Naša filosofijska terminologija na prijelomu stoljeća i Bazalin udio« i 1985. godine članak »Ozbiljavanje smisla filozofije u ponašanju Vladimira Filipovića« koji je objavljen godinu dana nakon njegove smrti.

Sredinom osamdesetih godina dvadesetog stoljeća Brida je počela pisati o misaonosti hrvatskog književnika Janka Polića Kamova. O njemu je objavila tri članka. Godine 1985. objavila je u »Filozofskim istraživanjima« članak »Motiv otuđenja i razotuđenja u pjesmi J. Polić Kamova ‘Dan mrtvih’«. Godine 1987. u istom je časopisu objavila članak »Edip ili Kam«, a 1989. u »Republici« je objavila članak »Jedan pogled na misaonost J. P. Kamova«. Svoj interes prema misaonosti Janka Polića Kamova zaokružila je knjigom knjigu Misaonost Janka Polića Kamova koja je objavljena 1993. godine.

Bridino istraživanje hrvatske filozofije može se podijeliti u dva smjera: istraživanje hrvatskih renesansnih filozofa (Benković, Grisogono, Petrić, Dubrovčanin) i istraživanje hrvatskih filozofa koji su djelovali krajem 19. i tijekom 20. stoljeća (Bazala, Vuk-Pavlović, Filipović). Najviše tekstova objavila je o Jurju Dubrovčaninu i Pavlu Vuk-Pavloviću.

Marija Brida bila je među pionirima istraživanja filozofije Jurja Dubrovčanina, Federika Grisogona, Pavla Vuk-Pavlovića i Vladimira Filipovića. Posebno valja naglasiti njezin doprinos časopisu »Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine« u kojem je od 1975. do 1989. godine objavila dvanaest članaka, jedan »Uvodnik« i jedan prikaz knjige. Svojim iscrpnim tekstovima i otvaranjem novih, neistraženih tema dala je osnovu za daljnja istraživanja hrvatskih filozofa.