Pedeset godina časopisa Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine

Godine 1975. počelo je izdavanje časopisa Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine koji je pokrenuo tadašnji ravnatelj Instituta za filozofiju Vladimir Filipović (1906. – 1984.). On je ujedno bio i prvi glavni urednik časopisa, a članovi Redakcijskog savjeta, uz njega, bili su: Marija Brida, Kruno Krstić, Ljerka Šifler-Premec i Franjo Zenko.

Vladimir Filipović u »Predgovoru« prvog broja o zadaći Priloga napisao je sljedeće:

»Ovaj će polugodišnjak u svojim budućim brojevima donositi uz nove originalne prikaze neistraženih misli naših filozofskih predaka, kojih se rad proteže kroz više od pola milenija, i po koju već štampanu raspravu, kao npr. rektorski govor Franje Markovića. Polugodišnjak imade, dakle, posve povijesnu zadaću te suvremene teme današnje filozofije neće u njega ulaziti. One treba da budu tiskane u časopisu suvremenih filozofskih dijaloga. U ovom povijesnom časopisu, uz isključivo filozofske teme, bit će štampane i granične teme filozofije i prirodnih znanosti, filozofije i književnosti i dr., no samo ukoliko u njima prevladava filozofska misao i njeno značenje za koje drugo područje znanosti ili umjetnosti.«¹⁾

Prilozi su pokrenuti u sklopu međurepubličkog programa Historija filozofije jugoslavenskih naroda, a završni rezultat trebao je biti sastavljanje pregleda razvoja filozofske misli u Hrvatskoj.

Časopis je tijekom pedeset godina imao nekoliko glavnih urednika: Vladimira Filipovića (1975. – 1983.), Franju Zenka (1984.), Ernu Banić-Pajnić (1985. – 1987.), Damira Barbarića (1988. – 1990.), Ljerku Schiffler (1991. – 2012.) i Ivicu Martinovića (2013. – 2020.). Trenutno je glavna urednica časopisa Ivana Skuhala Karasman.

U Institutu za filozofiju u Zagrebu 30. siječnja 2025. godine svečano je obilježena pedeseta godišnjica izdavanja časopisa Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine. Tom prigodom o Prilozima govorili su ravnatelj Instituta za filozofiju Luka Boršić, aktualna urednica časopisa Ivana Skuhala Karasman, urednica časopisa od 1985. do 1987. godine Erna Banić-Pajnić i urednik časopisa od 1988. do 1990. godine Damir Barbarić.

Luka Boršić u svojoj uvodnoj riječi pod naslovom »Značaj Priloga za Institut za filozofiju« istaknuo je da bi bez Priloga za istraživanje hrvatske filozofske baštine hrvatska filozofija bila u mnogočemu siromašnija. Institut za filozofiju, kao glavna institucija posvećena izučavanju hrvatske filozofije, što uključuje prikupljanje, proučavanje i objavljivanje djela te promociju filozofije na hrvatskom jeziku i međunarodnu promociju hrvatske filozofije, posebnu brigu vodi upravo o Prilozima. Od početaka pokretanja časopisa Prilozi glavna je zadaća bila osvijestiti Hrvate o vlastitoj filozofskoj baštini i uključiti hrvatsku filozofiju u europske filozofske dijaloge, što je ovaj časopis tijekom svojega pedesetogodišnjeg izlaženja uspješno ispunjavao.

U prigodnom govoru naslovljenom »Prilozi: pedeset godina istraživanja hrvatske filozofije« Ivana Skuhala Karasman naglasila je kako je osobita uloga Priloga objavljivanje izvornih tekstova hrvatskih filozofa s ciljem upoznavanja čitatelja s još uvijek nepoznatim radovima naših mislilaca. Nadalje, od 2024. godine u Prilozima je uvedena još jedna rubrika, Hrvatski filozofi na engleskom jeziku, u kojoj se objavljuju prijevodi djela hrvatskih filozofa na engleskom jeziku. Time će hrvatski filozofi postati pristupačniji svjetskim filozofima i znanstvenicima te će se tako omogućiti intenzivnije istraživanje hrvatske filozofije u inozemstvu.

Erna Banić-Pajnić u izlaganju »Moj doprinos Prilozima« dala je osoban osvrti na časopis u kojem je od 1976. godine objavila veliki broj članaka i prikaza knjiga. Tekstovi objavljeni u Prilozima bili su rezultat njezina istraživanja hrvatske filozofije, prije svega hrvatskih renesansnih filozofa. Banić-Pajnić osvrnula se i na posljednja četiri broja Priloga u kojima su većinom objavljeni članci iz novije hrvatske filozofije, što smatra hvalevrijednim.

Damir Barbarić održao je izlaganje naslovljeno »Nedoumice oko nacionalne filozofije«. U njemu je istaknuo specifičnost istraživanja hrvatske filozofske baštine. Na tragu razmišljanja velikog filologa Radoslava Katičića, Barbarić je istaknuto da hrvatsku filozofsku baštinu valja razumjeti na razmeđu triju velikih europskih kulturnih krugova: bizantskog, mediteranskog i srednjeeuropskog, što je jedinstveni slučaj u Europi.

Nakon pedeset godina kontinuiranog izlaženja i premošćivanja niza prepreka Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine i dalje ispunjavaju jednako predano kao i na samom početku zadaću koji im je zacrtao njihov pokretač Vladimir Filipović, a to je »(...) donositi uz nove originalne prikaze neistraženih misli naših filozofskih predaka, kojih se rad proteže kroz više od pola milenija i po koju već štampanu raspravu (...)«.²⁾

____________________
1) Vladimir Filipović, »Predgovor. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine. Zadaća ovoga polugodišnjaka.«, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 1 (1975.) 1–2, str. 9.

2) Isto.