Pod jednim zvonom dva jezika

Akademik Josip Bratulić u uvodnom eseju ove antologije ističe kako je pjesnička riječ kao glas zvona: budi i uzbuđuje, potiče na razmišljanje i radost, hrabri u vremenima klonulosti. Podsjeća i na male crkve s obješenim zvončićima koji su navještavali ono što je bilo važno u seoskim zajednicama. Također podsjeća i na jedan od najprevođenijih spjevova iz njemačke književnosti, Schillerovu Pjesmu o zvonu. Knjiga prepjeva važna je jer povezuje kulture, njemačku i hrvatsku, kulture koje su stoljećima povezane, jer njemački književni utjecaji, podsjeća Bratulić, šire se s kršćanstvom.

Autor predgovora-eseja, Dieter Borchmeyer ističe važnost Goethea koji je u čuvenim razgovorima s Eckermannom istaknuo važnost prelaženja nacionalnih granica, značaj svjetske literature koja se tada tek počinje formirati i to sve zahvaljujući važnoj i intenzivnoj prevodilačkoj djelatnosti. Prijevodi pjesama posebno su kompleksni jer nije lako originalnu tvorbu u drugi jezik jednostavno prebaciti, treba poznavati i metriku, versifikaciju, prenesena značenja, a dobri prevoditelji uspijevaju učiniti prepjeve što vjerodostojnim i kompatibilnim u vlastitom jeziku.

Autorica knjige prijevoda Nada Pomper književnica je i prevoditeljica, članica Društva njemačkih književnika koja od 1970. živi u Njemačkoj i piše pjesme na njemačkom, te prevodi s hrvatskog na njemački jezik. Ovom knjigom donosi pregled suvremene hrvatske i njemačke lirike s prepjevima na oba jezika. Sve to čini upravo kako bi povezala dvije kulture, ali i kako bi pridonijela očuvanju materinskog jezika, jer, kako ističe, upravo je »materinski jezik najskupocjenije blago nacije«. Ideja o knjizi izrasla je, kako ističe Nada Pomper, slijedom prijevoda za Hrvatsko slovo. To je bila jedina kulturna publikacija, ističe u predgovoru, koja je bila u stanju liriku i prozu stranih jezika redovito objavljivati u hrvatskom prijevodu, unatoč nepovoljnoj financijskoj situaciji.

U stvaranju antologije prevoditeljici su pomogli u sastavljanju akademik Josip Bratulić za hrvatsko pjesništvo, te profesor Borchmeyer za izbor pjesnika s njemačkoga govornog područja. Hrvatsko-njemačka antologija Pod jednim zvono dva jezika obuhvaća originalne tekstove i prijevode ukupno 62 pjesnika 20. stoljeća, s kratkim životopisima. U njoj je zastupljeno 26 pjesnika njemačkoga govornog područja, te 36 hrvatskih pjesnika. Dvije pak hrvatske pjesnikinje pišu na oba jezika. Svaki pjesnik zastupljen je s pet pjesama, fotografijom i s kratkim prikazom života i djela.

Nije niti malo bilo jednostavno na pola kartice prikazati književni put, te stilističke oznake pjesništva hrvatskih i njemačkih autora i autorica. Kod prevođenja, ističu priređivači, zbog različite sintakse, gdje je bilo moguće, zadržavala se rima, rabila aliteracija, a gdje nije bilo moguće, pribjegavalo se prepjevima i slobodnom stihu. Bilo je i vrlo opreznih odstupanja u gramatici. U opaskama se nalaze dodatna objašnjenja za ono što se činilo nepoznatim. Navedena su ispod pjesama i imena stranih prevoditelja, a u bibliografiji su navedena u originalu sva djela iz kojih su preuzeti tekstovi uvršteni u antologiju.

Važno je istaknuti i to da u izboru autora nije bilo riječi o samo književnom dosegu, nego su uvršteni i oni pjesnici koji su svojim djelom doprinijeli »gradnji mostova« u kulturnoj razmjeni dva naroda. A kod hrvatskih pjesnika je bio važan i doprinos promociji hrvatske kulture i baštine. U tom smislu nije riječ o znanstveno objektiviziranoj antologiji, ali svakako je riječ o važnom djelu koje pruža autentičan i širok uvid u suvremenu hrvatsku i njemačku liriku. U antologiji se nalazi i esej Srećka Listeša »Hrvatska lirika u stoljeću nemira« u kojem je ocrtan i društveni i književni kontekst 20. stoljeća, povijesne okolnosti, razdoblje moderne, ideološki prijepori koji su i pridonijeli tom nemiru kojeg Listeš apostrofira.

Pjesnici su poredani po datumu rođenja, prvo hrvatski, potom njemački autor, počevši od najstarijih, a to su Antun Tin Ujević i Nelly Sachs, oboje rođeni 1891. Uz Ujevića, zastupljeni su sljedeći hrvatski pjesnici i pjesnikinje: Dobriša Cesarić, Đuro Sudeta, Nikola Šop, Dragutin Tadijanović, Viktor Vida, Jure Kaštelan, Vesna Parun, Slavko Mihalić, Ivan Golub, Ivan Slamnig, Anka Petričević, Irena Vrkljan, Vesna Krmpotić, Antun Šoljan, Danijel Dragojević, Zvonimir Mrkonjić, Dubravko Horvatić, Nikica Petrak, Ante Stamać, Igor Zidić, Stijepo Mijović Kočan, Boris Maruna, Tonko Maroević, Nada Pomper, Nevenka Nekić, Luko Paljetak, Ernest Fišer, Andriana Škunca, Jakša Fiamengo, Tomislav Marijan Bilosnić, Drago Štambuk, Gordana Benić, Mile Pešorda, Božica Jelušić i Daniel Načinović.

Iz izbora njemačkih autora i autorica treba izdvojiti poeziju velikog njemačkog liričara Hansa Magnusa Enzensbergera, zatim Rose Auslaender, jednu od najvećih židovskih pjesnikinja na njemačkom jeziku, kao i istaknutu pjesnikinju Hilde Domin, dobitnicu brojnih priznanja. Tu je i Thomas Kling, jedan od značajnijih liričara mlađe njemačke književnosti, njemačko-iranski pjesnik Said čije je djelo već prevedeno u Hrvatskoj, kao i poezija Wolfa Wondratscheka koja je prodavana u sto tisuća primjeraka, a uz to je dobio oznaku rock pjesnika čiju su poeziju uglazbljivali brojni bendovi. Sjajno ju je prevodila velika, na žalost preminula prevoditeljica Štefica Martić. Uz spomenute, nalazimo zastupljenu poeziju i sljedećih njemačkih autora i autorica: Petera Haertlinga, Gerta Heidenreicha, Ralpha Gruenbergera, Antona G. Leitnera, Dursa Grenbeina, Ludwiga Steinherra, Georga Marie Roersa, Dagmar Nick, Alberta von Schirnding, Reinera Kunzea...

Na kraju osvrta treba još jednom istaknuti važnu ulogu koju antologija ima, a to je i širenje i priznanje hrvatskog jezika, jer upravo lirika je jezikom najdublje prožeta i čuva jezik, identitet i tradiciju naroda. I valja ovdje podsjetiti na još jednu važnu publikaciju, na prvu antologiju hrvatske poezije 20. stoljeća na njemačkom jeziku koja je 2000. promovirana u Berlinu, u Literaturhausu. Tada je hrvatskom čitateljstvu predstavljeno 78 hrvatskih pjesnika, a izbor je potpisao ugledni pjesnik Slavko Mihalić, ujedno autor pogovora i biobibliografskih bilježaka. Antologija Pod jednim zvonom dva jezika nadopunjuje praznine i nastavlja na najbolji mogući način povezivati hrvatsku i njemačku književnost i kulturu, zahvaljujući prije svega agilnoj Nadi Pomper.