O akademiku Krešimiru Nemecu (uz 70. rođendan)

Književni povjesničar i teoretičar, cijenjeni sveučilišni profesor i vrsni urednik Krešimir Nemec ostavio je neizbrisiv trag u našoj kulturi.* Mi u Matici hrvatskoj počašćeni smo time što se ovo znanstveno savjetovanje o akademiku Nemecu održava u našim prostorima jer je on pored svega pobrojanoga i istaknuti matičar. Krešimir Nemec član je Glavnoga odbora već u drugom mandatu, a kao voditelj redakcije Stoljeća hrvatske književnosti pridonio je revitalizaciji te biblioteke, koja se smatra jednom od najznačajnijih edicija hrvatskog nakladništva. Uz to je gospodin Nemec bio i čest suradnik matičinih tiskovina Vijenac, Hrvatska revija i Kolo, a i mnogih drugih časopisa koje objavljuju ogranci Matice hrvatske.

Nebrojeno puta susreo sam njegove bivše studente koji su mi posvjedočili da su njegova predavanja bila sjajna, dobro pripremljena, znanstveno utemeljena, slušateljima zanimljiva. I dok knjige mnogih drugih teoretičara skupljaju prašinu u skladištima, knjige Krešimira Nemeca s lakoćom nalaze put do čitatelja. Unatoč znanstvenom pristupu njegovi se tekstovi s lakoćom čitaju, pa su podjednako privlačni i književnim teoretičarima i običnim ljubiteljima književnosti. Možda tomu pridonosi i činjenica da se Nemec u mladosti okušao i u novinarstvu, pa mu uspijeva pomiriti znanstvenu preciznost s komunikativnošću i nesumnjivom vještinom pripovijedanja koju posjeduje.

Ovom prigodom želim vas podsjetiti da je akademik Nemec dugih deset godina bio glavnim urednikom književnoga časopisa FORUM koji izdaje HAZU, a koji su utemeljili Marijan Matković i Miroslav Krleža. Budući da sam s njime proveo pet godina u redakciji toga časopisa, pružila mi se prigoda izbliza upoznati Nemeca kao iznimno odgovornog, savjesnog i preciznog urednika, istinskog posvećenika poslu. Riječ je o čovjeku koji pored književnosti odlično poznaje i kazalište, glazbu, operu, balet, film... Krešimir Nemec je iznimno obrazovan i intelektualno radoznao čovjek, zainteresiran za sve aspekte društvenog i kulturnog života, za sve one silnice koje određuju našu suvremenost i kvalitetu života u našoj domovini i u Europi.

Vi koji se bavite teorijom književnosti bez sumnje ćete na ovome kolokviju istaknuti njegovo poznavanje hrvatskog romana, kako onoga iz devetnaestog stoljeća tako i onoga iz dvadesetog i dvadeset i prvog stoljeća, a ja ću se tek usuditi primijetiti da je Krešimir Nemec najviše svoje pozornosti, ali i ljubavi, podario Šenoi, Zagorki, Vladanu Desnici, Miroslavu Krleži i Ivi Andriću.

Naš današnji slavljenik cijenjen je i u domovini i u inozemstvu, pa ne treba čuditi što je za svoj rad primio brojna značajna priznanja i u Hrvatskoj i preko granice, od kojih ću istaknuti samo Nagradu Vladimir Nazor za književnost, Nagradu Josip i Ivan Kozarac za životno djelo, Herderovu nagradu i Nagradu Brandenburške akademije znanosti u Berlinu.

Čovjek koji je desetljećima podvrgavao studioznoj analizi druge pisce i književne teoretičare, naš slavljenik, na ovom simpoziju bit će podvrgnut studioznoj analizi svojih kolega. Ne sumnjam da ćemo u današnjim izlaganjima doznati izobilje manje poznatih i zanimljivih podataka o Krešimiru Nemecu, ali i posvijestiti njegov veliki doprinos hrvatskoj znanosti o književnosti.

Ovaj naš znanstveni skup bit će i razvidna zahvala Krešimiru Nemecu za sve ono što je učinio u afirmaciji hrvatske znanosti i književnosti u zemlji i inozemstvu. A ako se i učini neki propust i previdi nešto važno od onoga čime se bavio akademik Nemec, nadam se da će se propušteno nadoknaditi za deset godina prigodom njegove osamdesete obljetnice rođenja.

____________________
* Odjel za književnost Matice hrvatske i Odsjek za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu upriličili su 14. prosinca 2023. znanstveni kolokvij u povodu obilježavanja 70. rođendana akademika Krešimira Nemeca. Pod nazivom »Inovacija i tradicija« ovaj je znanstveni skup održan u Maloj dvorani Matice hrvatske u Zagrebu (Strossmayerov trg 4), a na svečanom otvorenju pozdravne riječi sudionicima uputili su Miro Gavran, predsjednik Matice hrvatske i Evelina Rudan, pročelnica Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Potom su o stvaralačkom opusu akademika Nemeca referirali: Dubravka Oraić Tolić, Ivana Drenjančević, Ivan Bošković, Tatjana Jukić, Cvijeta Pavlović, Natka Badurina, Tvrtko Vuković, Lana Molvarec, Maša Kolanović i Helena Sablić Tomić. Ovaj temat o Nemecu dopunjen je tekstom Milana Bešlića. (Op. ur.)