Josip Cvenić (Osijek, 1952.) ugledni je hrvatski književnik i urednik koji je prvu zbirku pjesama Protumarani zavičaji objavio 1976. godine. Nakon toga napisao je mnoštvo knjiga za djecu i odrasle od kojih su najpoznatije Priča Heraklitova kušača i druga pričanja (1982.), Blank (1986.), Lektira (1990.), suvremeni roman za djecu Čvrsto drži joy-stick! (1994.) koji je uvršten u obaveznu lektiru za osnovnu školu i roman Kraljica noći (2000.). Za svoj je spisateljski rad dobio brojne nagrade u zemlji i inozemstvu (primjerice, za slovačko izdanje romana Čvrsto drži joy-stick osvojio je nagradu Knjižnica Bibiana). Godine 2001. nagrađen je Zlatnom arenom za scenarij filma Kraljica noći.
Najnovije djelo ovoga plodnoga autora je biografski roman o gradonačelniku Osijeka dr. Vjekoslavu Henglu naslovljen Gradonačelnik u secesiji. Podnaslov Magle su bile sve gušće upućuje na povijesno razdoblje koje se obrađuje u romanu i na tadašnju nacionalnu nesnošljivost. Za drugi podnaslov – Cinema Novel – Cvenić u intervjuu Darku Jerkoviću za »Glas Slavonije« kaže da ga je stavio nakon što je završio priču »jer sam opet ustanovio kako imam u tekstu mnogo dijaloga, kao i kod prethodnih knjiga te se radnja odvija brzo, gotovo filmski, a roman izgleda kao scenarij za film«...1)
O uspješnom gradonačelniku koji je gradu na Dravi donio puno dobra do sada je pisano na znanstveni način; primjerice, Anamarija Lukić je 2016. na Filozofskom je fakultetu u Zagrebu doktorirala na temu Vjekoslav Hengl – urbana politika i gradska vlast u Osijeku. Također, napisala je knjigu Osijek gradonačelnika Vjekoslava Hengla 1920.-1934. objavljenu 2021. godine. Sada je Cvenić romansirao njegovu biografiju i vrlo uspješno oživio likove iz njegova doba (dvadesete i tridesete godine prošloga stoljeća koje se smatra »zlatnim dobom« Osijeka). Posebnu pozornost pridaje Henglovim zaslugama u modernizaciji ovoga grada. Uz njega, ističu se likovi arhitekta Vladoja Aksmanovića odnosno Viktora Aksmana i Henglove supruge Matilde, rođene Gillming.
Vjekoslav Hengl rođen je 15. travnja 1875. u Donjem Miholjcu gdje je završio osnovnu školu. Gimnaziju završava u Osijeku, a studij prava u Beču. Radio je kao odvjetnik i kraljevski javni bilježnik u Osijeku. Umro je 6. studenoga 1961. Njegova je supruga bila je kćerka veleposjednika Ladislava i Mathilde rođene Blau. Bogati je bračni par posjedovao nekoliko najelitnijih nekretnina u Osijeku, među ostalima i zgradu u kojoj se danas nalazi Gradska i sveučilišna knjižnica. Navodno su je dobili kao vjenčani dar. U njoj su živjeli do 1945. godine.
U romanu je obuhvaćeno povijesno razdoblje kad Beč više ne odobrava lokalnu politiku već se o njoj odlučuje u Beogradu, glavnom gradu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Novim vlastima Hengl nije simpatičan – premda je pobijedio već na izborima organiziranim dvadesetih godina, vlada u Beogradu to ne priznaje: »Vjekoslav Hengl svako je jutro pratio vijesti iz različitih novina, čitao ponovno pisma svojih prijatelja koji su lobirali u Beogradu i nije mu bilo lako prihvatiti; stalno se pitao zašto već ne priznaju njegovu pobjedu. Pitao se je li to samo ucjena i igra beogradske vlasti, a onda je ispravio tijelo i zaključio: »Ali će i naše stajalište biti sve čvršće« (str. 18).
Za vrijeme Henglova mandata u Osijeku se odvijaju mnogi događaji i pozitivne promjene; taj je grad tada po značaju odmah nakon Zagreba. Godine 1924. uhićen je, osuđen i obješen poznati razbojnik Jovo Stanisavljević Čaruga. Njegova sudbina sve zanima; ni gradonačelnikova supruga nije iznimka: »Gospođa Matilda Hengl, rođena Gillming, pratila je događaje oko suđenja Jove Stanisavljevića Čaruge, čitala je sva novinska izvješća iz Hrvatskog lista koja su bila svakodnevna. Ako je nešto bilo zanimljivo, ona bi okupila svoje sluškinje u dnevnom boravku i čitala im potanko s dramaturškom izvedbom riječi« (str. 46).
Godine 1926. u Osijek stiže struja i konjske su zaprege zamijenjene električnim tramvajem. Zbog prometa, gradska vlast mora srušiti bedeme oko tvrđave kako bi se povezale gradske cjeline. Oko toga se vode neprestane polemike. Zbog raznih podmetanja, Hengl, jedan od čelnih ljudi stranke Hrvatska zajednica, 1934. daje ostavku na mjesto gradonačelnika. U gradu i u novoj državi vladaju složeni politički odnosi i Osijek polako biva marginaliziran. Osim o političkim zbivanjima u Osijeku, u romanu se govori i o onome što se događa u Kraljevini SHS – o ubojstvu Stjepana Radića u Parlamentu u Beogradu te o ubojstvu kralja Aleksandra I. u Francuskoj.
Autor opisuje i prizore iz gradonačelnikova privatnog života, njegovu i svakodnevicu građana Osijeka, Henglove običaje i navike. Također, spominje dolazak slikara Bele Čikoša Sesije i arhitekta Drage Iblera u taj grad... Uz opise privatnog života i bračnih odnosa prvoga čovjeka Osijeka, Cvenić dodaje i priču o njegovoj prijateljici glumici Agnezi Szabo koja ostaje trudna i na kraju počini samoubojstvo, njegov odnos s bratom Vilhelmom i liječenje u Karlovim Varima. Budući da se radi o biografskom zapisu, u knjizi je dodan i životopis Vjekoslava Hengla koji potpisuje Erika Žilić Vincetić, viši arhivist Državnog arhiva u Osijeku.
Ovo je Cvenićevo djelo izvrstan spoj povijesnih činjenica i fikcije i zasigurno je zahtijevalo pomno istraživanje raznih izvora i dokumenata. Također, puno je dijaloga koji, kao što je autor romana kazao u već spomenutom intervjuu, pridonose dinamici radnje. Odlikuje se i zapisima pisanim istančanim jezikom od kojih izdvajamo ovaj: »Istovremeno je na zapadu tonulo sunce u tamnu kaljužu, ptice na granama širile su pera da smire krila za noć kad je posljednji karmin – crveni disk sunca – nestao iza tamnozelene šume, kada nastane tišina i tmina, sve čudnija, koja kao da je naviještala nadolazeći strašnu buku i željeznu grmljavinu. U koju tada nitko nije vjerovao« (str. 5/6). Sve to uz zanimljiv životopis jednoga iznimnog čovjeka koji je postao simbolom jednoga grada i određenoga povijesnog razdoblja, ovo djelo Josipa Cvenića čini iznimno napetim i čitljivom štivom u kojemu se jednostavno uživa.
___________________
1) https://glas-slavonije.hr/496654/11/Maglovita-vremena
2, 2023.
Klikni za povratak