Leksičke osobitosti novela Ivana Gorana Kovačića

U Rječniku uz izbor iz djela Ivana Gorana Kovačića u ediciji PSHK Bratoljub Klaić u bilješci piše, između ostaloga, i sljedeće: »Goran je kao malo koji od naših pisaca pridonio svježine našem rječničkom fondu. Je li on te riječi izmišljao, ili ih ponio (poštokavljene) iz svoga rodnog kraja, ili su one plod njegova neprestanog proučavanja mogućnosti našeg jezičnog izražaja, teško je reći, odn. nije ovdje mjesto da se o tome raspravlja. Provjera Goranova rječničkog prinosa našem jezičnom blagu po najnovijim našim leksičkim priručnicima [...] pokazuje da je mnoge od tih riječi upotrijebio samo on [...]. U svakom slučaju većina Goranovih vlastitih riječi na prvi je pogled jasna, komunikativna, a ako se radi o varijanti već zabilježenih i kod drugih pisaca upotrijebljenih riječi, Goranovi su izrazi redovito ljepši i sočniji« (Kovačić 1975: 285).

Zbog svega što je utvrdio Klaić nije čudno da je malo riječi o kakvima on govori zabilježeno u samom Rječniku. Te su riječi u velikoj većini doista posve prozirne, pogotovo kad se uzme u obzir kontekst u kojem se pojavljuju. Nije dakle riječ o teško razumljivim hapaksima ili tzv. idiotizmima, nego najvećim dijelom o dobro načinjenima i kontekstu vrlo spretno prilagođenim uglavnom tvorbenim neologizmima koji su vrlo važan dio Kovačićeva stila i načina pisanja, i to u svim djelima, a pogotovo u novelama.

Od drugih leksičkih osobitosti Kovačićevih novela treba spomenuti da on i inače puno pozornosti posvećuje izboru leksičkih jedinica koje su kod njega u pravilu važno sredstvo stvaranja ugođaja i, posebno, karakterizacije likova. Katkada se dobiva dojam da se voli poigravati riječima. Najviše to dolazi do izražaja u noveli Mrak na svijetlim stazama u kojoj su »u skladu s metodom bajkovitoga crno-bijelog kontrasta« dijalozi »napadno kontrapunktirani, pa Jačica Šafran u svom škrtom govoru upotrebljava samo deminutive, a Franina Brdar samo augmentative« (usp. Vlatko Pavletić, u predgovoru izdanju Kovačićevih djela iz PSHK, Kovačić 1975: 17). Tome treba dodati da su i imena protagonista odnosno antagonista također deminutivna (Jačica) odnosno augmentativna (Franina).1) Tako se npr. na Jačicu Šafrana odnose deminutivi: batinica, šipčica, volić, kravica, ptičica, šumica, magarčić, grmičak, trnjinica, zubić, pšeničica, bradonjica, kišica, gubičica, pisarčić itd., a na Franinu Brdara augmentativi: oblačina, ženetina, nožurina, kravetina, ljudina, mesina, junačina, svjetina, bradurina, očurine, glavurda, srčetina,2) jeletina,3) trbušina itd.

Na temu izbora što adekvatnijega leksika u književnim djelima osvrnuo se jednom prilikom i sam Kovačić. Bilo je to doduše u tekstu posvećenom prevoditeljima, i to posebno ponajboljem hrvatskom prevoditelju uopće Isi Velikanoviću. Tekst je objavljen prvi put 1940. godine u Novostima pod naslovom Don Quijote hrvatske knjige. Ono, međutim, što Kovačić govori o izboru leksika kod Velikanovića i drugih vrsnih prevoditelja dobrim se dijelom odnosi i na njegov vlastiti izbor u novelama koje ovdje analiziramo, a i u drugim djelima. Uostalom i sam se Kovačić vrlo uspješno bavio prevoditeljstvom (s engleskoga, francuskoga i ruskoga). U spomenutom tekstu on, između ostaloga, piše i sljedeće: »[...] nije nikakvo čudo da su kod nas Hrvata prvi učitelji lijepa jezika djelovali kao prevodioci, i da u njihovim prijevodima nalazimo riznicu riječi, izraza, od narodnih do savršenih ‘kovanica’, tvorenica, koje uljezoše kroza sporedna vratašca u književni jezik izmaknuvši plamenim bičevima filologa i korenodubaca. Prevodilac je stvarač jezika. On mora vješto pozajmičariti, on mora kreirati gdje ne nalazi adekvatna izraza, on mora doskočiti mucavosti spretnim preobratom, on će izvući arhaizam tamo gdje daje potrebnu patinu. On će izvršiti i jezično, gramatično svetogrđe da hram njegova prijevoda bude skladan. Prevodilac često nameće jednu maglovitu riječ koja se polako iskristalizira u određeni pojam. On se vraća u jezičnu magmu, da iz nje iznese nove pojmovne svjetove« (Kovačić 1975: 224).

U nastavku ću izdvojiti tipične Goranove novotvorenice i navoditi ih u minimalnim kontekstima da bi bar donekle bilo uočljivo kako one doista funkcioniraju. Takve riječi ekscerpirao sam iz prvih pet novela objavljenih u Izabranim djelima, i to Mladi proroci, Veliki osvetnik, Smrt u čizmama, Mrak na svijetlim stazama i Sedam zvonara Majke Marije (usp. Kovačić 1951: 11–121). Posebno ću izdvojiti imenice, a posebno glagole, pridjeve i priloge.

IMENICE

mrtviče4) – mora cinkušem oglasiti mrtviče (11)5)

oraćica – ono malo oraćice, tvrda je jalova zemlja (11)

nevidjelica – Zavladala maglena nevidjelica (11)

kolibaš, klasober, jednovolnik – Kolibaš i klasober. Jednovolnik i napoličar (12)

grnalo6) – kao grnalom na gumnu (12)

paklenik – knjige, iz kojih govore paklenici (13)

suprotnik – ljube svoje suprotnike (13)

nasrtač – brani muža od nasrtača (14)

odvrženik – Župnik prima odvrženike (15)

svrakoperac – Novovjerci svrakoperci! (15)

mutilac – govore mutioci (16)

košenica – sijeno izgara po košenicama (17)

bogonijekalac, bogoborac – Bogonijekalac! Bogoborac (18)

mrtvina – dvije stotine za mrtvinu (18)

globar7) – svi su nam globari (19)

krštalnik8) – krštalnik Nikola Sabljak (20)

krivaj – zakrenula krivajem ceste (22)

perilac – kao da ga neki golemi perilac oprao (22)

strmac – zirkale na strmac puta (23)

prisutnik – pogleda prisutnike (23)

zagroblje – Gledajući onu hrpu zemlje u zagroblju (25)

potukač – Djed mu se kao potukač smirio (26)

osjevina, sagib – Osjevina joj se zabola na sagibu u zjenicu (26)

plandovište – vraćao se nakon obuke natrag na plandovište (27)

šestakinja – privezao povocem šestakinju kravu (28)

nakrajkuća, potrebnjak – Zašto baš seoski nakrajkuće i potrebnjaci gomilaju toliku djecu? (28)

jarmica – jarmice i spone polomili (29)

narodoljubac – Zabo narodoljubac trn u košulju (30)

vjeverka – izatkaše vjeverke (32)

bijelost – proklinjali bijelost studene nebeske mane (32)

sjekiraš – Kleli su sjekiraši (33)

besolica – Besolice smo! (33)

obrtanj – položio trupce na obrtanj (34)

tucač – strčaše se tucači (37)

nadrizanatnik – nadrizanatnici i obrtnici (38)

dolaznik – Načuli svašta o dolazniku (38)

šutonja,9) bodač – Gdje će šutonja s rogatim bodačem? (38)

imatnik – Dobro nam došao novi imatnik! (39)

doušivač10) – Doušivača ima na pretek! (39)

brdilo – imale stan i brdila u kući (39)

dočekivač – stajaše na čelu dočekivača (41)

mučnica11) – Žrvnjevi, lijevi, mučnice (42)

vodeničište – ležala su na vodeničištu (43)

mišinjak12) – kupio ovaj mišinjak (43)

vrtište – stara vrtišta okolo zamka (44)

vikač – javi vikačima (44)

hromac – pružio Tuča hromcu duhan (47)

pokarljica13) – Sastale se pokarljice (49)

uzgorica – penjući se uzgoricom (49)

zakupština14) – na zakupštini g. Klara, veleindustrijalca i velezakupnika (50)

vraćalac – smijeh i govor vraćalaca (52)

područnik15) – pritužbe općinskih područnika (54)

žitorod – Klar je kriv, da je slab žitorod (54)

ispičaša – ne treba Goršu ispičašu (55)

livadar – livadar seoske zajednice (55)

odajnik – u selu nema odajnika (55)

upornik – radostili se iz potaje prkosu upornika (56)

susretnik – jedini susretnici u selu bijahu mu tvorci (58)

besposlac – Ja nisam besposlac (58)

podgrlce – škaklja u podglcu (61)

čekač – Čekači izmeću puške (62)

vijalište – Noću se vukovi javljaju urlikom s vijališta (64)

ulažica16) – ne budi ulažica (65)

nosorezac, kučkoder, njuškorezac, mačkoder – za tobom viču: nosorezac, kučkoder, njuškorezac, mačkoder (65)

pogonič – trebam pogoniča (66)

potjernik – sinu potjerniku (67)

prislušnik – on je lopovski prislušnik (67)

ponovac – snijeg ponovac (69)

pastirina – ubirali su govodari [...] pastirinu (71)

predjutarje – ustajao u predjutarje (72)

obdanica – odlazio u šumu na obdanicu (76)

razbornik – ostavi staroga razbornika rasudljivost (87)

zvonarina – da mu je dužan zvonarinu (87)

svetokradica – naziva župnika svetokradicom (87)

svjećonoša – potvrde svjećonoše (88)

nebonoša17) – pričali su nebonoše (89)

pasnik18) – stegnuta širokim svilenim pasnikom (91)

doramče – jedno drugom doramče (91)

lajalo19) – da otrovnice stare tresne po lajalu (94)

kaležnjak, oprsnik, trpežnjak – ukrućeni kaležnjaci, svetački oprsnici, oltarnici, trpežnjaci (95)

upletak – zavjese, vrpce, upleci (96)

smetnica20) – odnosi na smetnici uhrpano voće (98)

derčad21) – Derčad skvrni oltare (99)

molitvanje – usred lažnog molitvanja (99)

ušinjak,22) buharnica – gamad u tvom ušinjaku, u buharnici pustoj (100)

istresina – džepne istresine (102)

jajčar – prodala sam jajčaru (103)

pljetvarica23) – naginju se pljetvarice i kopačice (108)

rosište – razgrnu ih po rosištima (119)

tukačica, tukača24) – tukačice prebile tukačama [...] konoplje (115)

birčevina25) – s punim kolima birčevine (116)

tihohođa – pakleni tihohođa (117)

razgledač – Crkvenjaci se slože s razgledačem (119)

GLAGOLI

pečaliti se – njegova se žena pečali (11)

jamičati – jamičati za krumpir (11)

pastirčiti – Pastirči za hranu i prnje (11)

raspuziti se – Oblaci se raspuzili po svodu (11)

seljakovati – seljakuje neka sirotinja (12)

zajezičiti – zajezičila Luca Hrga (12)

staniti se – kad se opet budu [...] stanili po livadama (13)

kostolomiti – zabadava kostolome župniku (17)

čuvariti26) – čuvario je na mlijeku (29)

ulančiti – prihvati drugi, i ulanči ga (31)

pozvekivati – ti lijepo novcem pozvekuješ (32)

uzradostiti se – velečasni se uzradostio (32)

načetiti se – Vukovi se načetili (32)

ogrknuti – Ogrknuo mi već taj narod! (40)

trbušati – fiškali trbušaju (40)

rastupiti se27) – Rastupilo se mnoštvo (41)

žrvnjati – niti su žrvnjevi žrvnjali (43)

trojačiti – Ratari su trojačili (46)

uhiljaditi se – uhiljadili se poljski miševi (50)

zasrebreniti se – zasrebrenila se pjena (52)

razdrečati se – razdrečaše se djeca (53)

poskoriti – Poskoriše za njim (53)

zavilašiti – omasti brke, pa ih zavilaši (56)

zajeseniti – Zajesenilo iznenada (58)

raskišiti se – Raskišilo se i zastudenilo (59)

prtinati28) – dok je prtinao snijeg (60)

uhrpavati se – snijeg, koji se bučno uhrpava (62)

naviljčiti29) – naviljčio vuka (63)

orguljati – orguljala mrtvačke pjesme (68)

tamiti se30) – Tamilo se (69)

čobanovati – čobanovao selu do starosti (70)

bičkarati – koji će moći [...] bičkarati korbačem (72)

prisrkivati – prisrkuje jutarnju rosu (72)

nabogohuliti se – Opotio se i nabogohulio (83)

svetogrditi – onda pjan svetogrdi (87)

ogazditi se – Ogazdit ćeš se zvonarijom (94)

ološati – ološale ljudske odredbe (114)

obješenjačiti – obješenjačiti pred kućom božjom (114)

začavliti – začavle pokrov (120)

PRIDJEVI

jelovit – on je taman, jelovit i zašiljen (12)

nadvorni – otvorio je teško nadvorna vrata (32)

rasprosut – Na crnoj pozadini rasprosute kose (33)

kesičast – Navrla mu krv u kesičasta lica (42)

uzradošten – uzradošten mirisima ucvalih trešanja (46)

doušljiv – nema doušljive rodbine (48)

sitnoklas – okasnila pšenica i ostala sitnoklasa zbog miševa (54)

dopojasan – trava na livadi dopojasna (55)

prkošljiv – vjetar je neobuzdan, prkošljiv (67)

spotakljiv – na staračkim, spotakljivim nogama (72)

snebivljiv – snebivljive trećoretkinje (94)

uhrpan – uhrpano voće (98)

pobitan – mraz pobitan (102)

ogaličen31) – ogaličeni vinogradi (108)

daždiv – daždivi Svi Sveti (115)

vjetreni – vjetreni zamah (117)

PRILOZI

bočke – On udara bočke (18)

poleđaške – frknuo poleđaške (47)

naizredice – Pazitelji su ih naizredice čuvali (49)

uzagrapce – promiču konji uzagrapce (60)

smrtimice – Smrtimice omrznuše Mihu (64)

nazorce – Miha ih nazorce slijedio (67)

pomamice – pomamice jurne (68)

grohotljivo – Tuckale su grohotljivo žlice (71)

kričljivo – zvale mater kričljivo (106)

Kad se iz korpusa koji sam ekscerpirao posebno promotre imeničke tvorenice, upada u oči da ima povelik broj složenica, posebno onih koje su rezultat složeno-sufiksalne tvorbe, npr. klasober, jednovolnik, svrakoperac, bogonijekalac, bogoborac, narodoljubac, nosorezac, kučkoder, nebonoša itd., a da su najbrojnije sufiksalne izvedenice muškoga roda s dočetkom -(n)ik, npr. suprotnik, paklenik, odvrženik, krštalnik, prisutnik, područnik, susretnik, potjernik, razbornik itd. Kod glagola su najbrojnije sufiksalne tvorenice s infinitivnim dočetkom –iti, npr. pečaliti se, pastirčiti, raspuziti se, zajezičiti, kostolomiti, čuvariti, radostiti se, rastupiti se itd., a među pridjevskim tvorenicama sufiksalne izvedenice s dočetkom -(lj)iv, npr. doušljiv, spotakljiv, snebivljiv, prokišljiv, daždiv. Među priložnim tvorenicama prevladavaju one s dočetkom ­–(i)ce, npr. naizredice, uzagrapce, smrtimice, nazorce, pomamice.

Na temelju svega rečenoga može se zaključiti da je Ivan Goran Kovačić veliku pozornost posvećivao jeziku svih svojih književnih djela, a posebice novela. Njegov je izbor leksika u pravilu nenametljiv, ali u vrlo visokom stupnju svjež i kreativan. Treba također reći da je on, unatoč tome što je bio kajkavac, izvrsno vladao leksičkim fondom i gramatičkim ustrojstvom štokavskoga narječja odnosno hrvatskoga književnog jezika te da visokoj umjetničkoj vrijednosti njegovih djela bez ikakve sumnje bitno doprinosi i njegov originalni izbor rječničkoga blaga.

Izvori i literatura:

1. Kovačić, Ivan Goran (1936.) Dani gnjeva, Matica hrvatska, Zagreb.
2. Kovačić, Ivan Goran (1951.) Izabrana djela, uredio Dragutin Tadijanović, pogovor (Goranovo književno djelo) napisao Jure Kaštelan, Nakladno poduzeće »Glas rada«, Zagreb.
3. Kovačić, Ivan Goran (1975.) Novele, pjesme, eseji, kritike i feljtoni, Pet stoljeća hrvatske književnosti, knj. 135, prir. Vlatko Pavletić, Zora i Matica hrvatska, Zagreb.
4. Lešić, Zdenko (1971.) Polja svijetla i tamna (monografija o književnom djelu), Svjetlost, Sarajevo.
5. Pavletić, Vlatko (1962.) Ivan Goran Kovačić, neobični svirač na instrumentu jezika, Savremenik, br. 12, Beograd.
6. Pavletić, Vlatko (1963.) Goran njim samim (monografija o životu i radu), »Savremene škole«, Beograd.

____________________
1) Sam Franina za sebe i izrijekom kaže: »Nisam ja Franica, ja sam Franina!« (Kovačić 1975: 69).

2) U značenju veliko srce.

3) Augmentativ od imenice jela.

4) Mrtvo dijete.

5) Brojevi u zagradama označuju stranice Izabranih djela.

6) Lopatica za odgrtanje (npr. snijega, žita i sl.).

7) Onaj koji naplaćuje globe.

8) Riječju krštalnik označuje se član crkvenog odbora. Ta je riječ jedna od rjeđih slabo prozirnih Goranovih novotvorenica. S njom u vezi B. Klaić u spomenutom Rječniku napominje: »[...] kod ove riječi mi se čini da je došlo do nekog poremećaja, jer postoji riječ kaštald, koja – po Skokovu rječniku – znači ‘upravitelj dobara crkve, crkveni otac, mežnjar’, dakle isto što i u Goranovu tekstu; ako nije tiskarska pogreška umjesto kaštalnik, možda je došlo do miješanja tal. castaldo i našega kršćanin«.

9) Bezrogi vol.

10) Doušnik.

11) Sanduk za brašno u mlinu.

12) Leglo miševa.

13) Žena koja se voli karati, tj. svađati se.

14) Zemljište u zakupu.

15) Osoba koja živi na nekom području, podanik.

16) Ulizica, laskavac.

17) Jedan od (četvorice) nosača »neba«.

18) Pojas.

19) Gubica, njuška.

20) Lopatica za smeće.

21) Deriščad, dječurlija.

22) Ušljiva kuća.

23) Žena koja plijevi.

24) Stupa (za obijanje konoplje ili lana).

25) Ono što se skupi uime bira, lukna.

26) Štedjeti.

27) Razići se.

28) Praviti prtinu u snijegu.

29) Nataknuti na vile.

30) Mračiti se.

31) Poprskan modrom galicom.