Nino Škrabe, sanjač beskraja

Ivek i Ive na Opatovini1)

Producent Zlatko Vitez odlučio je hrvatskoj publici 13. srpnja 2013. premijerno prikazati hrvatsku inačicu engleske komedije zabuna koju, smjestivši je u Zagreb naših dana, potpisuje pisac Nino Škrabe, lokaliziravši i sredinu i tipove i karaktere i ispreplevši je duhovitim doskočicama koje upućuju i na hrvatske političare, gradonačelnike, preljubnike i društveni sustav. Režiju, preciznu u mizansceni i temeljitu u vođenju glumačkih karaktera, s dobro ostvarenim tempom predstave, otvorenu komunikaciji s publikom, na podlozi traženja silnica današnjega pučkoga kazališta i kazališne zabave na Opatovini, potpisuje Želimir Mesarić...

Što je danas pučko kazalište? Je li to ono zasnovano na svakodnevici sa zapletima zbog pomoći napadnutoj ženi i snošenju krivnje zbog toga ili otkrivanje stalnoga preljubništva, korupcije, izdaje, namještenih sudara, ili burleska i zabava estradnoga sidra – pita se i ova histrionska predstava, parodija, burleska, farsa i komedija zabuna, koja izmamljuje tihi osmijeh ili gromoglasan smijeh publike, ovisno o stupnju prepoznavanja i sreće.

Nogometni kabaret2)

Neumorni dramski autor Nino Škrabe u novom tekstu spaja i svoju i dugogodišnju ljubav aktera predstave prema Zagrebu, Hrvatskoj i nogometu te prema kabaretnoj formi, proširujući je na višeslojevit kontekst. Žanrovsku odrednicu »nogometni kabare« Nino Škrabe temelji na prikazu spoja događanja u Plavom podrumu, omiljenome sastajalištu nogometaša i navijača od 1930. do 1945. godine u Zagrebu, i sudbine Ice Hitreca, prema mnogim najboljega hrvatskog nogometaša...

Redatelj Mesarić izvrsno prepoznaje temeljne silnice Škrabeova teksta, u režiji naglašavajući kabaretno ozračje tadašnjega Zagreba te točno umetnute dijelove filma o povijesti hrvatskoga nogometa. U kabaretnom okviru otvara se kronika teškoga vremena, prohod ljudskih sudbina i događanja pa glumci trebaju pronaći izvedbeni ključ koji će spojiti strast prema nogometu i glazbi te konkretizirati egzistencijalne punktove...

U prepletu melodramatičnosti i tragičnosti zbilja se s nogometnih terena prebacuje na okrutnu stvarnost svjetskoga zemljovida i obiteljskih događaja... Predstava osim kazališna mozaika raznih formi pokazuje i prohod ideologema što tvore hrvatsku povijest. Bilo bi dobro da je osim srednjonaraštajne i starije histrionske publike pogledaju i mladi gledatelji kao dio kazališne i povijesne edukacije.

Nino Škrabe, sanjač beskraja3)

Nino Škrabe već naslovom knjige Druga zvijezda zdesna pokazuje jedan od mogućih ključeva za ulazak u svijet čarolije tekstova u znaku biblijski pomislivih sedam postaja. Mnogi će se sjetiti te zvjezdane adrese Petra Pana kao odgovora na Wendino pitanje gdje živi njezin novi prijatelj. Poput vječnoga dječaka i sanjača rođenoga u imaginariju Jamesa Matthewa Barriea, i Nino Škrabe živi noću, »ravno do jutra«, stvarajući spisateljski, a zatim i kazališni svijet prepun vila, dječaka, djevojčica, gusara, sirena, istraživača i Indijanaca koji putuju do srca djece, čitatelja i gledatelja. U središtu je autorove adrese zvijezda vodilja, ali i zvijezda na otvorenu noćnom zračnom prostiraču u koju su mnogi davno prestali gledati.

Drugost u naslovu može uputiti i na svijet alteriteta Prvome institucije, odraslosti, ozbiljnosti, ali i na svemir otvorenih staza književnih predložaka, čarolijskih proplanaka iz djela istaknutih svjetskih književnika. Treći omotač, zdesna, označava omiljenu autorovu stranu, ali i svijet Snokraja, fantastičan svijet legendi, mitova, bajki i predaja Jastrebarskoga, na križanju udesno, svijet s desne strane srca i one neobične, desne strane glave, mozga, koji obilježava intuitivnost i brižnost ovoga maštovita, duhovita i zaigrana autora-erudita, otvarajući nam mogućnost ulaska u radosnu kuću bitka goleme kreativnosti.

Nino Škrabe u ovom jedinstvenom spletu i prepletu igrokaza i adaptacija tekstova za izvođenje usmjerenih dječjoj i mladoj publici uključuje podjednako slike i boje, glazbu i intuiciju, uvjerenja i vjerovanja, a prije svega prepoznavanje osobnosti i ljudskih lica figurâ iz književnosti i s filma koje su u većini slučajeva odabrala upravo djeca s kojima Škrabe stvara svijet kazališta i sreće, igrajući se cijeli život (Doktor Dolittle, Petar Pan, Robin Hood, Huckleberry Finn, Mowgli, Mary Poppins, Scrooge – Tvrtko...). Užitak čitanja obogaćuje se stalno novim i poticajnim prepletom kajkavskoga, žargonskoga, kolokvijalnoga idioma na matrici izvrsnoga poznavanja standarda hrvatskoga jezika.

Visoka razina i kvaliteta autorovih tekstova otvara mogućnost istodobna prisjećanja na maštom i kreativnom energijom pršteće predstave nastale prema Škrabeovim adaptacijama. Nudi se beskrajna radost ponovnog otvaranja tkanina bogate teksture iz škrinje koja čuva blago hrvatskoga jezika i kulture sljubljeno s pričana, figurama, pjesmama, dramama i filmovima najpoticajnijega hrvatskoga, europskoga i svjetskoga književnoga vrha za djecu, mlade i odrasle. Savjet: Škrabeove tekstove treba stalno čitati i stalno izvoditi i prikazivati u svim, a najviše u kazališnim prostorima!

_____________________
1) Ovo su bitni fragmenti osvrta ugledne hrvatske teatrologinje Mire Muhoberac (1995.-2021.) o Škrabeovoj predstavi Muke po Iveku, objavljeni u Matičinom dvotjedniku Vijenac, 2013. godine. (Op. ur.)

2) Usp. osvrt Mire Muhoberac u Matičinom dvotjedniku Vijenac iz 2015. godine o Škrabeovoj predstavi U Plavom podrumu, izvedenoj na zagrebačkoj Opatovini. (Op. ur.)

3) Mira Muhoberac objavila je još 2013. godine i svoj nadahnuti književnokritički osvrt o knjizi Nina Škrabea Druga zvijezda zdesna. (Op. ur.)