Životno poslanje ‒ činiti dobro

U mjesecu studenom prošle godine Varaždinska biskupija tiskala je knjigu pod naslovom Činiti dobro. Riječ je o zborniku priređenom u prigodi 75. obljetnice života (Vukovar, 19. siječnja 1944.), 50. obljetnice svećeništva (Zagreb, 16. studenoga 1969.) te 20. obljetnice biskupstva (Zagreb, 6. veljače 1999.) mons. Josipa Mrzljaka, koji je do svojeg umirovljenja 2019. godine bio varaždinski biskup. Naslov zbornika čine riječi biskupskog gesla koje je mons. Mrzljak odabrao kod ređenja za pomoćnog zagrebačkog biskupa te u strogom smislu ne predstavlja glavnu temu svih tekstova i radova koji se nalaze u zborniku, već odražava svojevrstan program koji je biskup Mrzljak nastojao ostvarivati ponajprije u biskupskom, ali i u ostalim dijelovima svojeg života.

Uvodni dio zbornika, nakon predgovora sadašnjega varaždinskog biskupa mons. Bože Radoša te uvodnog slova glavnog urednika zbornika Krunoslava Novaka, čine biografski zapisi iz života biskupa Josipa Mrzljaka. Tekstovi biskupa mons. Ratka Perića i mons. Vlade Košića predstavljaju osobne osvrte, svjedočanstva i sjećanja iz dijelova života u kojima su dijelili životna i profesionalna iskustva s biskupom Mrzljakom. Te tekstove karakterizira jedan prijateljski ton koji odražava iskrenu zahvalnost za prijateljstvo i kolegijalnost koju su u biskupu Mrzljaku susreli. Potom slijedi tekst Anđelka Košćaka koji u svom radu u kratkim crtama donosi prikaz cjelokupnog životnog puta Josipa Mrzljaka, izostavljajući detalje iz njegova biskupskog djelovanja u Varaždinskog biskupiji, kojima je u ovom zborniku posvećen poseban dio. Osim životopisnih podataka o podrijetlu i obitelji Mrzljak u prilogu svojem radu Košćak donosi i rodoslovlje Josipa Mrzljaka, počevši od obitelji Janka i Terezije Mrzljak.

Zbornik je podijeljen u tri konzistentne tematske cjeline. U prvom dijelu zbornika koji je naslovljen Trag dobrote u Varaždinskoj biskupiji: djelovanje mjesne Crkve 2007.- 2019. nalazimo zbir tekstova u kojima se pojedinačno predstavljaju uredi i institucije Varaždinske biskupije s posebnim osvrtom na događaje te novosti u njihovu radu koje je biskup Mrzljak potaknuo ili podrža(va)o. Riječ je o petnaest tekstova u kojima dolazi do izražaja kreativnost i zauzetost biskupa Mrzljaka u vodstvu Biskupije, koje se – a to je na poseban način istaknuto u ovom dijelu zbornika – između ostalog sastoji u pozornom osluškivanju poticaja Božjeg Duha, prepoznavanju potreba ljudi i razlučivanju mogućnosti njihovih ostvarivanja.

Teško je u ovom kratkom prikazu predstaviti sve ono što je biskup Mrzljak u Varaždinskoj biskupiji u tom kontekstu napravio, a o čemu svjedoči ova cjelina zbornika. No, ono što vrijedi svakako istaknuti, jest činjenica da su mnogi poticaji biskupa Mrzljaka bili usmjereni cjelokupnom dobru čovjeka i vjernika u Varaždinskoj biskupiji. Upravo izgradnja Centra Caritasa Varaždinske biskupije osobito svjedoči o tome, kao i njegova posebna želja za pastoralnim radom s pripadnicima romske zajednice (najbrojnije nacionalne manjine na području Varaždinske biskupije) te njihovim aktivnim uključivanjem u život Varaždinske biskupije.

Drugi dio zbornika pod naslovom Promišljanja stvarnosti i perspektiva dobra u društvu sastavljen je od stručnih radova znanstvenika koji su ili rodom iz područja Varaždinske biskupije ili su u njoj aktivno djelovali ili trenutačno u njoj aktivno djeluju. Čak četrnaest znanstvenih studija iz područja humanističkih i društvenih znanostine tiču se izravno djelovanja biskupa Mrzljaka, a tematski su vrlo raznolike. Poneki autor odlučio se u svom radu izravno ili neizravno svoj članak izgraditi oko naslova zbornika, nastojeći iz perspektive znanosti kojom se bavi dati doprinos razumijevanju pojma dobrote unutar aktualnih društvenih zbivanja i rasprava. Neki autori odlučili su svojim znanstvenim radovima donijeti doprinos istraživanju o povijesnim zbivanjima Crkve u svijetu, na području Varaždinske biskupije, te o životu i djelovanju svećenika u Crkvi u hrvatskom narodu koji nose prezime Mrzljak. Većina autora svojim je člancima obradila aktualna područja iz znanosti kojima se bave te svojim tekstovima u ovom zborniku mogu doprijeti i do onih, koji nisu u mogućnosti pratiti ili ne prate zbivanja unutar pojedinih znanosti. Svatko od autora znanstvenih radova na svoj je način pridonio bogatstvu sadržaja ovog drugog dijela zbornika, koji svojom raznolikošću i znanstvenom širinom u prenesenom značenju govori kako se i činjenje dobra ne ograničava samo na neka područja ljudskog života ili znanosti, nego ih sva prožima.

U zadnjem dijelu zbornika nalazimo izabrane tekstove, propovijedi i poruke iz djelovanja biskupa Mrzljaka. U tim tekstovima koji su kronološki poredani moguće je iščitati neke naglaske biskupskog djelovanja Josipa Mrzljaka. Dugo prešućivana te još do danas neistražena i skrivana istina o sudbini njegova oca, koji je zajedno s oko 290 ljudi »nestao« u vukovarskoj Kristalnoj noći 12. travnja 1945., čini biskupa Mrzljaka posebno osjetljivim na žrtve toga grada i njihove obitelji. U tom kontekstu nalazimo dvije njegove propovijedi izrečene upravo u Vukovaru. Prva je izrečena na Dan sjećanja na žrtvu Vukovara (18. studenoga 2001.), a druga prigodom 70. obljetnice stradanja žrtava komunističkog terora u Vukovaru 1945. (12. travnja 2015.).

Biskup Mrzljak bio je posebice angažiran oko susreta hrvatskih i slovenskih katolika te je od samih početaka takvih susreta koordinirao organizaciju s hrvatske strane. Stoga ovdje nalazimo njegovu propovijed sa 4. slovensko-hrvatskog hodočašća na Ptujskoj gori (2. srpnja 2011.). Osim toga, svesrdno je podržavao i svojom molitvom i prisutnošću pratio vjernike Grada Varaždina na njihovom zavjetnom hodočašću na Mariju Bistricu te je rado dočekivao hodočasnike u ludbreškom Svetištu Predragocjene Krvi Kristove tijekom dana »Svete nedjelje«. S misnih slavlja u prigodi tih hodočašća također se mogu pronaći dvije propovijedi. Program svoga gesla »Činiti dobro« biskup Mrzljak je mogao i uspijevao konkretno ostvarivati i kao predsjednik Hrvatskog Caritasa. U tom svojstvu u zborniku se nalazi jedna njegova poruka i propovijed. A na samom kraju ovog trećeg dijela zbornika stoji nagovor biskupa Mrzljaka svećenicima na korizmenim susretima 2018. godine. Također jedno svjedočanstvo o izvršavanju zadaće koja je svakom biskupu posebno povjerena – briga za svoje »sinove«.

Prikazani zbornik se po svom stilu i sadržaju razlikuje od zbornika isključivo znanstvenih radova nastalih kao rezultat znanstvenih skupova ili simpozija. Tri različite tematske cjeline zbornika, različitost stila pisanja tekstova, kao i različitost sadržaja onemogućuju jednostavno svrstavanje zbornika u samo jednu određenu književnu kategoriju. Ovaj zbornik svojim tekstovima ponajprije divergira između povijesnog, novinarskog, znanstvenog te esejističkog pristupa te će čitateljsku publiku pronaći među zainteresiranim proučavateljima kratke povijesti Varaždinske biskupije, mladim znanstvenicima, prijateljima i poznanicima biskupa Mrzljaka, kao i brojnim vjernicima Varaždinske biskupije. Pisani radovi u zborniku (osim u drugom dijelu) praćeni su slikovnim zapisima – fotografijama, koje upotpunjuju tekstove i u njih se skladno uklapaju.

Ukratko, riječ je o knjizi kojom se na kraju aktivne biskupske službe željelo prisjetiti i ispravno vrednovati rad i djelovanje biskupa Josipa Mrzljaka, ponajprije u svojstvu varaždinskog biskupa. Stoga u zbornik nisu uvrštena svjedočanstva o biskupu Mrzljaku kao svećeniku Zagrebačke nadbiskupije u kojoj je također kao župnik »činio dobro«. U tom kontekstu, između ostalog, vrijedno je istaknuti da je za vrijeme Domovinskog rata u Sesvetskom Kraljevcu nastojao organizirati pomoć izbjeglima i prognanima. Međutim, mnogo dobra učinjenog za života, kojima ne bivaju posvećene knjige, ostaje skriveno očima svijeta te i ne biva pravo vrednovano. Zbog toga bi ovaj zbornik trebao imati svrhu podsjetnika i poticaja: ponajprije za traženje i razlučivanje dobra te potom za činjenje. O tome progovara između ostalog AlessandroManzoni u svom romanu Zaručnici kritizirajući činjenje dobra plemkinje Prassede koja je »često drugima i sebi govorila kako je sav njezin rad bio ostvariti želje neba: ali je pritom često činila jednu veliku pogrešku – držeći svoju pamet za nebo«.*

U životu i djelovanju biskupa Josipa Mrzljaka ‒ može se zaključiti iz radova ovog zbornika ‒ da je nastojao tražiti i razlučivati dobro u svjetlu Božjeg Duha te ga Njegovom snagom i činiti.

___________________
* A. Manzoni: I promessisposi, San Paolo, Milano 2004., str. 431.