Z onkraj Drave...

Podravski zbornik smatra se najdugovječnijom publikacijom u Podravini. Zbornik svake godine u povodu Dana grada Koprivnice (početkom studenoga) izdaje Muzej grada Koprivnice. Glavni i odgovorni urednik Podravskog zbornika ujedno je ravnatelj Muzeja grada Koprivnice, arheolog Robert Čimin. Izvršna urednica je etnologinja Vesna Peršić Kovač kojoj u radu pomaže još nekoliko članova uredništva. U ovogodišnji broj Podravskog zbornika uvršteno je 12 članaka i 12 priloga koji čine sadržaj na tristotinjak stranica. Dio radova čini tematsku cjelinu kojom se obilježava 100. obljetnica rođenja znamenitog umjetnika Ivana Večenaja (1920.-2013.) koji se istaknuo kao slikar, književnik, sakupljač narodnog blaga i općenito svestrani kreativac.

Kako je u organizaciji Muzeja grada Koprivnice u rujnu 2020. godine održan stručni skup pod nazivom »Z onkraj Drave« posvećen Ivanu Večenaju u povodu 100. obljetnice rođenja, tako je dio radova s toga skupa objavljen u ovome svesku Podravskog zbornika. U njima nalazimo osvrte na likovno, povijesno i književno stvaralaštvo Ivana Večenaja. Istim povodom naslovnicu ovogodišnjeg Podravskog zbornika krasi fotografija majstora Večenaja.

Već prva dva rada tiskana u ovogodišnjem zborniku posvećena su 100. obljetnici rođenja Ivana Večenaja. Povjesničarka umjetnosti Helena Kušenić napisala je članak o religioznim doktrinama u metafizičkim vizijama Ivana Večenaja, pri čemu je analizirala prizore iz Kristološkog ciklusa u kojem se posebno ističu raspeća. Drugi članak o Večenajevu stvaralaštvu napisala je povjesničarka umjetnosti Mihaela Cik koja se bavila metaslikarstvom ovog umjetnika. Naime, Večenaj je često izrađivao metaslike koje prepoznajemo po umetnutom autoportretu, slikama u slici, riječima u slici i drugome. Autorica je utvrdila da je korištenje metaslikovnih postupaka obilježje Večenajeve zrele faze i svjedoči o visokom stupnju njegove umjetničke samosvijesti.

Povjesničar Nikola Cik napravio je sažeti pregled povijesti rimokatoličke Župe svetog Franje Ksaverskog u Kozarevcu. Uz osnovne podatke o povijesti naselja objavio je podatke o svećenicima koji su kao župnici i upravitelji župe djelovali u Kozarevcu tijekom protekla dva stoljeća. Kao prilog radu objavljen je popis župnika i upravitelja župe od 1789. godine. U posebnom dijelu rada autor je ukratko opisao župnu crkvu u Kozarevcu koja je sagrađena 1909. godine naglasivši povijesno-umjetničku vrijednost ovoga sakralnog objekta.

Autorica koja od prvoga broja piše za Podravski zbornik je poznata povjesničarka Mira Kolar-Dimitrijević, koja je ove godine zastupljena prilogom o vinskim pjesmama iliraca Antuna Nemčića, Mirka Bogovića i Ferde Rusana. I ovoga puta je pokazala svoje bogato iskustvo u obradi tema iz kulturne povijesti Podravine i pružila neke nove spoznaje. Ksenija Krušelj napisala je rad o osnutku Ženske stručne škole u Koprivnici 1909. godine. Ovaj događaj smatra se pozitivnom posljedicom gospodarskog i društvenog razvoja Koprivnice, jer su zahvaljujući otvaranju takve škole i djevojke mogle nastaviti školovanje. U članku je objavljen pregled podataka o djelovanju škole u svakoj školskoj godini od osnutka do početka Prvog svjetskog rata. Milivoj Dretar autor je članka o Ludbregu u zadnjim mjesecima Drugog svjetskog rata. Opisao je okolnosti u kojima je 1945. godine došlo do zamjene fašističkog režima onim komunističkim, a posebno je zanimljiv dio o Kozacima koji su u zadnjim danima rata počinili silna nedjela u ludbreškom kraju.

Vrlo zanimljiv članak o glazbeniku, zborovođi i glazbenom pedagogu Ivanu Hanžeku (1942.-1980.) napisala je glazbenica Ivana Senjan, u povodu 40. obljetnice autorove smrti. Članak sadrži biografske podatke i informacije o kulturnom i pedagoškom radu Ivana Hanžeka koji je od dolaska u Đurđevac 1965. godine do pogibije 1980. obilježio glazbeni život grada u kojem je živio. Još jedan tekst biografskog karaktera svjedoči o životu i djelu kemijskog tehničara i farmaceuta Franje Kajfeža (1936.-2004.) kojeg pamtimo po otkriću apaurina. Autor članka je Marko Vitez koji je na temelju dostupnih izvora, literature te svjedočanstava poznanika i članova obitelji opisao Kajfežovo odrastanje u Martijancu, obrazovanje, znanstveni rad, političko djelovanje te ljubav prema kolekcionarstvu i umjetnosti.

Paleontološki nalazi Podravine tema su priloga Jurice Sabola, koji je proučio fosilne ostatke velikih pleistocenskih životinja pronađenih uz rijeku Dravu i u nekoliko šljunčara u Podravini. Uz to je ukratko opisao pleistocensku klimu, floru i faunu te neke životinje, kao što su vunasti mamut i vunasti nosorog čiji su najznačajniji ostaci pronađeni upravo na lokalitetima u Podravini. A Katarina Franjo autorica je članka u kojem je opisala izdavačku djelatnost u Virju i doprinos toga mjesta razvoju nakladništva u Koprivničko-križevačkoj županiji. Nakladnička i tiskarska djelatnost u Virju ima tradiciju dugu više od 120 godina pa je autorica nastojala objasniti početke te djelatnosti u Virju. U čak nekoliko preglednih tablica prikazala je podatke o nakladnicima, te knjižnoj građi i serijskim publikacijama tiskanima u Virju od kraja 19. stoljeća do kraja 2019. godine.

Na ovu temu nadovezuje se članak knjižničarke Ljiljane Vugrinec koja je prikazala rad pokretnih knjižnica, odnosno bibliobusa u Koprivničko-križevačkoj županiji u razdoblju od 1979. do 2019. godine. Tekst je izrađen i objavljen u povodu 40. obljetnice djelovanja bibliobusne službe. Važno je znati da zahvaljujući pokretnim knjižnicama čitatelji imaju priliku doći do knjiga u čak 20 općina na području Koprivničko-križevačke županije u kojima inače nema knjižnica. A stalni suradnik Podravskog zbornika Vladimir Miholek iz Đurđevca za ovaj je broj napisao zanimljiv prilog u kojem se bavi psovkama, vulgarizmima i riječima rugalicama u đurđevečkom kajkavskom govoru. Podsjetimo da je Miholek i autor opsežnog Rječnika đurđevečkoga govora i osim što sustavno prikuplja riječi toga govora on ih detaljno analizira i obrađuje. Činjenica je da riječi i izrazi koji su predstavljeni u ovome članku polako ali sigurno padaju u zaborav jer ih zamjenjuju suvremene psovke i pogrdni izrazi i nestaju izvorni govornici.

Tematski blok posvećen Ivanu Večenaju u povodu 100. obljetnice rođenja nastavljen je u dijelu zbornika u kojem su objavljeni instruktivni prilozi. Ukupno su još četiri priloga posvećena Ivanu Večenaju. Njihovi autori su Marijan Špoljar, Vjekoslav Prvčić, Božica Jelušić i Dragutin Feletar. Književnica Božica Jelušić osvrnula se na život i rad Ivana Večenaja s naglaskom na njegov spisateljski rad, a povjesničar Marijan Špoljar pažnju je posvetio njegovom slikarstvu. Akademik Dragutin Feletar piše o Večenajevim prinosima istraživanju povijesti Prekodravlja, a Vjekoslav Prvčić dao je poseban osvrt na njegovu stvaralačku snagu, kreativnost i marljivost kada je riječ o prikupljanju građe o povijesti i jezičnom blagu zavičaja.

Među uvrštenim prilozima je nekoliko radova nastalih u povodu drugih važnih obljetnica. Tako je o 35 godina djelovanja Povijesnog društva Koprivnica prilog izradila predsjednica Lidija Vranar. Opisala je okolnosti u kojima je došlo do osnutka Povijesnog društva u Koprivnici, a zatim i aktivnosti koje društvo organizira, te bogatu izdavačku djelatnost. O Ženskom vokalnom sastavu Đurđevčice iz Đurđevca koji djeluje 22 godine pisala je voditeljica Kristina Benko Markovica. A troje suautora, Marinko Barčan, Željka Miklošević i Danijela Rešetar, u svojem su prilogu predstavili Interpretacijski centar Kuća Petra Preradovića u Grabrovnici koji je uređen i otvoren sredinom 2019. godine. Projekt uređenja ovakvog interpretacijskog centra u rodnoj kući znamenitog hrvatskog pjesnika Petra Preradovića (1818.-1872.) simbolično je započeo u povodu obilježavanja 200. obljetnice njegova rođenja 2018. godine. U radu su opisane okolnosti pretvaranja Preradovićeve rodne kuće i nekadašnjeg muzeja u suvremeni interpretacijski centar kao i prva godina njegova uspješnog djelovanja.

U povodu 25. obljetnice smrti poznatog književnika Miroslava Dolenca Dravskog (1937.-1995.) stalni suradnik Podravskog zbornika Ilija Pejić napisao je instruktivan osvrt na Dolenčevo stvaralaštvo. O koprivničkom vatrogastvu ovoga puta pisala je Sonja Markić koja se u svojem prilogu osvrnula na desetljeća uspješnog rada dobrovoljnih vatrogasnih društava u Štaglincu i Starigradu, od čijeg je osnutka 2019. godine prošlo 40, odnosno 20 godina. Važnu obljetnicu djelovanja 2020. godine obilježilo je i Dobrovoljno vatrogasno društvo u Gornjoj Šumi koje je osnovano 1960. godine. O povijesti DVD-a Gornja Šuma prilog je napisao Zvonimir Ištvan koji je za tu priliku proveo pravo istraživanje i prikupio vrijedne podatke iz arhive i od starijih kazivača, odnosno osnivača DVD-a. Vlatka Šelimber pak je za ovu priliku prikazala Rječnik pitomačkoga govora, čiji je sadržaj od ove godine digitaliziran i dostupan online.

Na kraju je objavljen interview s akademikom Dragutinom Feletarom, s kojim je razgovarao urednik Podravskog zbornika Robert Čimin. U razgovoru se akademik Feletar osvrnuo na okolnosti u kojima je pokrenut Podravski zbornik 1975. godine i na čitavu povijest izdavanja ovog periodika. Vrijedi spomenuti da je akademik Feletar u danima kada je objavljen ovaj broj Podravskog zbornika, a uz Dan grada primio javno priznanje počasnog građanina grada Koprivnice. Kao i u svakome broju do sada, sasvim pri kraju zbornika objavljeni su i književni prilozi. Ove godine je urednica za književnost prvi put bila Lidija Novosel koja je odabrala radove Marijane Šarac, Lidije Lauš Leščan i Dubravke Težak. Tako je Marijana Šarac autorica zapisa koji sadrže sjećanja na djetinjstvo u đurđevečkom kvartu Peski, Lidija Lauš Leščan napisala je crtice pod naslovom Vrijeme crnog labuda, a tu su i četiri pjesme nagrađivane mlade autorice Dubravke Težak.

Posebnu rubriku u zborniku predstavlja pregled podravskog nakladništva koji je uredila knjižničarka Ana Škvarić, i to na način da je evidentirala sva monografska djela, kataloge i programe te serijske publikacije i audiovizualnu građu objavljenu od prethodnog broja Podravskog zbornika. Tu je i tzv. podravska kronika sa sažetim osvrtom i fotografijama kojima su dokumentirani najvažniji događaji tijekom protekle godine. Zadnje stranice rezervirane su za predstavljanje nekoliko općina iz Podravine. Ove godine su na nekoliko stranica prikazane novosti u protekloj godini iz općina Legrad, Koprivnički Ivanec, Novigrad Podravski, Molve, Ferdinandovac i Pitomača.