Ubiranje pjesničkog cvijeća

Antologija (grč. ἀνθολογία), složenica je od dviju riječi: ἄνϑος (anthos) – cvijet i λέγεıν (legein) – brati. Riječ antologija se koristi uobičajeno u svakodnevnom govoru. Međutim, osobno nisam upoznala osobu koja je otprve znala objasniti njezino doslovno značenje. Pored toga, zanimljivo je da ne poznajem niti jednog domaćeg ni stranog haiku pjesnika koji u barem jednom od svojih haiku zapisa ne spominje cvijet ili cvijeće. Ovo i nije toliko začuđujuće budući da je procijenjeno da u svijetu postoji između 250.000 i 400.000 različitih vrsta cvjetnica, a umijeće haiku izražavanja iziskuje od autora (s)poznavanje prirode. Kako do danas haiku pjesma nije čvrsto definirana, možemo je opisati kao minijaturni zapis u obliku trostiha (najčešće u formi 5-7-5 slogova ili taktova), i predstavlja produkt »zarobljenog« trenutka autorovog doživljaja ekspresije prirode (i to samo korištenjem osjetila!).

Niz od triju antologija hrvatskog haiku pjesništva započeo je Vladimir Devidé (1996.), izdanjem pod jednostavnim nazivom: »Antologija hrvatskog haiku pjesništva«. Ovaj niz je nastavila Đurđa Vukelić Rožić antologijama: »Nepokošeno nebo/An Unmown Sky«, koja obuhvaća razdoblje od 1996.–2007.godine, i »Nepokošeno nebo 2/An Unmown Sky2«, kojom je obuhvaćena prethodna dekada, razdoblje od 2008.–2018. godine. Važno je naglasiti da je prethodna antologija »Nepokošeno nebo/ An Unmown Sky«, osvojila nagradu (2011.) The Touchstone Award, za jednu od četiri ponajbolje knjige na engleskom jeziku u sklopu međunarodnog natječaja za haiku poeziju u organizaciji The Haiku Foundation (USA). Temeljem ove prestižne nagrade i svojeg višedesetljetnog požrtvovnog rada na promicanju hrvatske kulture i baštine, glavna i odgovorna urednica Đurđa Vukelić Rožić (2012.) primila je »Nagradu za doprinos ugledu i promociji Zagrebačke županije u zemlji i svijetu«.

Antologija »Nepokošeno nebo 2 / An Unmown Sky2« je predstavljena u Ivanić-Gradu18. listopada 2018. HKD Rijeka proglasilo je ovo izdanje Knjigom godine 2018., izvan naklade Hrvatskoga književnog društva. U trenutku pisanja ovog teksta, ova je antologija ušla u uže finale izbora (najboljih pet knjiga), za istu nagradu kao i njezina prethodnica u organizaciji The Touchstone Award, The Haiku Foundation (USA), u konkurenciji 67 haiku knjiga na engleskom jeziku objavljenih u 2018. godini.

Naslov ove i prethodne antologije »Nepokošeno nebo« u prvi tren izaziva čuđenje i navodi na pitanje kako nebo može biti »nepokošeno«, kada znamo da je haiku zarobljen trenutak istinske stvarnosti. Đurđa Vukelić Rožić je prije svoje Uredničke riječi najjednostavnije obrazložila naslov prepisavši: Ležim/u travi. Nepokošeno/ nebo. Ovaj je haiku zapisao Dubravko Ivančan. Zasigurno smo se nasmijali prisjetivši se da svaki čovjek gleda svijet samo iz jedne perspektive – svoje.

Danas je ova treća i u nizu najopsežnija dvojezična hrvatsko-engleska antologija otisnuta na ukupno 583 stranice u kojoj je zastupljeno 198 autora s ukupno 3642 ove (naj)kraće pjesničke forme.U prvi trenutak pročitavši ove statističke brojke, možemo posumnjati jesu li svi izabrani autori i njihovi uvršteni radovi antologijski? Dovoljno je znati podatak da je u protekloj dekadi više od 470 autora objavljivalo haiku na hrvatskom jeziku i hrvatskim narječjima, i odgovor će se sam nametnuti. Pored toga, broj od 823 inozemne nagrade dodijeljene hrvatskim autorima, dodatna je potvrda tome.

Autori su u ovoj antologijiporedani abecednim redom po prezimenima, uz njihove su biografije izabrana haiku i senrju djela, bibliografija za svaki rad, te navodi za domaće i inozemne nagrade i pohvale. Velik broj autora uz standardni hrvatski jezik, haiku zapisuju koristeći svoje kajkavsko ili čakavsko narječje, i na taj način njeguju baštinu i za buduće naraštaje. Nakon čitanja odraslih autora, ova antologija čitateljima nudi pregled nagrađivanih radova u zemlji i inozemstvu dječjih haiku djela, tako da sveukupan broj od 254 autora predstavlja pravu riznicu na ovaj način ovjekovječenog hrvatskog haiku stvaralaštva protekle dekade.