Vrijedna spomenička baština

Trebalo je proći više od sedamdeset godina da pred oči varaždinske i hrvatske kulturne javnosti izađu Poviesni nadpisi grada Varaždina, rukopisna građa profesora Krešimira Filića (Bjelovar 1891. – Varaždin 1972.), stvorena najvećim dijelom četrdesetih godina XX. stoljeća. Čuvana je u varaždinskom Gradskom muzeju, čiji je Filić 1925. godine bio osnivač i prvi ravnatelj. Zadaću izdavanja tih za grad Varaždin važnih povijesnih dokumenata preuzela je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Zavod za znanstveni rad u Varaždinu i Gradski muzej Varaždin. Knjigu su za tisak priredili i uredili Vladimir Huzjan i Spomenka Težak, a recenzenti su bili akademici Josip Bratulić i Stjepan Damjanović. Objavljivanje su omogućili Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Grad Varaždin, Gradski muzej Varaždin i Zaklada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

U ostavštini profesora Krešimira Filića, čuvanoj u varaždinskom Gradskom muzeju, zanimljivošću se ističu četiri bilježnice pod naslovom Poviesni nadpisi grada Varaždina (I.-IV.) nastale većinom 1944. godine, te nadopunjavane u kasnijim razdobljima. U njima je Filić bilježio povijesne natpise zatečene u varaždinskim crkvama, samostanima, gradskim kućama, na groblju i drugdje, pisane na hrvatskom, latinskom i njemačkom jeziku, izvedene klesanjem u kamenu, slikane kistom, ili lijevanjem u kovinama. Skupio je tako gotovo šest stotina natpisa poredanih u rukopisu kronološki, bez obzira na mjesto nalaza. Obrazloženje tekstova pisao je korijenskim pravopisom.

Urednici izdanja nastojali su čitateljima osigurati lakše snalaženje u shvaćanju sadržaja te vrijedne građe pa su natpise grupirali u tematske cjeline, poput Gradske vijećnice, katedrale Uznesenja Blažene Djevice Marije, franjevačkog samostana i crkve svetog Ivana Krstitelja i svih drugih varaždinskih crkava, pa i gradskih kuća, kamene plastike, kovina, pečata i dokumenata, zastava i ostalih predmeta na kojima se natpisi nalaze. Tu se nalaze i natpisi zatečeni na predmetima i dokumentima koji se čuvaju u Državnom arhivu u Varaždinu, Muzeju Dvor Trakošćan, Muzeju hrvatskog vatrogastva u Varaždinu i Muzeju Međimurja u Čakovcu. U objavljenoj knjizi svi su natpisi prevedeni na suvremeni hrvatski književni jezik.

Ova je knjiga od velike vrijednosti za daljnje proučavanje varaždinske prošlosti i nezaobilazno pomagalo u budućem radu svakog istraživača gradske povijesti. Iako bi se u njoj trebalo naći i nekih propuštenih natpisa poput onog na latinskom jeziku nad ulazom u nekadašnju, više ne postojeću gradsku bolnicu u današnjoj Prešernovoj ulici, ona je prevažno historiografsko štivo vrijedno pažnje stručnjaka i laika. Grafički je solidno oblikovana s velikim brojem fotografija u boji koje olakšavaju razumijevanje pisanih tekstova. Na naslovnici je fotografija jednog od najvažnijih natpisa, latinskog teksta pod kamenim grbom grada Varaždina na pročelju Gradske vijećnice, kojeg je 1793. godine godine izradio varaždinski klesar Leopold Vieter. Vrijednost ove knjige je i urednička intervencija kojom je čitateljima olakšano razumijevanje građe ‒ time što su Filićevom radu pridodane i biografije osoba čija imena nalazimo u rukopisima, počevši od znamenitog hrvatskog domoljuba i političara Dragutina Antoleka Orešeka do proslavljenog hrvatskog bana Nikole Zrinskog VII. proslavljenog u bitkama protiv Turaka, pjesnika i autora spjeva Jadranskoga mora sirena.

Uređivanje i objavljivanje ove za hrvatsku historiografiju vrlo važne knjige rezultat je rada brojnih suradnika. Slava urednika pripada i njima. Njen sadržaj, značaj i poticaj osnažiti će domoljubni zanos Varaždinaca i svih drugih koji je budu čitali. Postat će vrijedan inventar svake privatne i javne knjižnice. Preporučujemo čitanje!