Mala noćna čitanja

Pjesnikinja, esejistica i književna kritičarka Dunja Detoni Dujmić jedna je od najrevnijih i najobavještenijih hrvatskih poznavatelja književnosti. Svoje tekstove redovito objavljuje u književnim časopisima, a objelodanila je i vrlo zanimljive i nagrađivane književno-povijesne studije i knjige eseja kao i monografije o hrvatskim književnicima.

Najnovija knjiga istaknute autorice naslovljena je Mala noćna čitanja: Hrvatski roman 2011.-2015. U njoj su prikupljeni književno-kritički prikazi i eseji o hrvatskom romanu koje je objavljivala u recentnoj periodici od 2011. do 2015. godine. Intrigantan naslov između ostaloga upućuje na velik uloženi trud u čitanje i interpretiranje štiva kojim se stručnjaci koji se time bave obično posvećuju noću dok se sve smiri, a dnevne obveze budu završene.

Opsežna knjiga od gotovo četiristo stranica podijeljena je na pet tematskih cjelina naslovljenih Zagonetači i njihova djeca, Štemeri, desperadosi, tragači, Junaci svojih povijesti, Uvrnuti potrošači zbilje i Odred za ljubav.

U proslovu autorica naglašava da se »poslužila određenim žanrovskim ključem« koji objašnjava u uvodu svakoga poglavlja. Taj je uvod zapravo ključni faktor za daljnje čitanje jer čitatelja upućuje na teoretske i povijesne analize suvremene hrvatske književnosti i odabrana djela pojedinih autora koje je Detoni Dujmić odabrala za taj postupak. Poglavlja je vješto i mudro ujedinila tematikom, a u središtu njene pozornosti su i struktura djela te način na koji su napisana.

Slijedom toga, možemo ustvrditi da je prvo poglavlje koje obuhvaća analizu trinaest romana suvremenih hrvatskih autora posvećeno kriminalističkom romanu. Autorica knjige naglašava da »recentna književna petoljetka (2011.-2015.) bilježi pravi boom kriminalističke proze u kvantitativnom pogledu«, a među odabranim piscima među ostalima ističu se Božica Brkan, Pavao Pavličić, Goran Tribuson, Milana Vuković Runjić i dr. U tekstovima posvećenimTribusonu i Pavličiću saznajemo da ovi autori u svojim romanima Propali kongres i Muzej revolucije u tipičnu kriminalističku priču vješto umeću politički i društveni kontekst te mističnost i ezoteričnost. Božica Brkan uz klasični kriminalistički žanr rabi temu ratnih okolnosti, dok Milana Vuković Runjić u kriminalističku priču umeće i ljubavne motive te prikaz zagrebačke književne scene u razdoblju nakon Prvoga svjetskog rata.

U drugom poglavlju obuhvaćeno je osamnaest romana čija je tema egzistencijalizam odnosno promišljanje o postojanju, o tjeskobi koju život ponekad donosi, o krizi identiteta; u tim romanima protagonisti razmišljaju o sebi samima i ljudima oko njih, o svemu onome što im život donosi: Ludwig Bauer, Irena Lukšić, Neda Miranda Blažević, Milko Valent, neki su od zastupljenih autora. Tu su i Bekim Sejranović sa svojim putopisno-egzistencijalističkim romanom Tvoj sin Huckleberry Finn te Zoran Ferić i njegov Galovićevom nagradom ovjenčani roman Na osami blizu mora.

Bauer se u svome romanu prisjeća ratnih zbivanja i posljedica rata, Milko Valent stvara lik koji jedva preživljava u suvremenom svijetu i može biti prototip likovima koji se ne snalaze na prijelazu iz dvadesetog u dvadeset i prvo stoljeće, dok Zoran Ferić u djelu Na osami blizu mora opisuje galebarenje u vrijeme socijalizma. Roman Irene Lukšić naslovljen Tamo gdje se ljube Istok i Zapad autorica knjige ističe kao neku vrst putopisa u kojemu glavna junakinja kreće u potragu za svojim »egzistencijalnim usudom«, odnosno na putovanje po sjevernoj Americi. Neda Miranda Blažević u svojemu se romanu Potres pak uspješno bavi kaosom u ljudskim životima i metafizičkim temama.

U trećem poglavlju knjige naslovljenom Junaci svoje povijesti obuhvaćen je dvadeset i jedan roman, a svi se oni prvenstveno bave sudbinom svojih junaka – motivi su djetinjstvo, autobiografija, obiteljski odnosi i kronike, biografije. Uglavnom, radi se o tipičnome postmodernističkom štivu. Među autorima ističu se: Zoran Ferić, Sibila Petlevski, Miroslava Buljan, Slavenka Drakulić, Kristijan Novak itd. Tako Sibila Petlevski piše biografiju hrvatskog egzilanta Viktora Tauska, Ferić u romanu Kalendar Maja, prema riječima autorice, piše o odrastanju, ljubavima i starosti, dok je roman Mirjane Buljan Zamračenje saga o jednoj obitelji i jednome povijesnom razdoblju. Slavenka Drakulić se u romanu Optužena bavi odnosom majke i kćeri i feminističkom temom, dok Kristijan Novak u romanu Črna mati zemla uspješno isprepliće elemente fantastike i stvarnosti.

Četvrto poglavlje najnovije knjige Dunje Detoni Dujmić naslovljeno je Uvrnuti potrošači zbilje i obuhvaća devet prikaza romana suvremenih hrvatskih književnika, među kojima možemo istaknuti Ladu Žigo, Lanu Derkač, Borivoja Radakovića... Ti romani u sebi sadrže elemente fantastike ili groteske, prikaze društvene zbilje i kritiku društva te karnevalski svijet. Lada Žigo u Iscjelitelju zapravo opisuje zagrebačko suvremeno društvo odnosno njegove marginalizirane dijelove, a Lana Derkač u svome prvijencu Doručak za moljce također govori o aktualnim društvenim devijacijama. Borivoj Radaković u svojemu romanu u stihovima Što će biti s nama daje sliku suvremenoga Zagreba na duhovit i ironičan način, uz puno groteske i kalambura.

U petom poglavlju svoje knjige, naslovljenom Odred za ljubav, Dunja Detoni Dujmić se posvećuje osjećaju koji je nadahnjivao naraštaje književnika. Taj dio obuhvaća sedam prikaza, a među autorima su zastupljene primjerice Marica Bodrožić i Slavenka Drakulić. Autorica ističe zanimljivu tvrdnju Slavenke Drakulić da je ljubav osjećaj koji povezuje, ali isto tako može biti i nešto prokleto.

Knjiga Mala noćna čitanja: Hrvatski roman 2011.-2015. sažetak je naslova koji ukazuju na bogatstvo suvremene hrvatske proze, na njezinu raznolikost. Sistematično podijeljen na tematska poglavlja, daje panoramu najčešćih tema kojima se bave hrvatski suvremeni autori. Autorica zaslužuje čestitke zbog predanog rada, znalačkih objašnjenja i detaljne analize tema koje zaokupljaju naše književnike današnjice.