Kako upoznati i za/voljeti sebe sama

U današnje vrijeme mediji nameću crnu sliku svijeta bez izlaza. Kako onda vjerovati i dalje da svijet ima smisla? U današnje vrijeme kazališta glavne struje nameć crne/nasilne slike svijeta tvrdeći da je svijet jedno ružno mjesto bez smisla/Boga/svjetla. Kako onda stvarati danas umjetnost koja u sve to vjeruje? U današnje vrijeme nas teorija uvjerava da je svaka umjetnost koja daje nadu, afirmira plemenite osjećaje (ljubav, prijateljstvo, vjera, domoljublje, regionalnost) ili temeljne vrijednosti ljudskog društva (obitelj, crkva, red, poštivanje zakona i pravila, požrtvovanje...) niska i bezvrijedna, puki kič za podilaženje publici. Kako se onda usuditi stvarati upravo takvu umjetnost?

U današnje vrijeme nam globalizacija u umjetnosti nameće bezlične/identične slike društva bez okusa prostora ili lokalne boje. Kako se onda usuditi biti regionalan? U današnje vrijeme u kanon »visoke« umjetnosti ulazi mali broj pisaca vrlo određene estetike, koja slijedi sekularistički svjetonazor i daje sve dramatičniju kritiku društva. Kako onda proširiti medijsku/teorijsku/javnu priču na druge pisce i na drugačije estetike/svjetonazore, kako se usuditi te druge estetike/svjetonazore objektivno proučavati i pisati o njima? U današnje vrijeme vladajuća estetika je protjerala publiku iz kazališta. Kako onda ne izgubiti nadu u smisao umjetnosti?

Tri kruga događanja

Možda je odgovor u akciji koju je pokrenuo grad Prelog: Dani Kalmana Mesarića. Kalman Mesarić (1901.-1983.) je književnik, redatelj, osnivač kazališta, prevoditelj, libretist, svestrani kazališni čovjek rođen u Prelogu, a najpoznatiji je po komediji Gospodsko dijete. Cijeli je život radio i stvarao iz svjetonazora oprečnog vladajućoj slici svijeta pa nas ne čudi da nije nikada dobio umjetnički i životni prostor koji je zaslužio.

Svog sugrađanina sjetio se grad Prelog na inicijativu Mirjane Hržić, profesorice matematike, dugogodišnje kazališne amaterke i organizatorice brojnih amaterskih događanja u Međimurju (npr. festival kazališnih amatera Međimurja KAM). Akciju je pokrenula 2014. godine, a iduće, 2015. dokazala da nije samo jednokratno događanje.

Cijeli projekt osmišljen je kao višednevna manifestacija u tri kruga djelovanja. Prvi je krug ‒ promocija rada Kalmana Mesarića. Svake se godine objavi jedno od njegovih djela jer su teško dostupna: stara izdanja iz tridesetih godina su rasprodana, a autorovi rukopisi se nalaze u institutima ili knjižnicama... Stoga je Mesarićev roman Zlato dravom plovi ponovnoobjavljen 2014. godine, njegova komedija Gospodsko dijete objavljena je tiskom 2015. godine, a 2016. bit će mu objavljen dramski tekst I u našem gradu.

Drugi krug događanja su promocije današnjih umjetnika, građana Preloga, ali i Međimurja. Svake godine nastupaju međimurski kazališni amateri s predstavama pučkog teatra koje govore o svakodnevnom životu Međimuraca. To znači da su te predstave napisane na tragu Mesarićeve estetike i da na najbolji način pokazuju kako ta estetika još uvijek živi. Također se predstavljaju i međimurski književnici (poezija, proza, drama), bilo kroz nastupe pojedinaca, bilo kroz promocije knjiga i časopisa.

Treći krug događanja, koji bih nazvala »širenje utjecaja«, čini mi se najvažnijim! Prva manifestacija svojim je plakatom učenike Osnovne škole u Prelogu prvo zaintrigirala. Upitali su se ‒ tko je to Kalman Mesarić koji je rođen u njihovom gradu i krenuli su otkrivati. Pročitali su Mesarićev roman Dravom zlato plovi i toliko zavoljeli autora da su krenuli u dva projekta. Prvo su napravili anketu o tome koliko sugrađani poznaju Kalmana Mesarića i otkrili da za njega često ne znaju čak ni oni koji žive u ulici koja nosi Mesarićevo ime. Zatim su snimili film slijedeći put tragača zlata na Dravi opisan u romanu Dravom zlato plovi, koji je kao projekt građanskoga odgoja nagrađen na republičkom nivou. Uz to, na zahtjev same djece, Mesarićev roman uvršten je i na prošireni popis školske lektire.

Osim što tom manifestacijom i njezinim dobrim posljedicama sada sugrađani upoznaju Mesarića i više ga čitaju, oni ojačavaju samosvijest vlastitog bavljenja umjetnošću, ali i svijest da i ova pozitivna literatura, literatura koja afirmira svijet oko sebe, ima pravo na postojanje u našem svijetu. Kad neće mediji o tome govoriti, kad neće institucije koje dobivaju državni novac za njegovanje kulture, napravit ćemo to sami! Stoga je program u Prelogu sve bogatiji, privlači sve više publike, a i prostorno se širi: tako je 2016. godine održan i Dan Kalmana Mesarića u Zagrebu (u suradnji s Maticom hrvatskom).

Ukratko, Dani Kalmana Mesarića u Prelogu najbolji su odgovor na bezličnu i crnu sliku svijeta koja se nameće, kao i uzak krug »odabranih« autora. Način na koji to rade u Prelogu – izvlačeći iz zaborava vrijednog autora ali i afirmirajući sugrađane, kao i pozitivne posljedice njihova djelovanja čini mi se odličnim primjerom borbe za vlastitost, za prave vrijednosti, za ono što volimo. Upravo zato i Matičino Kolo posvetilo je ovaj temat i Danima kao manifestaciji i liku/djelu Kalmana Mesarića. Tako Maja Đurinović piše o Mesariću kao plesnom kritičaru, Vlatko Perković referira o Kalmanu Mesariću kao kazališnom kritičaru i praktičaru, a o današnjoj recepciji života i djela Kalmana Mesarića piše Mira Muhoberac. Tri su teksta posvećena i Mesarićevom književnom radu: Stjepan Hranjec piše o povezanosti sa zavičajem, Andrijana Kos-Lajtman o romanu Dravom zlato plovi, Sanja Nikčević o komediji I u našem gradu..., a Mirjana Hržić o kronologiji manifestacije Dani Kalmana Mesarića u Prelogu.

Nadamo se, poštovani čitatelju, da će vas ovaj tematski blok potaknuti na novo čitanje ne samo Mesarićevih djela, nego i na otkrivanje i drugih dobrih i zanimljivih a zapostavljenih hrvatskih pisaca, te da ćemo se ovoj temi vratiti još koji put u časopisu Kolo. Naime, treći po redu Dani Kalmana Mesarića održavaju se već u rujnu 2016. u Prelogu, a sadržajima još bogatiji negoli prethodne dvije godine.