Na pragu budućnosti

Rijetki su gradovi koji će svojem zaštitnom znakovlju, prepoznatljivim obilježjima, pribrojiti orkestar. A rijetki su i oni koji se mogu pohvaliti orkestrom kvalitete koja zaslužuje biti zaštitnim znakom svoje sredine.

Kada su se 1. lipnja ove godine u Hrvatskom narodnom kazalištu u Varaždinu obilježavala dva desetljeća postojanja Varaždinskoga komornog orkestra, po sinergiji između ansambla i njegove publike moglo se osjetiti zajedništvo glazbom stvarano punih dvadeset godina. Slavljenički je koncert privukao i dio slušatelja izvan Varaždina, što je dodatno proširilo vrijednosni domet tog događaja.

Znakovi su grada poput brazdi u ljudskoj spoznaji, po kojima se prepoznaje nečiji značaj. Glazba je takva brazda u duši Varaždina i njegovih žitelja, a u njoj Varaždinski komorni orkestar djeluje kao iznimno važna kulturološka činjenica, čije značenje, dakako, nadmašuje granice grada i pred više je godina postalo sastavnica hrvatske glazbene umjetnosti u cjelini. Prepoznaje se to podjednako po interpretativnim kvalitetama ostvarenim na slavljeničkom koncertu, kao što se iščitava i iz podataka prikupljenih u prigodnoj monografiji, koja je predstavljena javnosti uoči slavljeničkoga koncerta.

Sadržaj knjige važna je poveznica orkestra ne samo s njegovom prošlošću, nego i s tradicijom grada koji predstavlja, s glazbom koja uistinu i jest jedno od temeljnih varaždinskih obilježja,

U hrvatskoj glazbenoj historiografiji još je uvijek mnogo praznih polja. Dogodi se nešto važno i ubrzo – nezapamćeno i nezabilježeno – padne u zaborav. Krene li netko desetljećima kasnije trnovitim putem istraživanja činjenica, uložit će golemi trud kako bi točno zabilježio što se i kako uistinu dogodilo. A lijepa i sadržajna knjiga, kao što je ova posvećena 20. obljetnici Varaždinskoga komornog orkestra, djelotvoran je oblik borbe protiv takva zaborava. Autorica i urednica, doktorica muzikologije Tatjana Čunko, u nju je pohranila mnogo više od pukog zbroja podataka o dva desetljeća rada Varaždinskog komornog orkestra.

Građa ove knjige, koju je autorica naslovila Varaždinski komorni orkestar / Dva desetljeća entuzijazma, podijeljena je u tri logične cjeline. Prva cjelina je povijest; ne samo dva desetljeća rada orkestra, nego i pozadina, društveni i kulturološki ambijent, okolnosti unutar kojih se prirodnim učinio poticaj o osnivanju orkestra. Preciznost podataka i kronologije uključuje dakako i osobe, one iz glazbene povijesti Varaždina, ali i one izravno ili manje izravno zaslužne za utemeljenje i djelovanje Varaždinskoga komornog orkestra. Šetnja kroz dvadesetogodišnji život ansambla obuhvaća brojne ljude i suradnike, događaje i nastupe, sazrijevanje i osvajanje visokog umjetničkog ranga, ukratko, umjetnički život ansambla.

Druga cjelina govori o ljudima, o onima bez kojih orkestra ne bi bilo, o glazbenicima koji su dali i još uvijek daju svoj prilog radu orkestra. Mnogo je izvrsnih umjetničkih osobnosti među njima i nitko nije zanemaren. Poseban je naglasak autorica s pravom stavila na koncertne majstore orkestra, upozorivši tako na specifičnu praksu Varaždinskog komornog orkestra da često mijenja čelne umjetničke ličnosti ansambla.

Treća cjelina sadrži dokumentaciju. Akribično prikupljeni, raspoređeni i obrađeni podaci donose potpunu umjetničku biografiju orkestra; navedeni su svi umjetnički suradnici, potpun repertoar i praizvedbe, svi nastupi i nagrade tijekom protekla dva desetljeća. Iz brojnih se detalja, guste i dragocjene mreže podataka, na kraju javi živa slika o vrijednostima, o ulaganjima, znanju i umjetničkom nadahnuću, koje je ovaj ansambl ugradio u grad Varaždin, ali i u hrvatsku reproduktivnu glazbenu umjetnost u cjelini. “Entuzijazam je ključni pojam kojim se može objasniti dvadeset godina uspješnog djelovanja Varaždinskog komornog orkestra” – ističe autorica ustrajnost u djelovanju ovog umjetničkog ansambla koji nije institucionaliziran.

Iz knjige se doznaje i o odnosu prema repertoaru, koji je umnogome poučan pri određivanju karaktera ansambla. Osim širine repertoara koji vodi u sva razdoblja glazbe, specifičan odnos ansambl njeguje na dva područja. Prvo je razdoblje baroka, interes jamačno uvjetovan i redovitim sudjelovanjem u programima Varaždinskih baroknih večeri, festivalu koji je također jedan od prepoznatljivih obilježja grada. Pristupilo se radu na baroknoj glazbi studiozno, s poznavanjem modernoga pristupa interpretaciji i nastojanjem da interpretirano djelo – uz pretpostavljenu autentičnost kojoj se težilo – uvijek uspostavi komunikaciju sa suvremenim slušateljem.

Drugo je područje – hrvatska glazba. Na promociji je spomenut i broj izvedenih i praizvedenih djela hrvatskih skladatelja s kojima se ansambl itekako ponosi. S pravom, iako je broj u tom odnosu prema hrvatskoj glazbenoj tvorbi manje važan od interpretacije i traga koji takva interpretacija, osobito kada je posrijedi praizvedba, utiskuje u svijest slušatelja. Ukoliko se punovrijednom drži tvrdnja kako je jedino živa izvedba glazbenog djela prava provjera njegove umjetničke vrijednosti, tada je Varaždinski orkestar u punoj mjeri pridonio zadaći afirmacije nacionalnog stvaralaštva. Od četrdesetak praizvedbi iz pera 23 hrvatska skladatelja neke su se pokazale važnim obogaćenjem literature za pojedina solistička glazbala uz gudački ansambl, a neke su se uvrstile u iznimne autorske domete.

Mlađima i mladim hrvatskim autorima s liste praizvedbi pridružuju se u repertoaru mnoga antologijska djela hrvatske glazbe, podjednako znani stari majstori Vinko Jelić, Luka Sorkočević, Amando Ivančić, kao i velikani 20. stoljeća Boris Papandopulo, Milo Cipra, Bruno Bjelinski... Sve to potvrđuje širinu umjetničkog zanimanja ansambla, ali i odgovornost prema izboru djela koja mogu manifestirati najviše vrijednosti hrvatske glazbene umjetnosti.

Valja još kazati da su navršena puna dva desetljeća trajanja i rada Varaždinskoga komornog orkestra, kao važnu kulturološku i umjetničku činjenicu i događaj, u predstavljenoj publikaciji pozdravili mnogi uglednici, afirmirajući i na taj način vrijednost i ugled orkestra. Preostaje također kazati kako je knjiga opremljena s nizom dokumentarno vrlo zanimljivih fotografija koje bilježe mnoge važne trenutke i ugledne umjetničke suradnike. Grafički urednici knjige su akademski slikari Luka Gusić i Jasenka Bulj, čija imena već sama po sebi garantiraju kvalitetnu izvedbu knjižnog izdanja.

Pridružujem se, na kraju, i tvrdnji Gorana Habuša, gradonačelnika Grada Varaždina, iz njegova pozdravnog teksta objavljenog u ovoj publikaciji. On kaže: “Varaždinski komorni orkestar zreo je za korake koji bi vodili daljnjem učvršćivanju te institucije, njezinoj profesionalizaciji i ostvarivanju uvjeta koji jamče unapređenje svih vrijednosti i koje su dosegnute marljivim, izuzetno kvalitetnim radom i trudom svih članova ansambla”. Neka tako bude!