Kolo 3-4, 2013.

Naslovnica , Tragovima baštine

Božidar Nagy

Nepoznata pisma Vladimira Nazora dr. Ljubomiru Marakoviću (1926/30.)


Nakon što je toliko toga o Vladimiru Nazoru objavljeno i proučeno, nakon što su toliki znanstveni radovi o njemu objavljeni i napisani, nakon što su objavljena njegova Sabrana djela - netko može postaviti pitanje ima li još nešto novo što bi se o Nazoru moglo reći, točnije, postoji li još koji njegov tekst do sada nepoznat javnosti. Otkriće iz 2012. godine potvrđuje da se o Vladimiru Nazoru još uvijek može i ponešto novoga pronaći, zahvaljujući u prvom redu privatnim arhivima njegovih prijatelja i znanaca s kojima je bio u kontaktu. U ovomu našem slučaju, radi se o jedanaest autografskih Nazorovih pisama koja je uputio svome prijatelju dr. Ljubomiru Marakoviću, poznatom hrvatskom književnom kritičaru koji je izbliza pratio Nazorov književni rad i o njegovim djelima donosio prikaze, recenzije i ocjene.

Ova dosad nepoznata pisma nastala su u razdoblju između 1926. i 1930. godine. U svih jedanaest pisama Nazor piše Marakoviću o svome književnom radu, o pojedinim svojim djelima, njihovu nastanku, ali i o njihovoj filozofsko-teološkoj pozadini, kao i o svojim religioznim uvjerenjima. Pisma su donedavno čuvana u ostavštini dr. Ljubomira Marakovića koju je njegov nećak, dr. Branko Richter, neposredno prije svoje nedavne smrti, predao u Arhiv Postulature bl. Ivana Merza, gdje se sada nalaze.1

Može se odmah ustvrditi da su Nazorova otkrivena pisma važan doprinos za bolje poznavanje njegova duhovnog profila, njegova religioznog uvjerenja i pogleda na svijet. Poznata je religiozna tematika mnogih Nazorovih pjesama. U ovim pismima dobivamo sliku Nazorove duševnosti, njegovih uvjerenja odakle su ta njegova djela s religioznom tematikom izvirala, kako su nastajala i koja im je pozadina.

Posebno je zanimljiv ton tih pisama. Nazor je rođen 1876. godine, što znači da je bio devet godina stariji od Marakovića (koji je rođen 1885.). Kada je započela njihova korespondencija 1926. godine, Nazoru je bilo već 50, a Marakoviću 41 godina. Dakle, potpuno zrele godine, vrhunac Nazorova stvaralaštva! Stoga pomalo iznenađuje s kolikim poštovanjem, uvažavanjem i povjerenjem piše Nazor profesoru Marakoviću ne samo o svojim djelima i književnom radu nego i o svojim nazorima na svijet; kako opravdava likove iz napisanih romana i pjesama svojim filozofsko-teološkim pogledima na stvarnost. Iz pisama se uočava da Nazor prema Marakoviću ima takvo poštovanje i povjerenje kao prema jednom svećeniku ili duhovnom vođi pred kojim ne skriva ni svoje slabosti ni kolebanja, priznaje se grješnikom itd.

Na taj način ova dosad nepoznata pisma ponajprije upotpunjuju duhovni profil našega slavnoga pjesnika, ali ujedno i bitno korigiraju onu iskrivljenu sliku kakvu nam je jugokomunistička propaganda bivšeg režima desetljećima nametala o Vladimiru Nazoru. Jer, pisma vjerodostojno pokazuju da je Nazor i te kako bio osjetljiv za vrijednosti duha, religije, dobra i zla, kao i za sve one vječne stvarnosti s kojima se svaki čovjek, a pogotovo pjesnik, susreće tijekom svoga života i pred kojima ne može a da ne zauzme svoj osobni stav.

Donosimo u nastavku autentičan prijepis svih tih jedanaest dosad nepoznatih Nazorovih pisama. Ona će čitatelju, vjerujemo, omogućiti i jedan novi pogled u osobnost ovoga znamenitoga hrvatskog pjesnika i otkriti posebnu duhovnu dimenziju njegova duševnog svijeta koja se godinama nastojala prešućivati. Otkriće ovih pisama i njihov sadržaj prvi put su predstavljeni javnosti na znanstvenom skupu »Nazorovi dani« koji je održan 25. svibnja 2012. u Postirima na Braču.2

 

____________________ 

1 Dr. Ljubomir Maraković bio je profesor i odgojitelj bl. Ivana Merza i veoma je zaslužan za njegovo kulturno i vjersko usmjerenje koje ga je dovelo do svetosti. Merzu je to poshumno javno priznao papa Ivan Pavao II. kad ga je u Banjoj Luci 2003. godine proglasio blaženikom Katoličke crkve.

2 Nepoznata pisma Vladimira Nazora za objavu u »Kolu« priredio je i uvodnim tekstom popratio dr. sc. Božidar Nagy, umirovljeni profesor Filozofskog fakulteta Družbe Isusove u Zagrebu, inače voditelj Postulature blaženog Ivana Merza, na čemu mu se uredništvo našeg časopisa srdačno zahvaljuje. (Op.ur.)

Kolo 3-4, 2013.

3-4, 2013.

Klikni za povratak