Nova čitanja Nazorove mitske poetike

U ožujku 2012. objavljena je prva knjiga mlade znanstvenice Sanje Franković, i to simboličkog, referencijski dobro pogođenog naslova Maslina i sveti lug te s podnaslovom Nazorove mitske teme i motivi. Naslovna sintagma, naime, upućuje na dva temeljna areala što su oblikovala autorovu estetsku i svjetonazornu paradigmu – onaj mitološko-legendarni i onaj kršćanski. Istodobno, naslov kroz intertekstualnu vezu s dvije Nazorove pjesme (Maslina i Bog u šumu) asocira i na Nazorov mediteranski zavičaj, na grčku mitologiju kao preokupaciju njegovih mladenačkih dana i motiv kršćanskog Boga kao preokupaciju onih kasnijih, ali isto tako i na dva različita geografsko-svjetonazorna kompleksa: more i šumu/kopno.

Na 300-tinjak stranica u knjizi Sanje Franković studiozno se razmatraju elementi svojevrsne »mitske poetike« Vladimira Nazora, točnije, mitske teme i motivi u njegovim djelima iz razdoblja moderne, ali i nakon nje. U sedam cjelina (Jezični sustav – mitski sustav – književnost, Nazorova sklonost mitu u kontekstu europskoga i hrvatskoga modernizma, Nazorova mistična stvaralačka nadahnuća nakon moderne, Tragovi klasičnih mitskih oblika u Nazorovim djelima, Raščlamba biljnog, životinjskog i mineralnog svijeta, Zaključak: Nazorov put od mita prema demitologizaciji) – autorica prati put realizacije i transformacije mitskih motiva u okviru ovog iznimno plodnog autorskog opusa, pri čemu su mitske reference najviše zastupljene u prvim fazama autorova stvaralaštva. Sanja Franković odabrala je za analizu reprezentativna djela nastala tijekom prvih 30-ak godina 20. stoljeća te na njima pokazala raščlambu na različite interferencijske modele i pristupe zamjetne u tom specifičnom dijelu Nazorova opusa. Rasvjetljuju se tako elementi klasičnih mitskih oblika prepoznatljivi u prezentaciji motiva iz kozmogonijskog i kalendarskog mita slavenskog podneblja, u iznimnim ženskim i muškim likovima, tragovima mita o zlatnom dobu čovječanstva i izgubljenom raju, pristupima motivu Obećane zemlje te odrednicama eshatoloških i soterioloških poruka.

Iako je knjiga Maslina i sveti lug vrlo jasno i logično podijeljena na tematske blokove, njezina dodatna prednost i odrednica koja je uvrštava u sam vrh znanstvenih knjiga iz kruga nazorologije jest činjenica da autorica Franković kompleks tekstova koji obrađuje nikako ne sagledava izdvojeno iz okvira autorova opusa općenito, kao ni izdvojeno iz šireg književnopovijesnog i društvenoga konteksta kojim su ovi književni tekstovi neizostavno predodređeni. Odnosi se to, prije svega, na kontekst hrvatskog i europskog modernizma, ali i na književni i svjetonazorni kontekst nakon moderne, prije svega vezan za kršćanske i antropozofijske teorijske pristupe. Maslina i sveti lug ne propušta ni konstantno situiranje elemenata Nazorove poetike u habitus autorova svjetonazora uopće, ističući da je Nazor svoje temeljne motive kojima je bio orijentiran ponavljao i u pjesništvu i u prozi, konstruirajući prepoznatljiv svjetonazor u kojem pojedinac ima pravo na individualnost, no kao individua uklopljen je u zavičajnu, nacionalnu i općeljudsku cjelinu, i to kao njezin aktivan, vitalan dio. »Nazorova djela potvrđuju njegovu stalnu misao da je čovjek ôs svijeta, ali samo ako odgovorno prihvaća da i druga bića imaju jednako pravo živjeti na Zemlji«, ističe Sanja Franković u uvodnom dijelu svoje studije. Mitska slika svijeta podrazumijeva ciklički pristup životu, nastanku i nestanku, te se u njoj ne razlikuje opće od pojedinačnog, ljudsko od drugih oblika života. Upravo stoga je mit, kao svjetonazor i model, bio prikladan Nazoru u iskazivanju ideja o povezanosti čovjeka i prirode, čovjeka i čovjeka, u okviru društvenih, estetskih i ekoloških ideja koje je promicao.

Nakon mitološke, rane faze u Nazorovu stvaralaštvu, dolazi do faze u kojoj se mitološki motivi prožimaju s kršćanskim sastavnicama da bi na koncu kršćanska vizija svijeta prevladala nad onom mitološkom. Franković pri tome uočava dva ključna provodna motiva koji se provlače svim djelima koje je uključila u obzor svoga promatranja: prvi motiv odnosi se na sliku izmjene godišnjih doba, kako u njezinoj doslovnoj tako i u prenesenoj razini sagledavanja, te pripada kompleksu mitološkog. Drugi motiv odnosi se na vezu između neba i Zemlje, ljudskog i božanskog, pripada kršćanskom kompleksu, a u tekstovima se predočava različitim simbolima i arhetipovima iz biljnog i životinjskog svijeta, kao i iz svijeta prirode uopće. Autorica ističe da je oba duhovna sustava, i onaj mitološki i onaj religijski, Nazor koristio u funkciji prezentacije i potvrde »vjere u moć obnove prirode, čovjeka, naroda i čovječanstva u cjelini«.

Analizirajući elemente i svjetonazor pojedinih Nazorovih tekstova i u antropozofijskom ključu, osobito s obzirom na pristup konstelacijama Dobra i Zla kao stalnim odrednicama Prirode i njezinih dionika, Franković kompleksno zaokružuje sagledavanje svih bitnih silnica u oblikovanju i mijenama autorove zanimljive i osebujne poetike, koja u nekim svojim aspektima relevantnu znanstvenu pozornost zadobiva tek u novije vrijeme. Odnosi se to svakako i na upravo onaj aspekt koji je u ovoj kompleksnoj i vrlo detaljnoj studiji raščlanila Sanja Franković. Pri tome je autorica vrlo uspješno združila književnopovijesni i književnoteorijski pogled, temeljeći sva svoja razmatranja i analize na mnogostrukim i relevantnim znanstvenim pristupima – počevši od sagledavanja književnosti na podlozi mitskih i drugih jezičnih sustava, preko teorijskih pristupa mitskim elementima i mitološkoj slici svijeta, do raščlambi i definicija koje zadiru u teoriju religije i antropozofije.

Zaključno se stoga može reći kako je Maslina i sveti lug prije svega znanstvena knjiga koja upućuje na nova, detaljnija i produbljena čitanja Nazorove poetike iz njegovih ranijih stvaralačkih razdoblja, ali isto tako, zbog pitkosti diskursa i izvrsne konciznosti u raspodjeli poglavlja, i nezaobilazan priručnik studentima, učenicima i svima zainteresiranima za književnost ovog slojevitog autora. Jer, njegovi književni tekstovi i danas, stotinjak godina nakon nastanka, imaju sposobnost zaintrigirati različite čitateljske slojeve.