Interdisciplinarni prilozi o Mirku Malezu

U iznimnom povijesnom trenutku obilježavanja 150. obljetnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (1861.–2011.) krug sudionika okupljenih u prelijepoj Gradskoj vijećnici Grada Varaždina imao je zadovoljstvo nazočiti svečanom činu, predstavljanju jednog značajnog novog izdanja. Riječ je o 22. po redu tiskanom svesku Radova Zavoda za znanstveni rad HAZU u Varaždinu, koji je posvećen životu i teško mjerljivom djelu uvaženog akademika Mirka Maleza, znanstvenika koji je u pravom smislu tih riječi izgradio impresivan most interdisciplinarne suradnje hrvatske znanosti s onom Europe i svijeta. Već sama činjenica što su se vrijednim znanstvenim priopćenjima, a potom i prilozima iz različitih znanstvenih područja, polja, grana i ogranaka, odazvali brojni autori, govori nam i o želji sudionika Međunarodnog skupa u Ivancu (održanog 2010. godine) da na dostojan način, riječju i djelom, trajno obilježi životni opus akademika Maleza.

Izražena interdisciplinarnost koja se ogleda i u znanstvenim prilozima 22. broja Radova Zavoda za znanstveni rad HAZU u Varaždinu dokazuje široku lepezu Malezova djelovanja u hrvatskoj znanstvenoj teoriji i praksi, ali i povezivanju raznorodnih znanstvenika oko zajedničkog cilja – pronicanja u dubinu prošlosti u kojoj se, u opsežnoj kronostratigrafiji špiljskih objekata, taložila materijalna i duhovna sastavnica života brojnih populacija koje su u raznim ekosustavima, raznim paleoklimatskim uvjetima oblikovali dojmljivu sliku dijela daleke prošlosti Europe. Sretna nam je sudbina podarila akademika Mirka Maleza, ali ta važna činjenica sigurno ne bi bila dostatna bez ostalih bitnih sastavnica slavljenikova opusa. To je prije svega: iznimna upornost, znanstvena znatiželja, moć razlikovanja slojeva i »putovanja« kroz daleka vremena i materijalne i duhovne kulture. Sreća mu je svakako bila naklonjena što je u početnim etapama života upoznao i surađivao s velikim znanstvenikom Varaždina – profesorom Stjepanom Vukovićem, koji nas je zadužio životnim djelom o špilji Vindiji, gdje je mladi Mirko Malez upoznao svijet kojemu se doslovno posvetio i predao čitavim svojim bićem i opusom. U ovom našem pokušaju ocrtavanja lika akademika Mirka Maleza ne treba zaboraviti i onu osobito važnu prirodnu osobitost okolice Varaždina – u kojoj su registrirani svijetu poznati habitati prvih fosilnih ljudi koji su bili, uz brojne druge diljem Hrvatske i drugih susjednih nam država, predmetom Malezova sustavnog istraživanja, vrednovanja i, što je posebice važno, prenošenja u brojem i sadržajem bogate znanstvene opuse koji su bili poticajni i za mlade naraštaje njegovih sljedbenika.

Ima nečega u toj spoznaji o dugovječnosti Ivanca i posebice njegove prelijepe i zanimljive okolice, koja je nadahnula našeg akademika Mirka Maleza i odvela u njegova beskonačna traganja za skrovitim špiljskim habitatima. U njima je poput nekakve vremenske kapsule pohranjena ne samo prošlost sjeverozapadnoga kutka naše domovine, već što je još važnije, prepoznata je i jedna od prvih oaza uljudbe u Europi i važna svjetska karika u ljudskoj evoluciji.

Dodajmo ovom kratkom osvrtu i Malezovu izraženu kolegijalnost prema drugim znanstvenim poljima, što smo već u početku naglasili. Ne može se zaobići i zahvala članovima njegove obitelji koji su sigurno, pored trenutaka određenog samoodricanja, dijelili i poticaje, posebice njegovoj kćeri Vesni. I Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti prepoznala je Malezove dragocjene prinose i sustavno ga poticala i podupirala u njegovim marljivim nastojanjima koja su ga dovela do znanstvene »besmrtnosti«.

U zborniku Radovi 22. tiskanom u povodu 150. obljetnice utemeljenja HAZU o životu i djelu akademika Mirka Maleza okupljeno je 10 izvornih znanstvenih radova i priloga od 15 naših i inozemnih autora, koji obuhvaćaju impresivnu dionicu Malezova djela. Unutar 287 stranica zbornika, nakon uvodnog govora-dobrodošlice gospodina Milorada Batinića, gradonačelnika Ivanca, zastupljeni su sljedeći znanstveni prilozi: o društveno-gospodarskom razvoju Ivanca od 1918. do 1941. (Suzana Jagić); djetinjstvu i mladosti Mirka Maleza (Marijan Kraš); speleološkom djelovanju Mirka Maleza (Roman Ozmec, Hrvoje Cvitanović); o akademiku Mirku Malezu kao pioniru hrvatske speleoarheologije (Željko Tomičić); doprinosu akademika Maleza speleologiji u Hrvatskoj (Mladen Garašić); o Mirku Malezu u ivanečkim kalendarima (Eduard Kušen); o biokulturnom aspektu epigravetijenske okupacije sloja B/S nalazišta Šandalja II. (Ivor Janković, James Ahern, Ivor Karavanić, Fred Smith); speleološkim objektima planinskih masiva sjeverozapadne Hrvatske (Roman Ozmec, Dubravko Šincek), te iz pera našeg uglednog akademika Franje Šanjeka prilog HAZU uz 150. obljetnicu osnutka i četvrt stoljeća djelovanja njezina Zavoda za znanstveni rad u Varaždinu. Konačno, ovaj zbornik zaključuje izvorni znanstveni rad Vladimira Huzjana pod naslovom Varaždin u vrijeme Države Slovenaca, Hrvata i Srba od 29. listopada do 1. prosinca 1918. godine. Treba I spomenuti da je zbornik objavljen novčanom potporom Varaždinske županije, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH i Grada Ivanca.

Pripadamo sretnom naraštaju arheologa koji su započeli, daleke 1965. godine, životni hod u dragom nam Varaždinu, gdje smo upoznali i duhovnog oca akademika Mirka Maleza. Bio je to profesor Stjepan Vuković, tada umirovljeni kustos Gradskog muzeja u Varaždinu, inače ugledni pionir hrvatske prapovijesti sjeverozapadnog dijela Hrvatske. U tim nezaboravnim druženjima sa Stjepanom Vukovićem i Mirkom Malezom upoznali smo segmente najstarije prošlosti toga dijela Hrvatske – špilje Vindiju i Veliku pećinu i njihov dragocjeni fundus, de facto dio svjetskoga kulturno-povijesnog nasljeđa, koji nas je bitno obogatio spoznajama kojih ćemo se uvijek s poštovanjem sjećati. Sigurni smo da je snažan utjecaj Stjepana Vukovića bitno odredio i kasniji životni put Mirka Maleza, ali ga je njegova silna i poslovična upornost opredijelila za oblikovanje ogromnog opusa kojim je zadužio hrvatsku, europsku i svjetsku znanost, istražujući brojne špilje diljem Hrvatske.

Akademik Mirko Malez (rođen 5. studenoga 1924. u Ivancu, umro 23. kolovoza 1990. u Zagrebu), naš znanstvenik svjetskoga ugleda, promicatelj geologije i paleontologije kvartara, autor impresivnog opusa od više stotina znanstvenih, stručnih i znanstveno-popularnih radova, svojim je djelovanjem oblikovao 1974. godine Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara HAZU. U tom je Zavodu oživio i razvio dva znanstvena područja koja su imala bogatu tradiciju i na kojima su ranije djelovali istaknuti istraživači kao što su Dragutin Gorjanović Kramberger (paleontologiju vertebrata) i Josip Poljak (speleologija). Akademik Malez je svojim velikim znanstveno–istraživačkim prinosom podigao dostojanstvo i međunarodni ugled jednom i drugom području.

Malezovu pozornost privlačila su špiljska nalazišta: Veternica, Vindija, Velika pećina, Šandalja, Bezdanjača i Cerovačke pećine. U njima je sam ili s ekipama svojih suradnika, među kojima i arheologa, desetcima godina istraživao, snimao profile, uzimao uzorke za analize, obavljao determinaciju faune i materijalnih kultura te je tim istraživanjima i nalazištima osigurao svjetski renome. Za kvartarnu geologiju značajni su njegovi radovi o stratigrafiji Krapine, Veternice, Velike pećine, Vindije, Šandalje i sl. Malezovi radovi u speleologiji obuhvaćaju genezu špilja, podzemne i površinske krške pojave, hidrologiju podzemlja i špilje kao podzemne prostore koji su bili staništa pleistocenske faune, ali što je također od iznimne važnosti i fosilnog čovjeka.

Izraze velikog poštovanja prema životu i djelu akademika Mirka Maleza izkazali su svi sudionici vrijednih priopćenja na Međunarodnom znanstvenom skupu održanom njemu u čast 2010. godine u Ivancu. Već tada smo svi bili uvjereni da će upornost kolega iz Zavoda za znanstveni rad HAZU u Varaždinu, ponajprije njegova urednika mr. sc. Eduarda Vargovića, rezultirati zbornikom koji je ne samo zaslužen dar životnom djelu akademika Mirka Maleza, nego i vrijedan prinos dostojnom obilježavanju 150. obljetnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. To su na prvom javnom predstavljanju ovog zbornika u Varaždinu u svojim govorima istaknuli i akademici Miroslav Šicel i Franjo Šanjek te Slobodan Kaštela, član suradnik HAZU.