Skrb za očuvanje baštine

Za popularizaciju i afirmaciju hrvatske kulture i nacionalnih vrijednosti, te podizanje i očuvanje spomen-biljega na naše velikane, zbivanja i prijelomne događaje hrvatske povijesti od iznimne je važnosti djelovanje Družbe »Braća hrvatskoga zmaja«, koja postoji u Zagrebu i svim većim gradovima i županijama već više od stotinu godina, s prekidima vezanim uz dva rata i zabrani totalitarne, komunističke vlasti od 1946. do 1990. godine. To potvrđuju u najnovije Zmajske vijesti koje su predstavljene na godišnjem jurjevskom sijelu Družbe u kuli nad Kamenitim vratima ove, 2010. godine. U tom je izdanju rezimirano i obrazloženo sve ono što je Družba ostvarila od lipnja 2008. do lipnja 2009. godine, u skladu s geslom Pro aris et focis deo propitio (Za žrtvenike i ognjišta s Božjom pomoći).

Već se na omotu ove opsežne publikacije od 284 stranica ističu dva krunska dostignuća Družbe u tome razdoblju: to je podizanje spomenika hrvatskom kralju Dmitru Zvonimiru u Kninu te obnova jedne trećine »zmajskoga gnijezda« u zrinsko-frankopanskoj tvrđi/dvorcu ponad Kupe u gradu Ozlju. Nove Zmajske vijesti, koje su ujedno radno i izvještajno glasilo Družbe, bogato su ilustrirane sa čak 170 fotografija u boji. Tu je istodobno sabrana i dokumentacija o ostvarenim aktivnostima Družbe, što potkrepljuje i sadržaj u kome je raščlanjena »plodna zmajska godina«, zatim sva sijela Meštarskog zbora kao i Družbe u cjelini. Naznačeni su svi nositelji djelatnosti i izvješće o novčanom poslovanju, iz kojega se vidi kako je većina sredstava namaknuta dobrovoljnim prinosima darovatelja, redovitih i podupirajućih članova-prinosnika, darovima naših iseljenika i Ministarstva kulture Republike Hrvatske, bez kojega se ne bi mogla izvoditi obnova Ozlja.

Tako je Družba, osim jurjevskog sijela, sijela Glavnog zbora i svečanih sijela, tijekom godinu dana održala i 11 žalobnih sijela, na kojima se komemoriralo preminulim članovima Družbe. Na taj je način odana počast Jadranku Crniću, Zmaju Dugoselskom III, predsjedniku Ustavnog suda Republike Hrvatske; Marijanu Oblaku, Zmaju Svetokrševanskom, biskupu zadarskom; Ivanu Rabuzinu, Zmaju Grebengradskom IV, jednom od doajena hrvatskoga naivnog slikarstva; Zlatku Tomičiću, Zmaju od Tulovih greda, književniku i hrvatskom mučeniku; Zvonimiru Bartoliću, Zmaju od Donje Dubrave, sveučilišnom profesoru i plodnom književnom povjesničaru; Fredu Došeku, Zmaju od La Plate II, poznatom pijanistu; Zlatku Dragutinu Tuđini, osnivaču hrvatskog numizmatičkog muzeja u Pregradi; Tomislavu Lipljinu, uglednom dramskom umjetniku i kajkavskom leksikografu, i drugim preminulim članovima.

Vrijedi spomenuti da, osim Središnjice u Zagrebu, Družba BHZ ima još 18 podružnica koje se nazivaju zmajski stolovi. To su: Bakarski stol u Rijeci, te oni u Bjelovaru, Čakovcu, Dubrovniku, Gospiću, Karlovcu, Krapini, Križevcima, Osijeku, Pazinu, Požegi, Slavonskom Brodu, Splitu, Šibeniku, Varaždinu, Virovitici, Vukovaru i Zadru. Upravo je u osnivanju i Zmajski stol u Sisku, a nedavno je utemeljen u Bjelovaru, pa je tako s članstvom »pokrivena« čitava Republika Hrvatska, odnosno sve naše županije (Središnjica obuhvaća i Zagrebačku županiju i Grad Zagreb). Iako su svi zmajski stolovi djelatni na svom području, isticali su se oni u Osijeku i posebice Vukovaru, gdje je podignut spomenik nobelovcu Lavoslavu Ružički čiji je projekt izradio akademik Andrija Mutnjaković, Zmaj Osječki III; obnovljen je također Ružičkin dom koji je prenamijenjen za Veleučilište u Vukovaru. A u Osijeku je upriličena svečana proslava 500. obljetnice rođenja Nikole Šubića Zrinskog Sigetskog (pročelnik tog Zmajskog stola je Antun Tucak, Zmaj Sovićki).

Zmajski stol u Karlovcu kome je na čelu Milan Kruhek, Zmaj Dubovački, posebno se istaknuo pri obnovi stare utvrde u Ozlju i manifestacijama koje se tamo održavaju, zatim u obilježavanju Dana smaknuća Zrinskog i Frankopana svake godine 30. travnja u Bečkom Novigradu (Novom Mjestu), u čemu im pomaže i Zmajski stol u Čakovcu. Inače, oba ta stola predvode njegovanje kulta Zrinskih i Frankopana, velikana i mučenika u borbi za neovisniju i slobodniju Hrvatsku. U svezi s tim čakovečki Zmajski stol je organizirao nekoliko skupova i proslava važnih nadnevaka, u čemu se isticao pokojni prof. dr. Zvonimir Bartolić (sada je na čelu čakovečkog stola Vladimir Mesarić, Zmaj Borovski). Vrijedi pridodati da su Čakovčani podigli spomenike Nikoli Šubiću Zrinskom u Čakovcu i Donjoj Dubravi, banu Josipu Jelačiću u Prelogu, te obelisk na mjestu kod Drave gdje je nekoć stajala utvrda Novi Zrin.

I drugi zmajski stolovi nisu zaostajali u svojim programima, pa su npr. Dubrovčani obilježili partizanski zločin na Daksi iz 1944. godine, otkrili spomen-ploču hrvatskom ekonomistu svjetskoga glasa Bendiktu Kotruljeviću te pokrenuli akciju za postavljanje spomen-ploče na kući Dubrovačkog konzula u Carigradu. Svi dalmatinski stolovi znatno su pripomogli podizanju spomenika kralju Zvonimiru u Kninu (kojem je autor šibenski kipar Aleksandar Guberina), a u izdavanju monografije Olib Lovre Ivina i drugih koje je tiskala Družba posebno se angažirao Zmajski stol u Zadru. Svi su stolovi, također, vrlo uspješno surađivali s ograncima Matice hrvatske u pojednim županijama i gradovima, a poglavito u organiziranju predavanja o poznatim hrvatskim velikanima i predstavljanju novih knjiga, te u imenovanju i preimenovanju ulica u pojednim mjestima kako bi više došli do izražaja hrvatski nacionalni zaslužnici i velikani.

Nove Zmajske vijesti svjedoče i o bogatoj i raznolikoj djelatnosti svih sedam sekcija Središnjice Družbe u Zagrebu. Tako se u Zmajskoj kuli kod Kamenitih vrata gotovo svake srijede upriličuju javne tribine i susreti članova, koji su lijepo posjećeni. Gotovo da i nije bilo poznatih hrvatskih djelatnika raznih struka kojima nisu bile posvećene knjige ili održana predavanja. Tako su npr. predavanja bila održana o kardinalu Alojziju Stepincu, počasnom članu Družbe, o glazbeniku Rudolfu Matzu i Milutinu Mayeru, također članovima Družbe, zatim o zagrebačkom nadbiskupu Antunu Baueru, graditelju Hermannu Boleu, blaženom Ivanu Merzu, glazbeniku Vatroslavu Lisinskom, o banu Josipu Jelačiću, o Đuri Deželiću, jednom, od utemeljitelja Družbe, i dr. Predstavljena je knjiga Dragutina Pavličevića Hrvati i istočno pitanje, prikazan film o Družbi »Braća hrvatskog zmaja«, a monografija o Šopronu, gradu u Mađarskoj u čijoj okolici žive Hrvati, predstavljena je u Zagrebu i Sopronu, itd..

Na kraju Zmajske vijesti donose i vrlo opsežnu rubriku Pabirci (što je hrvatski naziv za anglizirani izraz koji nam nameću naši mediji, pod nazivom press-cilipping), a koje je pripremio M. Machala, Zmaj Oriovački III. Upravo u Pabircima zapisani su brojni članovi ove vrijedne, ali nažalost, relativno malo poznate Družbe. Tako doznajemo da su njeni članovi bili sada već pokojni, a još uvijek su i brojni živi uglednici hrvatske kulturno-političke i znanstveno-umjetničke scene. O tome svjedoče, primjerice, imena kardinala Alojzija Stepinca i Franje Kuharića, zatim prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, slikara Ivana Lackovića Croate, književnika Dragutina Tadijanovića, kao i Žarka Domljana, Nedjeljka Mihanovića, Bože Biškupića, Josipa Jurčevića, Josipa Bratulića, biskupa Mile Bogovića i Josipa Jezerinca, Vasilija Jordana, Kuzme Kovačića, Ljube Kuntarića, Zvonimira Šeparovića, Velimira Neidhardta, Dragutina i Željka Pavličevića, Dimitrija Popovića, Zlatka Stahuljaka, Agneze Szabo, Vlade Šakića, Drage Štambuka, Nenada Trinajstića, Marka Turine, Josipa Vanište, Vilka Žiljka, Jurja Kolarića, Rafe Bogišića, Žarka Dadića, Darka Gašparovića, Ivice Kirina, Stjepana Kožula, Nedjeljka Kujundžića, Gerharda Ledića (koji je nedavno preminuo), Valentina Puževskog, i mnogih drugih uglednika.

Godišnjak Zmajske vijesti, koji ima oblik poveće knjige, uredio je sadašnji Veliki meštar Družbe, prof. dr. Dragutin Feletar, Zmaj Velikootočki, koji je ujedno i nakladnik i prvi autor, a pomogli su mu kao članovi uredništva - Ernest Gnjidić, Zmaj Dubravarski, Davorin Hećimović, Zmaj Bilogorski II, Josip degl´ Ivellio, Zmaj Brački II; Mladen Ježić, Zmaj Dubravski, Marijan Machala, Zmaj Oriovački III. i Zdravko Valentaković, Zmaj Zelingradski, dok je Vladimir Rukavina, Zmaj Svetoksaverski, knjigu ilustrirao brojnim fotografijama u boji. Prilikom predstavljanja Zmajskih vijesti na ovogodišnjem jurjevskom sijelu istaknuto je kako treba nastaviti s izdavanjem takvih godišnjaka jer oni vjerno oslikavaju sveobuhvatan i plodan rad Družbe, a ujedno će poslužiti za pisanje njene cjelovite povjesnice, poglavito uz dvadesetu obljetnicu obnove (1990.–2010.) koja se obilježava ove godine.